MISTERIJI ČOVJEKA

ZAŠTO SPAVAMO Iako je fiziološka potreba kao zrak, hrana i voda, ni nakon 100 godina istraživanja ne razumijemo ga u potpunosti

iStock

 

Poznato je da na spavanje odlazi trećina čovjekova života. Iako je fiziološka potreba u jednakoj mjeri kao zrak, hrana i voda, fenomen spavanja ni nakon 100 godina istraživanja nije u potpunosti razjašnjen. U ZOOMU donosimo pregled dosadašnjih spoznaja o spavanju.

I životinje spavaju

Spavanje je biološka potreba ne samo ljudi, nego i ptica, riba, gmazova i sisavaca. Eksperimenti na laboratorijskim životinjama pokazuju da lišene sna umiru prije nego kada ih se izgladnjuje.

Iako znanstvenici smatraju da se spavanje može povezati samo sa životinjama s kompleksnim nervnim sustavom, i kod beskralježnjaka je moguće identificirati stanja koja bismo generalno mogli opisati kao spavanje: ona uključuju cikluse odmora i aktivnosti, određeni položaj tijela, manjak odgovora na podražaje. Čak i mikroorganizmi imaju dnevne cikluse aktivnosti i neaktivnosti koje pokreću unutarnji satovi, odnosno cirkadijalni ritmovi. Porijeklo sna moglo bi se datirati prije četiri milijarde godina kada su prvi mikroorganizmi počeli prilagođavati svoje ponašanje kao odgovor na izmjenu dana i noći.

Razlozi za spavanje

Mnogo je teorija koje objašnjavaju zašto spavamo: od toga da je to način čuvanja energije do toga da je spavanje nužno za naš mozak jer regulira emocije i procesiranje informacija te jača memoriju. Svaka od teorija ima svoje jake, ali i poneku slabu stranu.

Primarna funkcija spavanja na razini cijelog organizma mogla bi biti regulacija autonomnih živčanih aktivnosti poput otkucaja srca. Naime, poremećaji spavanja često su povezani s disfunkcijom autonomnog živčanog sustava, poput abnormalnih otkucaja srca. Na razini mozga, spavanje može pomoći u konsolidaciji memorije tako što smanjuje količinu informacija koje putuju kroz središnji živčani sustav.

No, učvršćivanje memorije događa se i kad smo budni. U posljednje vrijeme raspravlja se o tome kako spavanje ima ulogu u socijalnoj izolaciji ljudi. Kao društvene životinje, ljudi trebaju spavati da bi učvrstili pravila naših kompleksnih socijalnih života.

Faze spavanja

Spavamo u pet faza. U prvoj fazi san je plitak i lako se prekida. Dolazi do postupnog opuštanja mišića, usporavanja disanja i pulsa. U drugoj fazi san postupno postaje dublji, javljaju se sporiji moždani valovi i mišićna relaksacija, koji se povremeno smjenjuju naletima mišićne napetosti i pojačane moždane aktivnosti.

Treća i četvrta faza spavanja su faze dubokog sna kada je osobu najteže probuditi. Osjećaj zbunjenosti, dezorijentiranosti i umornog buđenja najčešće je posljedica buđenja tijekom tih faza spavanja. Peta faza, REM (Rapid Eye Movement), nastupa 90 minuta nakon početka spavanja, a karakteristična je zato što se tijekom nje cijeli organizam aktivira, ubrzava se rad srca i raste krvni tlak pa više podsjeća na budno stanje. U toj fazi, na koju otpada 20 do 25 posto spavanja, sanjamo. Sve faze spavanja se tijekom noći ponavljaju četiri do pet puta.

Koliko je sna dovoljno?

Novorođenče spava od 18 do 20 sati na dan, a sredovječna osoba može uspješno funkcionirati s pet sati sna. No, koliko je sna potrebno za naše zdravlje? Kratak odgovor glasi: ovisi o dobi i spolu, ali i varijacijama među pojedincima.

Kod mladih osoba prevladava REM san, dok je non-REM san vrlo dubok, što vjerojatno pomaže sazrijevanju mozga. Kako starimo, spavamo manje i provodimo manje vremena u dubokom i REM snu. Istodobno je učenje novih vještina teže nego u mladosti. Istraživanja na starijim osobama pokazuju da spavaju oko 7,5 sati, a studije najdugovječnijih osoba otkrivaju da one u prosjeku spavaju između pet i 7,5 sati. I razlike među spolovima odražavaju se na spavanje: žene spavaju dulje i više uživaju u dubokom snu nego muškarci. Također su dvostruko sklonije poremećajima spavanja, čiji su uzroci najčešće povećani stres, fiziološke bolesti te konzumacija alkohola i droga.

Spavamo li manje nego u prošlosti?

Ljudi na Zapadu danas u prosjeku spavaju sat do dva kraće nego prije nekoliko desetljeća i mnogi su kronično neispavani. No, manjak sna je opasan: petina prometnih nesreća povezana je s umorom. Neispavanost direktno utječe na zdravlje, o čemu govori nekoliko epidemioloških studija objavljenih u posljednjih deset godina.

Primjerice, u časopisu Science objavljeno je istraživanje koje ukazuje na povezanost između smanjenog broja sati sna kod ljudi i porasta pretilosti te dijabetesa. To se objašnjava time da nedostatak sna remeti mehanizam koji utječe na naš apetit te stimulira glad. Studija koja je obuhvatila 10.000 britanskih državnih službenika tijekom 17 godina pokazala je da su oni koji spavaju pet i manje sati izloženi gotovo dvostruko višem riziku smrtnosti od raznih uzroka, posebice od kardiovaskularnih bolesti, nego oni koji spavaju osam sati. Jedno istraživanje, pak, sugerira da manjak sna pojačava aktivnost amigdale, bademaste strukture u mozgu uključene u regulaciju raspoloženja i anksioznosti.

Kako gadgeti utječu na spavanje?

Znanstvenici već nekoliko godina upozoravaju da mobiteli i elektronički uređaji u spavaćoj sobi remete san. Jedan od problema jest to što LED zaslon emitira plavo svjetlo koje u mozgu ometa stvaranje melatonina, hormona koji omogućava regulaciju ciklusa spavanja. “Plavo svjetlo s mobitela ili tableta izvještava vašu pinealnu žlijezdu da je jutro i da bi trebalo prestati s proizvodnjom melatonina”, pojasnio je za BBC Knowledge psiholog dr. Aric Sigman. A studija objavljena 2016. u časopisu Preventive Medicine pokazala je povezanost između korištenja društvenih mreža i poremećaja spavanja te upozorila na vezu između manjka sna i depresije.

Zašto spavati noću, a ne danju?

Najbolje vrijeme za spavanje je noć. Ako namjeravamo drijemati danju, a da pritom ne mijenjamo naš biološki ritam, trebamo imati na umu da to znači između jedan i tri sata manje noćnog sna. Spavanje tijekom dana kvalitetom se uvelike razlikuje od noćnog. Noćni san rezultira nižom tjelesnom temperaturom i višom koncentracijom “hormona sna”, melatonina. Tijekom spavanja danju događa se obrnuto, što može biti štetno za zdravlje. Osobe koje rade noću često imaju poremećen san tijekom dana i na dulji rok su izložene povećanom riziku od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.

Genijalci trebaju samo četiri sata sna

 

Oko četiri posto populacije može normalno funkcionirati sa samo četiri sata sna. Leonardo da Vinci, Nikola Tesla, Thomas Jefferson, Benjamin Franklin i Margaret Thatcher neke su poznate povijesne osobe koje su odlično funkcionirale bez sna. Bez spavanja se svakako ne može, a eksperimenti pokazuju da prosječan čovjek bez sna može izdržati najviše tjedan dana. Svjetski rekord u nespavanju postavio je 2007. godine Britanac Tom Wright koji je bio budan više od 11 dana, odnosno 266 sati.

5 FAZA SPAVANJA

 

1. plitki san koji se lako prekida

2. san postaje dublji, sporiji moždani valovi i mišićna relaksacija

3. i 4. faze dubokog sna kada je osobu najteže probuditi

5. REM (Rapid Eye Movement), nastupa 90 minuta nakon što se zaspi

 

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo