Rüstem Aslan, najpoznatiji svjetski stručnjak za Troju, bio je jučer gost Arheološkog muzeja u Zagrebu, gdje je najavio i obilježavanje godine Troje u cijeloj Europi pa tako i u Hrvatskoj tijekom čitave ove godine.
Aslan se Trojom bavi već tri desetljeća, a posljednjih pet godina šef je svih iskapanja na ovoj lokaciji. U intervjuu koji je nedavno dao Guardianu pročitala sam kako se, iako je počeo svoja istraživanja starijim dobom koje datira u tri tisuće godina prije Krista, u novije vrijeme fokusira ponajviše na brončano doba na ovom arheološkom nalazištu. Koje mu je najvažnije otkriće u tih trideset godina, pitam ga u kratkom intervjuu za Jutarnji. “Među važnijim su otkrićima svakako dokumenti koji svjedoče u prilog da su Trojanci razumjeli isti, italski jezik. Iskopali smo i poprilično trojanskog blaga. Također sam sa svojim kolegama pronašao i donji grad koji je postojao južno od citadele, a prostirao se na trideset hektara”. Troja je i povijesna, ali i mitska lokacija koja stoljećima fascinira ljude. Naziv je njegova zagrebačkog predavanja “Između mita i arheologije”. Što je mit, a što ne? “Ključne su dvije stvari za poznavanje Troje.
Što je mit?
Jedno je čitati Homera, Ilijadu, a drugo je datirati ono što ste otkrili. Ako ih povežete, arheološka istraživanja i čitanja, negdje se u sredini krije odgovor. Nije, napominjem, uvijek riječ o potpuno egzaktnoj disciplini.” Što je, dakle, mit? “Troja je svojom mistikom i otkrićima koja još nisu do kraja dešifrirana opčinjavala ljude stoljećima i još ih opčinjava. Mogu vam reći u što ja vjerujem: vjerujem da je Homer uistinu opisao ovo područje, da je on autor Ilijade, i da su slojevi Troje uništeni negdje oko 1080. godine prije Krista, u ratovima”, tumači. Naime, postoje i neke teorije da je Troju uništio potres, no Aslam ne misli tako.
Koja mu je bila početna inspiracija za bavljenje arheologijom i Trojom? “Moj profesor u srednjoj školi dao mi je prijevod Ilijade. Nakon toga sam odrastao na Homerovim epovima. Kada sam prvi put stupio na teren, nisam mogao vjerovati da se uistinu bavim Trojom. I onda je, još prije dvadeset godina, došla na UNESCO-ovu listu zaštićene baštine.” O civilizaciji staroj tisućama godina napisao je više od stotinu znanstvenih radova, to je i tema na kojoj je doktorirao.
Film i stvarnost
Prije nekoliko mjeseci otkrili su i veliki put iz brončanog doba i nekoliko ostataka kuća, koji bi mogli svjedočiti u prilog tome da je riječ o vrlo organiziranom gradu, nizu građevina iza gradskih zidina. “Naravno da ne možete sto posto dokazati da su ovdje živjeli Prijam, Ahilej, Hektor, no ako radite na lokaciji trideset godina, noć i dan, ljeto i zimu, osjećate tp, počinjete vjerovati.”
Za Troju se, podsjetimo, dugo vjerovalo da je riječ o mitu, dok je nije otkrio Heinrich Schliemann, uz kojeg se veže otkriće Prijamova blaga. Gledao je i film “Troju” i kaže kako ga znaju zasmetati nepreciznosti kakve se znaju pojavljivati u filmovima. “Problem je kada dođu posjetitelji koji su gledali film i shvate da to ne izgleda onako kako su očekivali”, tumači ovaj arheolog.