Predviđanje znanstvenih postignuća u pravilu je nezahvalan posao jer su najveća otkrića često nepredvidiva. Ipak, na početku svake godine vodeći svjetski znanstveni časopisi Nature i Science pokušavaju pretkazati koja će istraživanja oblikovati nadolazećih 12 mjeseci. Napravili smo kraći pregled znanstvenih priča koje bi ove godine mogle zaokupiti našu pozornost ili utjecati na naše živote.
1. Do Mjeseca i dalje
Krajem prošle godine američki predsjednik Donald Trump odlučio je da će SAD ponovno poslati na Mjesec astronaute koji su tamo posljednji put boravili 1972. godine. U međuvremenu, gospodarske sile u usponu poput Indije i Kine šalju svoje bespilotne misije na Mjesec. Tako će u ožujku Indija lansirati misiju Chandrayaan-2 u sklopu koje će se na Mjesec spustiti prvi indijski lunarni rover. Nadalje, u prosincu ove godine Kina će lansirati misiju Chang’e-4 koja bi trebala istraživati tamnu stranu Mjeseca. Zemljin prirodni satelit ove će godine biti i u fokusu privatnih svemirskih kompanija. Tako Moon Express, prva privatna kompanija kojoj je američka vlada odobrila let na Mjesec s ciljem istraživanja rudnih bogatstava, najavljuje lansiranje svoje letjelice u ožujku.
Također, Elon Musk vlasnik kompanije Space X, planira krajem 2018. godine pomoću rakete Falcon Heavy i letjelice Dragon 2 u orbitu oko Mjeseca poslati dva svemirska entuzijasta. U listopadu kreće i europska misija BepiColombo na svoje epsko, sedmogodišnje putovanje čiji je cilj Merkur, planet najbliži Suncu. U srpnju bi japanska sonda Hayabusa-2 trebala stići do asteroida Ryugu, uzeti uzorke s njega i vratiti se na Zemlju do 2020., kada u Tokiju počinju Olimpijske igre. Krajem godine, pak, NASA-ina misija Osiris-Rex doći će do asteroida Bennu, pokupiti uzorke i pohitati nazad. Povratak se, također, očekuje 2020. godine
2. Bitka za klimu
Gotovo 200 potpisnica Pariškog klimatskog sporazuma iz prosinca 2015. godine u sklopu Facilitativnog dijaloga 2018. predočit će koliki su napredak postigle u nastojanjima da se ograniči emisija stakleničkih plinova, a globalni porast temperature zadrži u granicama između 1,5 i 2 Celzijeva stupnja do kraja 21. stoljeća. Također, Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) objavit će posebno izvješće koje opisuje posljedice povećanja temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva.
U rujnu će u San Franciscu kalifornijski guverner Jerry Brown organizirati klimatsku konferenciju u znak podrške Pariškom klimatskom sporazumu. Nakon Trumpove odluke da povuče SAD iz Sporazuma, guverner Brown postao je vođa pobunjenih američkih država koje žele provoditi pariške odrednice. Trenutno 15 američkih država sa 130 milijuna ljudi, koje usto drže 40 posto američkoga BDP-a, želi ostati u Pariškom klimatskom sporazumu.
3. Cjelovita slika o raku
Ove godine trebali bi biti prezentirani i dosadašnji rezultati u sklopu velikog projekta Atlas genoma raka. Riječ je o 250 milijuna dolara vrijednom projektu koji je počeo prije više od deset godina, a okuplja oko 150 istraživača. Cilj je da se pomoću sekvenciranja i bioinformatike identificiraju genomske abnormalnosti povezane s različitim tumorima. Očekuje se da će idućih mjeseci znanstvenici objaviti analizu eksoma (pojednostavljeno rečeno, regija u genomu za kodiranje proteina) kod 33 vrste tumora.
4. Ciljano mijenjanje gena
Posljednjih godina mnogo se piše o revolucionarnoj metodi CRISPR-Cas9 koja omogućuje ciljano modificiranje jednog ili više gena. U međuvremenu, ta se tehnika počela eksperimentalno koristiti u kliničkim pokusima za liječenje nekih vrsta tumora, poput raka pluća. Prvi su metodu CRISPR u terapiji tumora upotrijebili kineski znanstvenici sa sečuanskog sveučilišta u Chendu. Oni su pacijentu oboljelom od agresivnog raka pluća ubacili genetski modificirane T stanice koje su trebale osnažiti njegov imunološki odgovor na tumor.
Nakon kineskih, metodu CRISPR u terapiji raka pluća primijenili su i američki znanstvenici. Stoga se u travnju očekuje završetak prve faze kliničkih ispitivanja metode CRISPR u liječenju raka pluća. No, metoda CRISPR se koristi i u biotehnologiji, pa bi uskoro Europski sud trebao donijeti odluku o tome kako regulirati usjeve modificirane CRISPR-om i sličnim alatima.
5. Nove definicije osnovnih mjernih jedinica
Davne 1875. godine u Parizu je utemeljen Međunarodni ured za mjere i utege. Zaslugom tog ureda uspostavljen je i Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) koji je u Hrvatskoj uveden 1981. godine. Prema SI sustavu definirane su osnovne i izvedene fizikalne jedinice. No, nakon desetljeća rada, krajem ove godine trebali bismo dobiti nove definicije četiriju osnovnih fizikalnih jedinica: ampera, kilograma, kelvina i mola. O novim definicijama izaslanici iz 58 zemalja glasovat će na Općoj konferenciji za utege i mjere, koja će se u studenom održati u Versaillesu. Budu li prihvaćene, nove definicije osnovnih mjernih jedinica stupit će na snagu u svibnju 2019. godine.
6. Najveća američka zdravstvena studija
Ovog proljeća američki Nacionalni instituti zdravlja (NIH) pokrenut će svoj dosad najambiciozniji projekt: dugoročnu studiju barem milijun Amerikanaca kako bi se istražila međusobna povezanost između gena, životnog stila, okoliša i zdravlja. Studija “All of Us”, koju je 2015. godine predložio tadašnji američki predsjednik Barack Obama, potrajat će deset godina, a stajat će četiri milijarde dolara.
Za pilot-fazu istraživanja već se prijavilo 12.000 sudionika, no voditelji projekta žele do kraja ove godine višestruko povećati taj broj te osigurati da barem 50 posto dragovoljaca bude iz različitih manjinskih skupina. Takve su skupine dosad bile nedovoljno zastupljene u istraživanjima zdravlja Amerikanaca.
7. Rat za otvoreni pristup znanstvenim radovima
U završnici prošle godine između Elseviera, najvećeg izdavača znanstvenih časopisa koji pokriva 16 posto svjetskog tržišta, i oko 200 njemačkih znanstvenih instituta i sveučilišta došlo je do sukoba. Njemačke institucije odbile su obnoviti svoje pretplate za pristup časopisima koje izdaje Elsevier te su osnovale konzorcij za pregovaranje s izdavačkim divom na nacionalnoj razini.
Tražili su kolektivni ugovor koji bi većini znanstvenika u Njemačkoj omogućio puni online pristup za oko 2500 časopisa, i to za 50 posto nižoj cijeni od one koje su knjižnice plaćale u prošlosti. No, sporazum još nije postignut. Brojni svjetski znanstvenici, ali i odvjetnici i političari smatraju da su izdavači znanstvenih časopisa u utrci za profitom postali previše pohlepni te se zalažu za otvoreni pristup znanstvenim informacijama.