U vječnom ratu između spolova ne postoji niti jedno pitanje koja izaziva veće kontroverze i žustriju raspravu od sljedećeg: što boli više - porod ili udarac nogom u mošnje?
Rasprava na ovu temu potencijalno traje već stoljećima, no prije nego što je čovječanstvo napravilo određene napretke na polju medicine i neurologije, pitanje je bilo gotovo isključivo filozofske prirode.
Autor popularnog YouTube kanala AsapSCIENCE pokušao je ponuditi odgovor na to vječno pitanje uz pomoć znanosti.
Ljudi osjećaju bol zahvaljujući posebnim stanicama živčanog sustava koje se nazivaju nociceptorima. Ovi posebni neuroni odašilju signale samo kada se pređe određeni prag stimulacije, a učestalost prelaska tog praga određuje intenzitet boli.
Postoje dvije vrste nociceptora - jedni koji svoje signale šalju brzo i daju osjet oštre, nagle boli, te drugi čiji signali putuju sporije, i pružaju osjet tupe, stalne boli.
TINEJDŽER U KOMI NAKON ŠTO MU JE PRIJATELJ POTEGNUO TESTISE 'Bila je to šala, nije bilo zle namjere'
Ljudski testisi zapravo su unutarnji organ - razvijeni iz istih stanica koji kod žena postaju jajašca - a koji u razvoju migrira izvan tijela. Zaštićen je samo laganom kožicom, a sami testisi puni su nociceptora, što muškarcima signalizira važnost i osjetljivost tog organa ključnog za nastavak vrste.
Da stvar bude još gora, nociceptori u testisima izravno su povezani s želucem i mozgom, pa udarac u ‘jaja’ smjesta stvara osjećaj slabosti, mučnine i izaziva refleks povraćanja.
No, s druge strane, ni ‘guranje rukometne lopte kroz otvor veličine kovanice’ nije ništa manje bolno. Za početak, traje u prosjeku osam sati, a naizmjence je ispunjeno bolovima, napetošću, umorom i mučninom.
Ipak, nije moguće zaključiti što je više bolno jer je bol subjektivan doživljaj, a ne konkretna, mjerljiva vrijednost. Isti podražaj nekim ljudima može uzrokovati iznimnu bol, a drugima ne predstavljati nikakav problem. Čak i u slučaju iste osobe, osjet boli ovisi o raspoloženju, umoru, vremenskim uvjetima, dobu dana, prethodnom iskustvu i brojnim drugim faktorima.
Stoga, u interesu ravnopravnosti spolova, autor zaključuje kako pitanje ostaje - neriješeno!