ISTRAŽIVANJE

ZNANSTVENICI I APPLE DOKAZALI 'Pametni sat može vam prepoznati aritmiju srca... ali nemojte još odustati od odlaska u ordinaciju'

iStock

Hoće li pogled na pametni sat ubuduće biti razlog za posjet kardiologu?

Pitanje je to na koje su odgovor pokušali dati europski kardiolozi na nedavnom Europskom kardiološkom kongresu, održanom u Portugalu, na kojem je predstavljena zajednička studija Applea i Stanforda o doprinosu pametnih satova u dijagnosticiranju aritmija, poglavito fibrilacije atrija.

Naime, istraživanje je obuhvatilo čak 400.000 sudionika, a namjera je bila utvrditi koliko pametni satovi mogu pomoći u ranoj dijagnostici fibrilacije atrija, bolesti koja je najčešći uzrok poremećaja srčanog ritma, a uz to uzrokuje 20 do 30 posto svih moždanih udara te povećava opasnost od prerane smrti.

Gadgeti ili liječnici

Stručnjaci su raspravljali i o tome treba li, primjerice, liječiti poremećaj srčanog ritma otkriven pametnim satom u inače zdravih mladih osoba. Također je jedno od pitanja bilo jesu li prednosti nove tehnologije vrijedne rizika koji se mogu pojaviti i u čemu gadgeti mogu biti “jači” u odnosu na klasične metode otkrivanja bolesti.

Naime, istraživači s američkog Stanforda u suradnji s Appleom u studenom 2017. pokrenuli su studiju kako bi utvrdili može li mobilna aplikacija koja koristi optički senzor na Apple Watchu analizirati podatke karakteristične za nepravilni rad srca, a koji mogu ostati skriveni jer osoba nema nikakvih simptoma. Riječ je zapravo o najvećem probiru fibrilacije atrija ikad učinjene.

Dekan Stanforda, Lloyd Minor, rekao je tada da novi alati imaju potencijal predviđati bolest, spriječiti je ili njome upravljati. Aplikacija koja koristi podatke optičkog senzora, dostupnog i na Apple Watch Series 1, ali i na novijim satovima, analizira puls i identificira nepravilni srčani ritam koji ukazuje na fibrilaciju atrija i o tome obavještava korisnika.

“Prednost je aplikacije koja koristi optički senzor da se može provjeriti ima li osoba koja nosi sat nepravilni puls više puta tijekom dana bez da aktivira aplikaciju”, objašnjava Marco Perez, član stanfordskog tima.

Svaki sudionik studije imao je Apple Watch (serija 1, 2 ili 3) i iPhone. Osobe koje su imale nekoliko epizoda nepravilnog pulsa dobile su obavijest i uputu na pametni telefon da se jave liječniku koji je bio uključen u studiju. Cilj je bio prije svega utvrditi koliko je među onima koji su primili podatke o nepravilnom ritmu stvarno bolesnih. Također se željelo znati koliko je od onih koji su primali obavijesti dobilo liječničku pomoć, a nastojalo se odrediti točnost podatak sa sata u usporedbi s onima istodobno dobivenima EKG-om.

Stručnjaci vjeruju da bi pametni sat mogao pomoći u otkrivanju fibrilacije atrija poglavito kod onih osoba koje nemaju simptome poput kratkog daha, umora, teškoće u tjelovježbi, odnosno uopće nemaju nikakvih simptoma.

“Možemo pretpostaviti da pametne satove ipak nose uglavnom mlađe osobe, a čak i ako imaju fibrilaciju atrija, priznajemo da zasad ne znamo što to točno znači za te pacijente. To je nešto što ćemo morati riješiti prije negoli zaista široko primijenimo ovu vrstu tehnologije u medicini”, rekao je prof. dr. Hein Heidbuchel, predsjednik EHRA-e. Dodao je da je studija, čini se, početak nove ere jer u medicini je uobičajeno da liječnik zatraži pretragu, a u ovom slučaju sam pacijent prezentira podatke liječniku.

“Moramo pronaći način da sve to pozitivno integriramo”, rekao je Heidbuchel. Znanstveni predsjednik EHRA-e, prof. dr. Haran Burri, kazao je da uređaj ipak ne zamjenjuje standardne tehnike za dijagnosticiranje aritmije, nego služi za provjeru. Naglasio je također kako postoji rizik da osoba ima aritmiju, a da je uređaj ne prepozna pa tako pacijent može biti lažno umiren. Istodobno, može se dogoditi lažni signal, premda bolesti nije bilo.

Dodatna pitanja

U svakom slučaju, studija je otvorila i dodatna pitanja, poput toga da se zasad ne zna što učiniti sa svim tim podacima, gdje će završavati, hoće li zaobići tradicionalni zdravstveni sustav te postoje li pravna pitanja koja traže odgovore. No, studija je pokazala da je fibrilacije atrija među mlađom populacijom bila oko 0,2, posto, dok probiri među starijima govore da je takvih pacijenta 15 puta više. Naime, među 400.000 ispitanika bilo je samo šest posto starijih od 65 godina.

“S inovativnog tehnološkog gledišta ovo je fantastičan novi pristup. Ali, jesmo li spremni za ove tehnološke inovacije? Jesu li građani spremni? Je li zdravstveni sustav spreman? Imam sumnje da smo zasad spremni provesti ovaj pristup”, rekao je prof. dr. Gerhard Hindricks, glavni i odgovorni urednik EHRA-ina znanstvenog časopisa.

“Tehnologija ide naprijed. Mišljenje je struke da ona pruža bolje uvjete praćenja aritmija. Uvjeren sam da to može biti prilično točno i precizno, ali problem bi se mogao pojaviti u organizaciji zdravstvenih sustava. Naime, ta bi dijagnostika mogla dovesti do povećanog broja kontrola i pregleda jer ‘u srčanom ritmu nešto nije dobro’”, upozorava kardiolog doc. dr. Šime Manola, pročelnik Zavoda za aritmije KBC-a Sestara milosrdnica, također sudionik netom završenog Europskog kardiološkog kongresa.

Naglašava da tome može pridonijeti činjenica da uz fibrilaciju atrija, koja je veliki zdravstveni problem, imamo i velik broj ekstrasistola (javljaju se i u zdravih ljudi), vrlo su česte, u pravilu su bezopasne, a mogu se vrlo lako zamijeniti s aritmijom.

“Sva ta nova tehnologija može stvoriti velik pritisak na zdravstvo pa je ono što nas čeka nova organizacija sustava, premda kad se govori o fibrilaciji atrija, to sigurno predstavlja velik napredak”, zaključuje doc. dr. Manola.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo