U kineskom gradu Wuhanu krajem prošle godine “izronila” je nova bolest. Izazvana je virusom 2019-nCoV, koji su neki mediji nazvali “Wuhanski virus”. Novi virus pripada koronavirusima koji obično u ljudi izazivaju bolesti dišnih puteva, a sličan je virusu koji uzrokuje SARS, tešku bolest dišnih putova koja se također pojavila u Kini prije 17 godina. Dosad je od nove bolesti preminulo barem 30 ljudi, a više od tisuću je zaraženo. Virus se, prema svim dosad dostupnim informacijama, pojavio na tržnici morskim plodovima i živim životinjama u kineskom gradu Wuhanu. Svi rani slučajevi obolijevanja mogli su se povezati s posjetom tržnici, no pojavilo se i nekoliko slučajeva zaraze međuljudskim kontaktom.
- Novi je virus možda nastao kao posljedica kombiniranja virusa šišmiša i zmija, što se može dogoditi kada se dvije vrste životinja drže u uskim prostorima, kao što se može dogoditi i na tržnicama hrane - rekao je Peter Rabinowitz sa Sveučilišta u Washingtonu u Seattleu. Većina zaraženih je iz Wuhana, koji je sad pod posebnim medicinskim nadzorom, no nekoliko je slučajeva zabilježeno i u drugim kineskim gradovima, prvenstveno Pekingu i Šangaju te u Tajlandu, Japanu, Južnoj Koreji i SAD-u, a stigao je i u Europu. No stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) strahuju da bi virus mogao mutirati te da bi moglo doći do bržeg širenja bolesti diljem svijeta zbog putovanja milijuna Kineza povodom proslave Kineske nove godine.
Zašto se pojavljuju novi, opasni virusi?
“Wuhanski virus” samo je jedan u nizu opasnih virusa koji su se pojavili zadnjih desetljeća i zaprijetili čovječanstvu. Mnogi od novih virusa koji su zaprijetili čovječanstvu zapravo su “stari” jer kod životinja postoje već stoljećima. Virusi konstantno evoluiraju i prilagođavaju se, pa tako novi virusi ili oni koji se ponovno javljaju mogu nastati bilo gdje, u ljudima, u domaćim životinjama ili u divljini. Glavnina novih virusa koji izazivaju bolest kod ljudi evoluira iz životinjskih patogena. Pokazuje se da je taj prelazak sa životinja na ljude mnogo vjerojatniji na područjima gdje postoje česti kontakti između ljudi i divljih životinja. Stoga je najvjerojatnije da će se nove bolesti pojaviti u Srednjoj Africi, amazonskom bazenu i jugoistočnoj Aziji. Upravo se ta područja smatraju rodilištima novih bolesti.
Što je SARS?
Teški akutni respiratorni sindrom (SARS) bolest je dišnih putova u ljudi koju uzrokuje virus SARS-Cov. Riječ je o koronavirusu koji se 2003. godine pojavio u kineskoj provinciji Guangdong te tijekom nekoliko tjedana proširio u 37 zemalja svijeta. Prema podacima WHO-a, SARS-om je bilo zaraženo više od 8000 ljudi, od kojih je 800 preminulo.
Istražujući divlje životinje, koje su se prodavale na lokalnim tržnicama u Guangdongu, znanstvenici su otkrili virus SARS kod divljih cibetki, životinja sličnih mački, ali one nisu obolijevale. Znanstvenici su zaključili da je virus “preskočio” s cibetki na ljude i postao opasan za našu vrstu. Tada je ubijeno više od 10.000 cibetki.
Što je MERS?
Bliskoistočni respiratorni sindrom je bolest slična SARS-u koja se pojavila 2012. godine u Saudijskoj Arabiji. Uzročnik bolesti je koronavirus (MERS-CoV). Znanstvenici smatraju da virus MERS-a cirkulira među šišmišima, a nađen je i kod deva na Srednjem istoku. Smatra se da je s deva prešao na čovjeka preko devinog nazalnog sekreta i sirovog mlijeka. Iako se ne širi lako poput gripe ili ospica, MERS se može širiti međuljudskim kontaktom, najčešće među članovima obitelji oboljeloga ili bolničkim osobljem koje je s njim bilo u kontaktu. MERS je dosad ubio oko 800 ljudi.
Kad se pojavio HIV?
Prvi slučajevi zaraze HIV-om na Zapadu su zabilježeni u ljeto 1981. godine u New Yorku i San Franciscu kod homoseksualaca čiji je imunološki sustav bio smrtonosno narušen. Bolest je nazvana AIDS (engleska kratica za Acquired Immunodeficiency Syndrome, sindrom stečenog nedostatka imuniteta) i ubrzo se proširila diljem svijeta, u početku odnoseći živote homoseksualaca, hemofiličara i intravenoznih narkomana, a zatim su sve češće, posebice u Africi, žrtve bile žene i djeca.
No gotovo je sigurno da se prvi čovjek zarazio HIV-om loveći čimpanzu kako bi je pojeo. Zaklao je čimpanzu, a njezin virus SIV vjerojatno je ušao u čovjeka preko neke posjekotine, možda na ruci. Kao što znamo, klanje životinja obiluje krvlju, a posjekotine su česte. Nakon što je ušao u ljude, virus je mutirao i postao HIV. Genetičari smatraju da se pretvorba SIV-a u HIV dogodila između 1884. i 1924., najvjerojatnije 1908. godine.
Od početka epidemije dosad je od AIDS-a preminulo 32 milijuna ljudi. No zahvaljujući antivirusnoj terapiji, zaraza HIV-om više nije smrtna presuda. Prošle godine antivirusnu terapiju primalo je 26 milijuna ljudi.
Gdje se pojavila ebola?
Ebola se pojavila krajem kolovoza 1976. godine u katoličkoj misiji Yambuku duboko u tropskoj šumi, oko 1000 kilometara sjeverno od Kinshase, glavnog grada Demokratske Republike Kongo (tadašnji Zair). Prvi slučajevi oboljenja zabilježeni su u selu na obali rijeke Ebola: svi oboljeli iznenada su dobili visoku temperaturu, glavobolju, povraćali su, imali proljev, patili od jakih bolova u mišićima i obilno krvarili da bi im naposljetku otkazali svi organi. Riskirajući vlastiti život, belgijski liječnik i znanstvenik dr. Piter Piot hrabro se s kolegama uputio u Yambuku.
Ubrzo su otkrili da su ključ širenja zaraze bile loše sterilizirane igle u bolnici te bliski kontakti zdravih osoba s umrlima tijekom pripremanja pokopa. Piot i njegovi kolege napravili su karantenu, a mikrobiološka analiza pokazala je kako je uzročnik ubojite zaraze novi virus koji su nazvali Ebola. Podrijetlo virusa nije do kraja poznato, ali su najvjerojatniji prirodni rezervat voćni šišmiši. Najgora epidemija Ebole zabilježena je u Zapadnoj Africi gdje je od 2014. do 2016. godine preminulo 11.000 od ukupno 28.000 zaraženih ljudi.
Je li Marburg ubojitiji do Ebole?
Jedan od najubojitijih virusa svakako je Marburg od koga je stopa smrtnosti čak 90 posto. Usporedbe radi, stopa smrtnosti od Ebole je oko 60 posto. Virus je dobio ime po njemačkom gradu Marburgu gdje se pojavio 1967. godine kod zaposlenika u jednom laboratoriju koji su radili istraživanja sa zaraženim zelenim majmunima iz Ugande. Od marburške groznice je tada stradalo sedam ljudi. Virus Marburg izaziva hemoragijsku groznicu, bolest obilježenu teškim krvarenjem, zatajenjem organa i u mnogim slučajevima smrću.
Zašto je opasan virus Zika?
Prije četiri godine u zemljama Južne Amerike zabilježeno je širenje virusa Zika. Prenosi ga tropski komarac Aedes aegypti. Zaraza se kod ljudi javlja nakon uboda agresivne ženke komarca. Većina zaraženih ne primjećuje nikakve simptome, no Zika je vrlo opasan za trudnice jer zaraza tim virusom u trudnoći može rezultirati rađanjem djece s mikrocefalijom. Riječ je o rijetkoj urođenoj deformaciji kod koje se zbog nenormalnog razvoja ploda u maternici dijete rađa s manjom glavom te oštećenjima mozga. Virus je porijeklom iz Afrike, a nazvan je prema tropskoj šumi Zika u blizini jezera Viktorija u Ugandi, gdje je 1947. godine prvi put izoliran kod majmuna. Virus Zika zatim se proširio duž ekvatorijalne Afrike te kasnije u Aziji, Polineziji i prije nekoliko godina u Americi.
Koji virus je bio inspiracija za film 'Zaraza'?
Redatelju Stephenu Soderberghu za film “Zaraza” iz 2011. godine poslužio je virus Nipah koji se 1998. godine pojavio u istoimenom selu u Maleziji. Taj virus prenose plodojedi šišmiši, a te godine Nipah je najprije ubio tisuće svinja, da bi već za nekoliko tjedana “skočio” na čovjeka i usmrtio stotinjak ljudi. Nipah je ubrzo svrstan u četvrtu, najvišu kategoriju biološke opasnosti, što znači da se proučava u specijalnim laboratorijima uz najveće moguće mjere opreza. Bliski rođak Nipaha jest Hendra, virus koji je 1994. godine u Australiji s konja prešao na čovjeka te usmrtio nekoliko ljudi. Virus Hendra, također, prenose plodojedi šišmiši koji “pokrivaju” široko područje južne Azije.