Snimke arktičkog ledenog pokrivača koje je snimila Europska svemirska agencija (ESA) pokazuju da se on topi brže nego što se mislilo. Samo u prošlih godinu dana na sjevernom polu je nestalo 900 kubičnih kilometara leda, 50 posto više nego što su stručnjaci predviđali.
Znanstvenici u Centru za polarne opservacije i modeliranje londonskog University Collegea pripisuju to globalnom zatopljenju i povećanim emisijama stakleničkih plinova. Upozoravaju da bi čitava ledena kapa mogla nestati ako se nastavi otapati ovim tempom. Osim toga, upozoravaju da bi to potaklo i 'zlatnu groznicu' u utrci za naftom i ribnim fondom u toj regiji.
Prije dvije godine na sjeverni pol su uputili sondu CryoSat-2 kako bi prikupili podatke o debljini ledenog pokrivača, s obzirom da su se dotadašnje studije primarno fokusirale na njegovu površinu. Led su na licu mjesta analizirale i podmornice, a sve skupa stvorilo je drastično drugačiju sliku promjena na sjevernom polu od 2004. nego što se očekivalo. Osim što postaje manji površinom, led postaje i mnogo tanji.
Prema podacima iz 2004., volumen leda na središnjem Arktiku iznosio je oko 17.000 kubičnih kilometara. Ove zime se smanjio na 14.000 kubičnih kilometara.
Rezultati ove studije objavljeni su nedugo nakon što su, početkom kolovoza, znanstvenici sa Sveučilišta u Copenhagenu objavili rad u kojem pokazuju da ledeni pokrivač na Grenlandu nije tako podložan opasnosti od naglog otapanja kao što se smatralo, zbog kojeg bi se globalna razina mora podigla za 7 metara.
Oni su pokazali da se tamošnji led ne topi kontinuirano, već u fazama. Jedna je bila od 1985. do 1993., a jedna od 2005. do 2010. Zato tvrde da nema opasnosti da će se led otopiti do kraja nakon što proces otapanja jednom započne, tj. nakon što ga je teoretski pokrenulo globalno zagrijavanje. S druge strane, pak, ispitivanja su pokazala da ledeni pokrivač nije rastao u 'pauzama' između perioda otapanja.