NOVA ERA ZNANOSTI

VIDEO Čovjek reče: Neka bude život. I bi život

AP/J. Craig Venter Institute

Kritičari ipak upozoravaju da se moderna znanost približila svom ‘Frankensteinovu trenutku’

ZAGREB - Slavni američki znanstvenik Craig Venter i njegovi suradnici kreirali su u laboratoriju prvi umjetni oblik života, bakteriju Synthiju.

Ovo postignuće, objavljeno u novom broju časopisa Science, mnogi su znanstvenici pozdravili kao prekretnicu u znanosti koja će dovesti do nove industrijske revolucije. Kritičari su, pak, upozorili da se moderna znanost približila svome “frankensteinovskom trenutku” jer bi umjetni mikroorganizmi mogli izmaknuti našoj kontroli te izazvati katastrofu u okolišu ili bi mogli biti zloupotrebljeni za stvaranje biološkog oružja.

Konačni trijumf

- Ovo je naš konačni trijumf, kreirali smo prvu sintetsku stanicu. To je važan korak, kako na znanstevnom, tako i na filozofskom planu - izjavio je Craig Venter, koji je svjetsku slavu stekao kada je u travnju 2000. godine njegova bivša biotehnološka kompanija Celera Genomics prva sekvencirala čovjekov genom.

Prilikom stvaranja bakterije Synthia Venterov tim koristio je gene već postojećih bakterija. Tako su za stvaranje sintetskog genoma koristili fragmente DNK bakterije Mycoplasma mycodies koja kod koza izaziva dišne probleme.

Zatim su taj sintetski genom usadili u živu stanicu druge bakterije, Mycoplasma capricolum. Tako je dobivena bakterijska stanica sa sintetskim genomom, Synthia. Ona se zatim počela razmnožavati, a njezin je podmladak sadržavao sintetski genom.

- Ovo je prvi put da smo počeli s informacijama iz kompjutora, koristili četiri slova genetskoga koda A, T, C i G kako bismo ispisali softver sastavljen od milijuna slova DNK te ga transplantirali u živu stanicu druge bakterije - pojasnio je Venter. Projekt stvaranja sintetske bakterije stajao je oko 40 milijuna dolara, a u njega je, osim Ventera, bilo uključeno dvadesetak njegovih suradnika iz Instituta John Craig Venter u Rockvilleu, savezna država Maryland.

Umjetna bakterija Synthia prvi je korak u primjeni tzv. sintetske biologije. Riječ je o novoj znanstvenoj disciplini čiji je cilj stvaranje umjetnih mikroorganizama koji bi se koristili za različite svrhe, od zaštite okoliša do medicine.

- Sposobnost stvaranja sintetskih mikroorganizama može dovesti do izvanrednog napretka u razvoju novih izvora energije, ali i novih cjepiva i lijekova - tvrdi Craig Venter. On smatra da bi se sintetske bakterije mogle koristiti kao gutači suvišnog ugljičnog dioksida iz atmosfere te iz velikih izvora toga plina, kao što su rafinerije nafte. Nadalje, sintetske bakterije mogle bi se koristiti i u pročišćavanju vode te kod čišćenja naftnih mrlja, poput one u Meksičkom zaljevu.

Ugovor od 600 milijuna USD

Također, Craig Venter opsjednut je idejom stvaranja umjetnih mikroorganizama koji bi se koristili u proizvodnji biogoriva te tako pomogli čovječanstvu da se riješi ovisnosti o nafti. Tako je u kolovozu prošle godine Venter potpisao 600 milijuna dolara vrijedan ugovor s naftnim divom Exxonom čiji je cilj stvaranje biogoriva iz algi. No, Venter surađuje i s farmaceutskim divom Novartisom na stvaranju cjepiva.

- Već iduće godine cjepivo protiv gripe moglo bi se dobiti pomoću sintetskih stanica - izjavio je Venter. No, mnogi su znanstvenici zaokupljeni stvaranjem sintetskih mikroogranizama koji bi se koristili u liječenju raka tako što bi ciljano ubijali tumorske stanice.

- Iako je stvaranje sintetske stanice tek početni korak, omogućava nam promjene u načinu razmišljanja. Ono nas vodi preko granice u jedan posve novi svijet - zaključio je Venter koji je o svojem postignuću obavijestio i američkog predsjednika Baracka Obamu.

Izdvajamo