USPUTNE ZABILJEŠKE

Hrvati na razmeđu antisemitizma i tolerancije

CROPIX

 

S porastom ksenofobije, nacionalizma i rasizma, u Europi raste i antisemitizam. Prisjetimo se samo kampanje protiv Georgea Sorosa u Mađarskoj ili prošlogodišnjeg marša neonacista u Varšavi. Znakova je sve više, deseci tisuća Židova već su napustili Francusku, a 40 posto njih u Velikoj Britaniji razmišlja o preseljenju. Nedavno objavljeni rezultati CNN-ove ankete provedene u rujnu o jačanju antisemitizma u EU daju barem neki uvid u to kako s antisemitizmom stoje pojedine zemlje.

Agencija ComRes ispitala je 7092 ljudi u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Poljskoj i Švedskoj. Opći je zaključak da u Europi, u kojoj danas živi oko milijun i pol Židova, sve više jačaju antisemitski stavovi i predrasude. Tako, na primjer, trećina Europljana zna malo ili ništa o masovnom ubojstvu njih šest milijuna za vrijeme nacističkog režima. Jedan od dvadesetorice anketiranih nikada nije ni čuo za Holokaust, ali zato 28 posto njih misli da Židovi imaju preveliki utjecaj u financijama i biznisu. Jedna petina mladih u Francuskoj, u dobi između 18 i 34 godine, nije niti čula za holokaust.

U Poljskoj 32 posto ne zna ništa ili malo - ali zato više od 50 posto Poljaka misli da Židovi koriste Holokaust da unaprijede svoj položaj u društvu. U domovini Adolfa Hitlera, Austriji, 12 posto mladih nije čulo za Holokaust. Austrijanci imaju i najveći broj onih koji o Holokaustu znaju nešto malo, takvih je 40 posto. Zanimljivo je da 16 posto ispitanika, a u istočnoj Europi još ih je i više, precjenjuje ukupan broj Židova u svjetskoj populaciji, vjerujući da ih je 20 posto - dok je stvarni broj tek 0,2 posto. Treba još spomenuti da je više od trećine anketiranih protiv imigranata i protiv Muslimana.

U jednom intervju na CNN-u židovski je sugovornik rekao da je antisemitizam tek početak jer “mi smo prvi, a zatim dolaze na red i svi ostali”. Znamo iz povijesti tko, od gay populacije do duševnih bolesnika, komunista, Roma i ostalih nepoželjnih skupina. Međutim, ovaj je put slučaj htio da ovaj sugovornik ne bude u pravu. U najnovijem valu mržnje prvi su izbjeglice, ali odmah iza njih su Židovi, gay i LGBT, kao i svi drugi koji se po nečemu ne uklapaju u nove-stare vrijednosti, tradiciju, “bijelu Europu” i slično.

A što je s antisemitizmom u Hrvatskoj? CNN-ovi podaci nisu ovdje izazvali primjetnu zabrinutost. A i zašto bi kad je Židova kod nas ostalo manje od tisuću, a imamo i Srbe kao stalni objekt mržnje, pa su nam svi drugi manje važni. Doduše, promoviraju se knjige i filmovi o logoru Jasenovac kao mjestu odmora i zabave, s naglaskom na historijski revizionizam. Naravno da je revizionističko viđenje Jasenovca antisemitsko jer prema njemu tamo zatvorenici nisu stradali zbog religije ili porijekla, nego bolesti, iako recimo postoji popis od 13.166 ubijenih Židova s imenom i prezimenom.

CNN-ova anketa nije obuhvatila Hrvatsku, ali jest globalno istraživanje iz 2013./2014., koje je u 101 zemlji svijeta provela židovska nevladina organizacija iz Amerike, Anti-Defamation League (Liga za borbu protiv klevete). Prema njihovim rezultatima svaki treći Hrvat ima antisemitske stavove, za razliku od svakog četvrtog u svijetu. Od zemalja koje su u Drugom svjetskom ratu bile fašističke, rezultat pokazuje da su današnji Hrvati u većoj mjeri antisemiti nego Talijani ili Nijemci, ali manje nego Mađari ili Bugari. Grčka sa 69 posto ima najveći postotak antisemitizma u Europi, a najmanji je onaj od 4 posto u Švedskoj.

No, prema nekim domaćim interpretacijama, čini se da antisemitizma u Hrvatskoj nema ili barem da “nije problem”. Naime, kada se 2016. tadašnji predsjednik Sabora Željko Reiner sastao s izaslanstvom Svjetske židovske organizacije za pitanja povrata imovine, izjavio je da u Hrvatskoj, u usporedbi s mnogim drugim zemljama, “antisemitizam uopće nije problem”. Tome se pridružio i stručnjak, orijentalist i povjesničar Boris Havel: “Kod nas postoji iskren suživot svih vjerskih skupina, uključujući Židove i muslimane - Hrvatska može biti uzor mnogim europskim državama po pitanju odnosa prema Židovima i razine antisemitizma”.

Štoviše, u Hrvatskoj je antisemitizam “rijetka pojava koja dolazi s margina društva i nema nikakav politički utjecaj na politiku i društvo u cjelini”. I prominentni Židov Branko Lustig u jednom intervjuu objašnjava kako ovdje nema antisemitizma - jer nema bogatih Židova. Neki komentari na porazne rezultate iz 2014. govore kako se kod nas ne radi o antisemitizmu, nego o stereotipima. Nema objašnjenja razlike, niti pojašnjenja jesu li baš stereotipi o Židovima - antisemitizam? Bit će ipak da se radi o nijansama...

Dakle, jesu li Hrvati zadrti antisemiti ili primjer tolerancije i jedini izuzetak u Europi? Možda najbolji odgovor daje Savez židovskih općina Hrvatske, koji iz godine u godinu bojkotira sudjelovanje u službenoj komemoraciji žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo