STRUČNJACI IZ LJUBLJANE

ZNANSTVENICI NA PRAGU OGROMNOG OTKRIĆA Pročitali genetski kod čovječje ribice i došli na korak do metode kojom će možda otkloniti uzrok dijabetesa

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 25.11.2019. u 18:52

Zagreb, 170410.
Endemicni vodozemac covjecja ribica u Zooloskom vrtu grada Zagreba po prvi puta se moze vidjeti na izlozbi Hrvatskih vodozemaca koja je danas otvorna.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Analiza genoma čovječje ribice (lat. proteus), na čemu su proteklih godinu i pol dana radili slovenski, danski i kineski istraživači i znanstvenici, mogla bi dati odgovore na nastanak i razvoj tajanstvenog i dugovječnog vodozemca koji živi u kraškim špiljama, a može preživjeti i više od 100 godina, ali i pružiti mogućnost za medicinske studije pa i za liječenje šećerne bolesti.

Istraživanje genoma, koji je 15 puta veći od genoma homo sapiensa te jedan od najvećih genoma životinja, vodili su stručnjaci s odjela za biologiju Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, s danskog sveučilišta Aarhusute te Instituta BGI Research iz Kine, a u ponedjlejak je predstavljeno javnosti.

Otkriće svojstava genoma moglo bi u budućnosti pomoći u razvoju novih metoda liječenja, primjerice u zacjeljivanju rana, shvaćanju uzroka pretilosti te otklanjanju uzroka dijabetesa, izneseno je na konferenciji za novinare u Ljubljani.

Istraživanjem genoma čovječje ribice zananstvenici će, po ocjeni istraživača, doći do spoznaja kako ta životinjska vrsta može godinama ostati živa skoro bez hrane, a da to ne utječe na njen organizam, kako uspijeva regenerirati izgubljene udove i druge pojave koje bi se mogle primijeniti na studije u humanoj medicini i istraživanja metaboličkih procesa kod čovjeka.

Kao ilustraciju za tu tvrdnju, jedan od istraživača u spomenutom timu Roka Kostanjšek kazao je da glad i nedostatak hrane kod čovjeka izaziva intoleranciju na inzulin i pojavu šećerne bolesti, što se kod čovječje ribice ne događa pa bi se nova istraživanja genoma tog jamskog vodozemca mogla iskoristiti i u razvoju lijekova za liječenje šećerne bolesti.

Predstavljeno istraživanje počelo je u proljeće prošle godine, kad su u Ljubljani iz dvaju primjeraka čovječje ribice izuzeli tkiva za analizu te ih smrznuta brzom poštom poslali u kineski institut, gdje je došlo do istraživanja genoma te vrste.

Direktor jednog odjela kineskog Instituta BGI Duncan Yu kazao je da na početku nisu bili ni svjesni pred kako kompleksnom zadaćom su se našli.

U raščlambi i analizi genoma čovječje ribice, 15 puta većeg od genoma čovjeka, korištena je kombinacija najmodernijih tehnologija koju su sami razvili u kineskom Institutu.

Na taj smo način u genomu definirali milijardu nukleotida, kemijskih jedinica kojima su u genomu zapisane informacije. To znači da smo svaki nukleotid pročitali u prosjeku 160 puta. Sada te informacije objedinjavamo u jedan konačan slijed (niz), kazao je Duncan Yu.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo