Je li se Vlada konačno i nedvosmisleno odredila prema fašizmu i antifašizmu, zašto hrvatski policajci u nedjelju idu na Bleiburg, kakve je naloge premijer Andrej Plenković dao ministrima, je li HDZ u predizbornoj kampanji i što znači potpuno novi pristup policije u otkrivanju korupcije odgovorio je ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.
Je li se policija žalila na presudu Prekršajnog suda u Slunju koji je Marka Perkovića Thompsona oslobodio odgovornosti za narušavanje javnog reda i mira jer je lani, na koncertu u povodu obljetnice Oluje, izvodio “Čavoglave” i u sklopu pjesme izvikivao “Za dom spremni”?
- Koliko mi je poznato, policija još nije zaprimila sudsku presudu s obrazloženjem. Stoga ne bi bilo profesionalno zauzimati decidirano stajalište o tome.
Hoće li nadležna policijska postaja autonomno odlučiti o žalbi ili traže upute Ministarstva?
- Policija je autonomna u ispunjavanju svojih zakonskih ovlasti.
Onda bi valjalo pretpostaviti da će, ako su pokrenuli postupak protiv Thompsona, tjerati ga do kraja, do najviše sudske instance?
- Policija provodi zakon, ali vodit će računa i o dosadašnjoj sudskoj praksi koja je važna, osobito kada postoji kontinuitet sudskih pravorijeka u ovakvim slučajevima.
Što to znači u konkretnom slučaju?
- Da policija primjenjuje načelo uvažavanja postojeće sudske prakse i namjere počinitelja vezano za Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Visoki prekršajni sud zauzeo je stav da nije dopušteno isticanje fašističkih simbola, dok niži sudovi različito odlučuju. Ne bi li policija trebala kroz žalbeni postupak pridonijeti ujednačavanju prakse?
- Jasne zakonske odredbe i toliko nužna ujednačena sudska praksa stvaraju poželjan ambijent za rad policije. Nije ni oportuno ni dobro kada se oko određenih pitanja vode rasprave na akademskoj i znanstvenoj razini, a istovremeno se policijskog službenika dovodi u situaciju da, u ne malo slučajeva, jedini bude u poziciji arbitra. To nije dobro za sustav, a nije dobro ni za društvo.
Želite li reći da se od policajaca očekuje da su proučili preporuke Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine totalitarnih režima i da postupaju po njima?
- Preporuke nemaju izvršnu snagu, ali kao i svako drugo ministarstvo, tako je i MUP s njima upoznat. Ministarstva su dobila zadaću da se o njima očituju, MUP je to učinio. Cilj je što kvalitetnije urediti postojeće zakonske okvire kako bi se ovo pitanje riješilo, a energija i percepcija društva usmjerili prema stvaranju boljeg životnog standarda.
To je bio cilj Vlade kada je osnovala Vijeće. Ideološke podjele su kulminirale prije nego što je naša Vlada došla na vlast. One su se negativno odrazile na političku situaciju, ali i na zakonodavnu i gospodarsku. To je razdoblje u kojem smo donijeli najmanje zakona. Ove teme nisu potpuno zatvorene, ali na dnevnoj bazi vidimo kako pitanja plaća, zapošljavanja, kreditnog rejtinga i investicija zauzimaju sve više prostora u javnosti. To je put kojim treba ići.
Kakve je prijedloge vaše ministarstvo uputilo Vladi na temelju preporuka Vijeća?
- Ostavimo to za raspravu unutar Vlade.
Jesu li MUP-ovi prijedlozi usmjereni na to da se preciznije definira Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira?
- To je naša intencija.
Možemo, dakle, očekivati da se u tom zakonu izričito navede da je prekršaj protiv javnog reda uzvikivanje “Za dom spremni” te isticanje drugih simbola fašističkog režima?
- Govorimo o simbolima totalitarizma.
Znači li to mogućnost zabrane petokrake?
- Dopustite da se najprije u Vladi rasprave prijedlozi na temelju preporuka Vijeća. Svakako se ide u smjeru zabrane propagiranja svakog oblika totalitarnog režima.
Premijer je u razgovoru s novinarima četiriju medijskih kuća izričito naglasio da je HDZ stranka desnog centra i da drži do antifašističkih vrijednosti. Znači li to da se više neće žmiriti na koketiranje s fašističkim obilježjima?
- Premijerovu izjavu treba promatrati i s obzirom na dan u kojem je izrečena, a to je Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. To je bila dobra prilika da se podvuče taj vrijednosni stav. HDZ je stranka koja je 1990. došla na vlast s jasnim otklonom od komunizma, dakle drugog nedemokratskog sustava, i već je tada na čelu s dr. Franjom Tuđmanom imala viziju da bude integrirana kao ravnopravni čimbenik u europskoj zajednici naroda.
Naglasit ću ono što je i sam premijer rekao, da je prvi hrvatski predsjednik Tuđman 1995. došao na obilježavanje 50. godišnjice iskrcavanja u Normandiju kao jedini živući državnik koji je bio aktivni sudionik antifašističkog pokreta. Dakle, HDZ je bio i ostao stranka čvrsto ukorijenjena u spektru desnog centra. Jednako kao i naše partnerske stranke u obitelji Europskih pučana. Jedino čvrsta pozicija na europskom desnom centru i udaljavanje od bilo kakvih krajnosti HDZ-u je jamstvo da će ostati vodeća i pobjednička hrvatska stranka.
U nedjelju je komemoracija na Bleiburgu. Austrijske su vlasti, kao nikad dosad, jasno poručile da neće tolerirati nikakav oblik promicanja fašizma. Ima li prostora za reakciju hrvatske policije?
- Ne očekujem, niti dosadašnja praksa govori o nečemu što bi bilo na tragu vašeg pitanja. Ako je bilo slučajeva isticanja nekih simbola, oni su stvarno bili izolirani. Ljudi tamo odlaze komemorirati događaj koji je označio jednu od većih tragedija u povijesti hrvatskog naroda. Kao što je istaknuto u preporukama Vijeća, kršenje ljudskih prava ne može i ne smije biti relativizirano, a to uključuje masovne žrtve obaju nedemokratskih režima.
Austrijska policija kontaktirala je hrvatsku. Naši će službenici biti tamo. Odabrali smo one koji govore njemački kako bi olakšali eventualnu potrebnu komunikaciju s austrijskom policijom. Njihova je uloga isključivo savjetodavna i ne mogu postupati u drugoj državi.
Premijer je rekao da je razgovarao sa 17 ministara te da su svi definirali reforme i rokove u kojima će ih provesti. A on im je dao šest mjeseci. Je li razgovarao s vama i što ste dogovorili?
- Definirali smo zakone koje će MUP donijeti kroz iduća dva tromjesečja ove godine s preciznim tajmingom. Na tome radimo i nema sumnje da ćemo ispuniti zadano. Reformski zahvat na razini Vlade usmjeren je razvoju i napretku Hrvatske na gospodarskoj i demografskoj razini. Puna se pozornost posvećuje investicijama, strukturnim reformama i odgovornoj fiskalnoj politici, a to uključuje kao temeljnu postavku i sigurnost. Očekuje se oko 100 zakonskih prijedloga u iduća tri mjeseca.
Znači li ova premijerova poruka da su ministri dobili žute kartone?
- Ne bih govorio u tim kategorijama. Ali je činjenica da svatko preuzima odgovornost za svoj posao, za ono što se obveže. To je dobar način rada. Vidjeli ste da sam, kada govorimo o planu provedbe investicija i nabave u MUP-u, sve javno najavio i ispunio ili ispunjavam u rokovima koji su najavljeni. To je najbolji način da se prati svakog političara ili državnog dužnosnika u njegovu poslu. Ne samo s razine premijera nego i s razine javnosti. Politika tako postaje uključiv proces u kojem svatko koga zanima određena materija može, ako ništa drugo, pratiti odnos između onog što je obećano i ostvareno.
Govorimo o individualizaciji odgovornosti u Vladi?
- Svi smo individualno na čelu svojih resora i nije u redu da se na bilo koga prelijeva odgovornost resora koji nije ispunio ono što je planirao i očekivao.
Može li se ova poruka i rok od šest mjeseci shvatiti kao najava rekonstrukcije Vlade za pola godine? Kako ste vi ministri to shvatili?
- Nisam to tako shvatio, niti je premijer to najavio. Dapače, otklonio je. No, svi smo mi izbor mandatara, a potom predsjednika Vlade i normalno je da je svatko od nas tu dok premijer ima povjerenje u to kako određeni član Vlade obavlja svoj posao.
Izvori iz HDZ-a u zadnje vrijeme govore o mogućim prijevremenim izborima ili rekonstrukciji Vlade kojom bi se drastičnije smanjio broj ministarstava. Neki su ministri djelovali prilično uzrujano radi toga.
- Iza toga ne stoje službeni izvori iz Vlade. Spekulacija ima i bit će ih. Osobno nisam ni čuo niti sudjelovao u razgovorima koji bi bili povezani s rekonstrukcijom ili nekakvim prijevremenim izborima. Politika je disciplina u kojoj se zna kakvi joj alati stoje na raspolaganju. Dakle, to načelno ne možete otkloniti. Ali ove dvije teme nisu aktualne, niti se o njima razgovara.
Vlada u zadnje vrijeme povlači poteze kakvi se viđaju u predizbornim kampanjama. Blokiranima se otpisuje do 10.000 kuna duga bez jasnih socijalnih kriterija iako je programom HDZ-a bilo predviđeno do visine prosječne plaće. U Splitu je najavljeno više velikih projekata za taj grad. Na skupu HDZ-a u Solarisu predsjednik stranke i premijer održao je podulji motivacijski govor...
- Vlada je u kampanji četiri godine. Svojim radom i pristupom pokazujemo bitnu razliku od metoda nekih prijašnjih vlada. Počeli smo rješavati najsloženije probleme u Hrvatskoj koji su se godinama micali s dnevnog reda i svaljivali na teret poreznih obveznika, jer želimo graditi gospodarstvo na zdravim i modernim temeljima. Prošle je godine Hrvatska prvi put imala suficit proračuna i zaradila više nego što je potrošila. To je rezultat štedljive politike i odgovornog vođenja državnih financija.
Bilježimo značajan pad javnog duga, u idućoj godini nastavljamo s poreznim rasterećenjima, upravo kako bi se zadržao trend rasta zaposlenosti, ali i plaća hrvatskih građana. Ako to ostavlja dojam da se radi o ciljanoj kampanji, on je pogrešan. Radi se o novom načinu i pristupu poslu koji treba postati standard.
Kako objašnjavate podatke po kojima povjerenje birača u Vladu stalno pada, a pada i rejting HDZ-a, dok raste popularnost Živog zida?
- Ako je nešto konstanta otkad je Andrej Plenković došao na čelo stranke i Vlade, onda je to da je HDZ pojedinačno daleko najjača stranka u državi. Prilično sam siguran, kada pratim političku situaciju u Hrvatskoj, da se ne nazire nešto što bi moglo promijeniti taj odnos snaga. Ne robujemo anketama, ali robujemo zadaćama. Činjenica je da postoji rast populizma, a Hrvatska tu nema nikakvu ekskluzivu. To je trend prisutan diljem Europe, nešto o čemu se pišu knjige. Pratimo to, analiziramo. i siguran sam da vlade koje vode odgovornu i serioznu politiku, one koje teže stabilnom političkom okviru kao osnovi ekonomskog rasta i razvoja, ne bi trebale imati problema. Netko može privremeno svojim obećanjima dobiti podršku dijela biračkog tijela, što nije prevelika novost u politici.
No, takvima je teško u kontinuitetu, u vremenskom slijedu, voditi održivu politiku. Ova HDZ-ova Vlada predvođena premijerom Plenkovićem dugoročno promišlja što su strateški interesi Republike Hrvatske. Primjer takvog pristupa jest uspjeh pri dobivanju bespovratnih 357 milijuna eura od EU za gradnju Pelješkog mosta koji će strateški riješiti problem povezivanja juga Hrvatske. Radimo i na projektu izgradnje LNG terminala, također uz veliku potporu Komisije, kako bi Hrvatska dobila mjesto koje joj i pripada na energetskoj karti Europe i svijeta. Ima još vremena do izbora i uvjeren sam da će rezultati koje će ova Vlada imati najbolje pokazati hrvatskim građanima tko je na političkoj sceni odgovoran i ozbiljan, a tko jeftinom demagogijom želi obmanuti birače.
Kako tumačite snažan rast Živog zida kao anarhističke stranke?
- Kao i prije toga ORaH-a ili laburista. Po meni, to su stranke kometi.
Očekujete da će se Živi zid ispuhati? Jeste li o novom pristupu suzbijanja korupcije razgovarali s novim glavnim državnim odvjetnikom Draženom Jelenićem i kakav je njegov stav?
- Ne razmišljam o njima. Vidio sam glavne naznake njihova programa u smislu poticanja inflacije, izlaska iz EU, NATO-a, jačeg vezivanja za Rusiju i Kinu. Sve je to legitimno, ali nisam siguran da u Hrvatskoj može dobiti veću podršku.
Utjecaj na raspoloženje birača prema strankama zasigurno ima i percepcija korupcije, gdje smo na samom europskom dnu. Brine li vas to i ima li MUP odgovor?
- Na početku se ne mogu složiti s vašom konstatacijom da smo na samom europskom dnu, jer kada pogledate izvješće Transparency Internationala iz 2017. godine, vidljivo je da je Hrvatska prema indeksu percepcije korupcije na 57. mjestu od ukupno 180 država svijeta. Međutim, samo izvješće navodi da Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, zato moram reći da se s korupcijom namjeravamo baviti na jedan novi način. Ona spada u takozvanu sivu zonu kriminaliteta i bilo bi nam puno lakše kada bi društvena klima bila takva da se ljudi ohrabre i prijave koruptivna djela.
Uvjeravam vas da policija reagira na sve što joj se prijavi. No, važan je i proaktivan pristup koji cijelim spektrom preventivnih mjera, a ne samo represivnim, treba umanjiti mogućnosti koruptivnog ponašanja koje se najčešće vezuje za javna poduzeća ili poduzeća u pretežitom državnom vlasništvu, odnosno sve ono gdje politika ima određeni utjecaj.
Što konkretno znači novi pristup u suzbijanju korupcije? Hoće li se paziti da se na javnim natječajima ne primaju članovi obitelji dužnosnika, osnivati nova antikoruptivna tijela, osnažiti nevladin sektor koji se bavi tim problemom…?
- Znači da će se više samoinicijativno, a na temelju podataka do kojih se može doći suvremenim metodološkim pristupom u radu policije, usmjeriti prema potencijalnim žarištima korupcije. Reaktivno postupanje mora se, kada je to god moguće, zamijeniti proaktivnim pristupom. To je praksa suvremenih policija, a ja inzistiram da je i mi slijedimo. Proveli smo brojne edukacije policijskih službenika kriminalističke policije, ali i svih drugih vidova policije, jer svaki policajac mora znati prepoznati obilježja koruptivnog ponašanja. Svrha je da promišljaju i sami sebi postave realan cilj prema kojem trebaju usmjeriti svoje aktivnosti koristeći pritom analitičke alate.
Znači li to da će policija pratiti javne natječaje, provjeravati one koji su dobili posao, da će reagirati kada u natječaju za kupnju automobila netko navede točnu zapremninu prtljažnika?
- To nije stvar samo policije, nego je važno da se involviraju sve institucije i sudjeluju po sličnom obrascu. To uključuje Poreznu upravu, Državno odvjetništvo, USKOK, sudstvo… Svi smo mi jednako zaslužni i odgovorni za percepciju.
Jeste li o novom pristupu suzbijanja korupcije razgovarali s novim glavnim državnim odvjetnikom Draženom Jelenićem i kakav je njegov stav?
- Mi smo u MUP-u dobro primili njegove prve izjave, kada je govorio o revitalizaciji odnosa DORH-a s kriminalističkom policijom. To je na tragu i ovoga o čemu vam govorim. Mi smo u konačnici na istoj zadaći i svatko ima svoju odgovornost. Što smo koordiniraniji i što je kvalitetnija suradnja policije i DORH-a, to će i rezultati biti bolji.
Kako stojimo po pitanju Schengena?
- To ide dobro. Planiramo do kraja godine ispuniti sve tehničke uvjete za ulazak u schengenski prostor, europsku podršku imamo. Ostvarili smo napredak u svim područjima schengenske pravne stečevine. Dakle, zaštiti osobnih podataka, zajedničkoj viznoj politici, upravljanju vanjskim granicama, vatrenom oružju, povratu i ponovnom prihvatu i policijskoj suradnji. Napravili smo značajan iskorak i u tome da se sredstva iz europskih fondova bolje usmjeravaju na projekte koje provodimo s primarnim ciljem pripreme za članstvo. Značajan napredak ostvarili smo i na završetku zakonodavne prilagodbe. Ulažemo napore i u senzibiliziranje država članica o važnosti članstva Hrvatske za sigurnost Europske unije u cjelini. Mislim da taj senzibilitet raste.
Kao što vidite, u Komisiji, ali i u pripremi proračuna za razdoblje nakon 2020. godine predviđena su veća ulaganja u nadzor vanjskih granica, za to će se uspostaviti čak i zaseban fond, a Hrvatska ima jednu od najduljih vanjskih granica. U kontekstu migracija i novih sigurnosnih ugroza Hrvatskoj već danas pripada važna uloga. Samo bih napomenuo da od svih zemalja koje primjenjuju Schengenski informacijski sustav samo sedam njih, i to velikih - Francuska, Velika Britanija, Poljska, Španjolska, Rumunjska, Njemačka i Italija - imaju više provjera nego Hrvatska. Od lipnja prošle godine Hrvatska je obavila više od 168 milijuna pretraga u tom sustavu s više od 8000 pogodaka, što znači da je pronašla toliko suspektnih osoba, automobila, dokumenata i drugih potražnih predmeta.
Turistička sezona počinje. Je li se policija pripremila?
- Policija dovršava pripreme. Ove godine se očekuje 17,5 milijuna turista u Hrvatskoj. Svjesni smo svoje uloge, da trebamo voditi brigu o njihovoj sigurnosti već od ulaska u zemlju, tijekom putovanja po zemlji pa do njihovih konačnih destinacija. Pokazat ćemo još jednom da je Hrvatska sigurna zemlja, u kojoj se strani državljani mogu osjećati ugodno. Nastavljamo s projektom Sigurna turistička sezona u kojem ove godine participira 18 država. Pojačat ćemo kapacitete policije kroz ispomoć u priobalnim destinacijama.
Ove ćemo godine prvi put ustrojiti policijski stožer kao jedinstvenu točku rukovođenja u kojoj neće biti samo policija, nego i gorska služba spašavanja, predstavnici Ministarstva obrane, vatrogasci, DUZS-a. Sjedište stožera iz kojeg će se operativno rukovoditi policijskim poslovima bit će na području Zadra. U funkciji će biti od 15. lipnja do 15.rujna. Osim toga, u Divuljama će biti centar za protupožarnu sezonu.