SVE ŠTO TREBATE ZNATI

ZAŠTO VRANE NAPADAJU LJUDE Ptići izlijeću krajem svibnja i odrasle ih vrane pokušavaju zaštititi od opasnosti, kojom neke očito smatraju i čovjeka

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 25.06.2018. u 16:00

  • Arhiva/HANZA MEDIA

    Svibanj i lipanj vrijeme je kada su vrane agresivnije, a ponekad znaju napasti i ljude. To najbolje znaju Zagrepčani, koji se ovog lipnja učestalo žale da ih napadaju. Neki čak tvrde da su ih vrane napale dva ili tri puta. Trebamo li se bojati vrana? Kako se ponašati prema tim pticama? Na ta i slična pitanja o vranama odgovoramo u Zoomu.

    Koliko vrsta vrana postoji i koliko dugo žive?

    Vrane (lat. Corvidae) su porodica ptica koje žive diljem svijeta. Porodica vrana sastoji se od 23 roda i više od 120 vrsta. Poznate su po svojoj inteligenciji i prilagodljivosti. U vrane se ubrajaju gavran, gačac, siva vrana, čavka, šojka, svraka i kreja - sve se ove vrste gnijezde u Hrvatskoj. Vrane pripadaju u pjevice i gavran je najveća “ptica pjevica” na svijetu. Međutim, izgubile su vještinu lijepog pjevanja. Partnerske veze su kod vrana veoma jake i čak doživotne kod nekih vrsta. Mužjak i ženka grade veliko gnijezdo zajedno na drveću ili drugom pogodnom mjestu. Mužjak također hrani ženku tijekom inkubacije. Gnijezdo se sastoji od grančica prekrivenih travom i korom drveta. Ženke nesu između tri i deset jaja, obično između četiri i sedam tjedana. Jaja su obično zelenkaste boje sa smeđim pjegama. Kad se izlegnu, mladi ostanu u gnijezdu šest do deset tjedana, ovisno o vrsti. Vrane pripadaju među dugoživuće vrste i u prirodi mogu doživjeti više od 20 godina, a u zatočeništvu i više od 30. Među rekorderima je gavran Jim Crow (Jim Vrana) s Towera u Londonu, koji je uginuo u dobi od 44 godine.

    Koje vrane žive u Zagrebu?

    - Kada pričamo o problematici vrana u Zagrebu, mora se istaknuti da se radi o dvije vrste. Jedna je vrsta gačac, Corvus frugilegus, koji kod građana stvara određenu nelagodu jer je u proljeće, odnosno tijekom ožujka i travnja, razmjerno bučan u odnosu na ostatak godine. To je zato što se gnijezde u kolonijama, a u to doba počinju s procesom gniježđenja, što uključuje snubljenje, gradnju gnijezda i manje međusobne konflikte unutar kolonije. Ta vrsta ne pokazuje nikakvu agresivnost prema čovjeku - pojasnio je ornitolog Krešimir Mikulić, voditelj programa za zaštitu vrsta i staništa u udruzi Biom.

    - Druga vrsta je siva vrana, Corvus cornix, koja se, također, gnijezdi u Zagrebu, ali je solitarna vrsta. Jedan par ima svoj mali teritorij koji čuva od uljeza iste vrste, tj. pokazuje teritorijalno ponašanje. Sive vrane se gnijezde u vrtovima i parkovima. Ptići sive vrane izlijeću krajem svibnja i kao mlade neiskusne ptice još su prilično nespretni u letu i snalaženju u prostoru. Odrasle sive vrane, kao inteligentna bića, pokušavaju zaštititi svoje potomstvo u toj osjetljivoj i ranjivoj fazi nakon izlijetanja od mogućih opasnosti, poput mačaka, pasa i slično. Očito jedan vrlo mali broj sivih vrana smatra i čovjeka nekom vrstom opasnosti - rekao je Mikulić. Naglasio je da se sive vrane gnijezde po cijelom gradu izuzev jako urbaniziranih površina.

    - Čim je malo veća zelena površina, primjerice park, drvored, vrt ili zeleno dvorište, ondje se gnijezde sive vrane. Uz pretpostavku da otprilike 80 posto građana Zagreba živi na jednom od teritorija sive vrane, a toga nisu ni svjesni, onda je razina dokumentiranih napada od jedan do dva godišnje vrlo niska - ustvrdio je Mikulić.

    Kako se ponašati prema vranama?

    - Vrane znaju da su slabije i da je čovjek jači. Stoga se čovjek mora postaviti i zauzeti stav. Najbolje je mahati rukama, jer se tako činimo većima, te istodobno biti glasan. Mahanje kišobranom, ako je pri ruci, također može pomoći. Ključno je ne paničariti, nego smireno kontrolirati situaciju, jer vrana ne može čovjeku učiniti ništa osim što ga može malo ogrebati i povrijediti mu ponos - ističe Mikulić.

    Zašto ima toliko vrana u Zagrebu?

    Posljednjih pet-šest godina primjećuje se sve veći broj vrana u našem glavnom gradu. Ornitolog Mikulić navodi četiri razloga za to.

    - Prvo, u gradu je obilje organskog otpada koji se ne reciklira jer nije riješeno pitanje gospodarenja otpadom. Taj otpad ostaje dostupan vranama ili u kantama za smeće ili na deponijima. Drugo, građani su nemarni oko zbrinjavanja vlastitog otpada, primjerice nakon roštilja, piknika ili u blizini restorana brze prehrane - istaknuo je Mikulić. Nadalje, naš sugovornik ističe da su urbane sredine neuravnoteženi ekosustavi u kojima nedostaje razina predatora koja bi smanjivala brojnost vrana. Jedan od razloga brojnosti vrana u Zagrebu jest i lov u ruralnim sredinama.

    Einsteini među životinjama

    Vrane i ostale ptice iz istoimene obitelji, poput šojki, gavrana, kreja, svraka i čavki, posljednjih su godina u fokusu znanstvenog interesa zbog svoje visoke inteligencije. Vrane, baš kao i papige, imaju relativno velike mozgove s obzirom na veličinu tijela, a najnovija istraživanja ukazuju na to da imaju i gustoću neurona sličnu velikim čovjekolikim majmunima. Sukladno tome, kod vrana nailazimo i na brojne kognitivne sposobnosti kakve imaju veliki čovjekoliki majmuni, kao što su, primjerice, planiranje budućnosti i kauzalno rasuđivanje. Vrane su empatične, dakle, mogu se zamisliti u ulozi drugoga te imaju dobro pamćenje.

    Studije pokazuju da vrane mogu zapamtiti sliku “napadača” te da su to znanje prenijele na druge jedinke iste vrste. Neke vrane skrivaju hranu pa se moraju sjetiti gdje su je sakrili. Prošle godine objavljeno je istraživanje hrvatske znanstvenice dr. Ljerke Ostojić i njezinih kolega s Cambridgea, koje je pokazalo da se šojke koriste različitim strategijama kako bi sačuvale hranu.

    - Naše istraživanje otkrilo je da šojke, kad skrivaju hranu, uzimaju u obzir ne samo ono što druga šojka vidi nego i ono što želi. Tako šojke sakrivaju prije svega hranu koju druga šojka trenutačno ne želi jesti - pojasnila je Ljerka Ostojić.

    Vrane u popularnoj kulturi

    Vrane, osobito gavrani, dio su mitologije, ali i omiljena inspiracija u popularnoj kulturi. U mitologiji europskih naroda, ali i u Bibliji gavran se spominje kao pametna životinja koja ima i važnu savjetodavnu ulogu za čovjeka i bogove. U nordijskoj mitologiji gavran simbolizira mudrost, a vrhovni bog Odin na ramenima ima dvije vrane. Kralj Arthur se pretvorio u gavrana, starogrčkom bogu Apolonu gavrani su bili sveti, a u Indiji vrane prate božicu Kali. Gavran je i naziv poeme Edgara Allana Poea. Čini se da su vrane poslužile i kao inspiracija za priču britanske spisateljice Daphne du Maurier, koja je, pak, oduševila slavnog redatelja Alfreda Hitchcocka te mu poslužila kao osnova za scenarij kultnog horora “Ptice” iz 1963. godine. “Crni gavran i bijele vrane” naziv je romana Josipa Mlakića koji je ove godine na Zagreb Book Festivalu proglašen najboljim krimićem.

    Tagovi

    Izdvajamo