Živimo u uzbudljivo doba koje uvelike definiraju znanost i tehnologija. Stoga je i ove godine zabilježeno mnogo zanimljivih i važnih prodora, ne samo u svijetu nego i u Hrvatskoj. U Zoomu donosimo naš izbor najvažnijih događaja u znanosti 2019. godine.
1. Prva slika crne rupe
Velika međunarodna grupa znanstvenika uspjela je dobiti dosad najprecizniji pogled na crnu rupu. Znanstvenici su u sklopu velike kolaboracije Event Horizon Telescope (EHT) koristili podatke brojnih radioteleskopa raspoređenih diljem našeg planeta, čime su stvorili “virtualni teleskop”, efektivno veći od same Zemlje. Rezultati su pružili dosad neviđenu rezoluciju snimanja, uz pomoć koje bi bilo moguće vidjeti, primjerice, tenisku lopticu na Mjesecu. Uz pomoć sedam radioteleskopa 347 znanstvenika kolaboracije EHT-a, među kojima i hrvatski fizičar dr. Mislav Baloković, uspjeli su uslikati detaljnu fotografiju obzora događanja oko supermasivne crne rupe koja se nalazi u središtu galaksije Messier 87, udaljene 53,5 milijuna svjetlosnih godina od nas.
- Vidjeli smo i uslikali crnu rupu. Ovo što vidite je dokaz postojanja obzora događanja. Ova crna rupa ima masu 5,6 milijardi puta veću od našeg Sunca. Materijal koji se kreće oko crne rupe kreće se gotovo brzinom svjetlosti. Kao i kod svih velikih otkrića, ovo je tek početak - rekao je dr. Shep Doeleman, voditelj kolaboracije EHT koja je za svoje postignuće dobila nagradu Breakthrough Prize u iznosu od tri milijuna dolara. To znači da je svaki član kolaboracije dobio oko 8600 dolara.
2. Tehnologija BrainEx
Skupina neuroznanstvenika pod vodstvom prof. Nenada Šestana sa Sveučilišta Yale razvila je BrainEx, visokotehnološki sustav koji može održati i zaštititi mozak sisavaca od oštećenja nekoliko sati nakon smrti. Zahvaljujući sustavu BrainEx, neke stanične i molekularne funkcije u svinjskom mozgu ostale su sačuvane satima nakon smrti.
- Važno je naglasiti da povratak molekularnih i staničnih funkcija koje smo primijetili ne znači i povratak normalne funkcije mozga. Upravo suprotno, ni u jednom trenutku nismo uočili organiziranu opću električnu aktivnost povezanu sa svjesnošću, percepcijom i ostalim moždanim funkcijama. Stoga treba istaknuti vrlo važnu razliku: iako imamo dokaze o povratku staničnih funkcija i metabolizma mozga nakon smrti, trenutačno nema dokaza o povratku normalnih neuroloških aktivnosti - ustvrdio je Nenad Šestan. U studiji, koja je objavljena u časopisu Nature, sudjelovao još jedan hrvatski znanstvenik, mladi Osječanin dr. Zvonimir Vrselja. Nadalje, Nature je toj studiji posvetio i naslovnicu koju je dizajnirao Marin Balaić iz MIT studija Osijek.
3. Tajanstveni drevni ljudi denisovci
Denisovci, izumrli rođaci neandertalaca i naše vrste Homo sapiens, dosad su bili poznati po oskudnim fosilnim ostacima (tri zuba i kost malog prsta) otkrivenim 2008. godine u špilji Denisova u planinama Altaj u južnom Sibiru. No, ove godine u časopisu Nature objavljena je DNK analiza denisovske vilične kosti iz špilje Baišja Karst na Tibetu, udaljene oko 2400 kilometara od Denisove. Analiza te kosti, koju je još 1980. godine pronašao budistički svećenik te ju poslije predao znanstvenicima, otkrila je zanimljive pojedinosti o zemljopisnom širenju denisovaca i njihovim fizičkim sposobnostima. Činjenica da su ti fosilni ostaci nađeni 2400 kilometara dalje od špilje Denisova, na nadmorskoj visini od 3280 metara, pokazuje da su denisovci živjeli ne samo diljem istočne Euroazije nego i u ekstremnom okolišu na kojem je malo kisika. Denisovski genetski materijal čini tri do pet posto genoma stanovnika Australije i Nove Gvineje, domorodaca na Filipinima i obližnjim otocima.
4. Chang’e na tamnoj strani Mjeseca
Kineska svemirska letjelica Chang’e 4 uspješno se u siječnju meko spustila na drugu stranu Mjeseca. Kina je tako postala prva zemlja koja je uspjela spustiti letjelicu na “tamnu” stranu Mjeseca, nazvanu tako jer se sa Zemlje nikada ne vidi. Lunarna sonda Chang’e 4 sletjela je u Aitkenov bazen (nazvan po američkom astronautu Robertu Grantu Aitkenu), blizu Mjesečeva južnog pola.
Analitičari tvrde da je u znanstvenom smislu misija Chang’e 4 najvažnija nakon programa Apollo u sklopu kojega su američki astronauti boravili na Mjesecu. Letjelica Chang’e 4, nazvana po kineskoj božici Mjeseca, proučava krater Von Karman koji se nalazi unutar Aitkenova bazena. Misija se sastoji se od landera i rovera, a opremljena je instrumentima pomoću kojih će znanstvenici moći proučavati i provoditi geološke te biološke eksperimente. Osim mjernih uređaja, ima i panoramsku kameru. Istražuje površinu Mjeseca, mjeri zračenje, a pokušat će posijati sjeme rajčice i još nekoliko vrsta povrća.
5. Asteroid u obliku snjegovića
NASA-ina letjelica New Horizons (Novi horizonti) ove nam je godine poslala slike asteroida u obliku snjegovića. Pokazalo se da se objekt tehničke oznake 2014 MU69 sastoji od dva spojena dijela. Tu ledenu stijenu, dužine 33 kilometra, koja kruži u mraku Kuiperova pojasa, znanstvenici su prozvali Ultima Thule po mitskom kopnu koje je u klasičnoj i srednjovjekovnoj europskoj literaturi smješteno izvan granica poznatog svijeta. No, taj je naziv izazvao prijepore u javnosti jer se pokazalo da su se njime početkom 20. stoljeća koristili krajnje desni njemački okultisti, koji su kasnije financirali Nacističku stranku. Stoga su znanstvenici misije New Horizons odabrali novo ime Arrokoth, koje je u studenom potvrdila i Međunarodna astronomska unija. Arrokoth je najudaljenije svemirsko tijelo koje je dosad proučavala letjelica sa Zemlje.
6. Učinkovita terapija protiv ebole
Zastrašujuća tropska bolest ebola uskoro bi mogla postati izlječiva, nakon što je ispitivanje dvaju lijekova pokazalo znatno poboljšanje kad je posrijedi stopa preživljavanja.
Na pacijentima u Kongu, gdje je još u kolovozu 2018. godine izbila epidemija ebole, testirana su četiri lijeka: ZMapp, remdesivir, mAb114 i REGN-EB3. Pokazalo se da su REGN-EB3 i mAb114 učinkovitiji u liječenju ebole od preostala dva.
- Riječ je o prvim lijekovima koji su u znanstveno utemeljenoj studiji jasno pokazali znatno smanjenje smrtnosti među pacijentima zaraženim ebolom - rekao je dr. Anthony Fauci, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti. U epidemiji ebole u Kongu umrlo je oko 2100 ljudi. Najveća epidemija te bolesti zabilježena je 2014. godine u zapadnoj Africi, kada je preminulo više od 11.000 ljudi. Čak 22.000 djece u pogođenim zemljama Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji ostalo je bez jednog ili oba roditelja.
Godina ERC-ova u Hrvatskoj
Godina na izmaku u Hrvatskoj pamtit će se po tri projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Popularno nazvani “znanstveni Oscari”, ERC-ovi projekti najkompetitivniji su u EU. Od 2007. godine, kada je Europsko istraživačko vijeće počelo s radom, u Hrvatsku je stiglo ukupno osam ERC-ovih projekata. Ove jeseni svojim “znanstvenim Oscarima” razveselile su nas tri znanstvenice: dr. Jadranka Šepić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, dr. Iva Tolić iz Instituta Ruđer Bošković, koja je osvojila svoj drugi ERC-ov projekt, te naposljetku dr. Jasenka Gudelj s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Jasenka Gudelj prva je hrvatska znanstvenica u domovini koja je dobila ERC-ov projekt iz područja društveno-humanističkih znanosti.