GRANIČNI SPOR

KAKO SMO DOŠLI U SITUACIJU DA IGRAMO PARTIJU ŠAHA KOJA NAM UOPĆE NE TREBA Svi se boje reći da je arbitražna presuda povoljna za Hrvatsku

Goran Šebelić / CROPIX

“Partija šaha”, dvije su riječi kojima u državnom vrhu Republike Hrvatske u neformalnom razgovoru opisuju odnos sa Slovenijom, nakon što su u Ljubljani počeli provoditi arbitražnu odluku o granici između ovih država.

Doslovno tako - “ovo je partija šaha u kojoj nipošto ne smijemo povući prvi potez, ali moramo pokazati maksimalnu odlučnost” - u petak je nekoliko puta ponovio visokorangirani diplomat koji već dva desetljeća aktivno sudjeluje u hrvatsko-slovenskom pograničnom sporu i direktno je upućen u pitanja koja opterećuju međusobne odnose. A što znači stav kako Hrvatska nipošto ne smije prva reagirati?

U najkraćem, objašnjava sugovornik Magazina, hrvatska policija dobila je izričite upute da izbjegava incidente, osim ako plovila slovenskog MUP-a ne uplove u hrvatske teritorijalne vode. “Tada ćemo odlučno reagirati, što i ne bi bilo tako loše jer bi u tom slučaju, Europska unija, a možda i Amerika, shvatile kako se trebaju uključiti u traženju prihvatljivog rješenja. Ali, ponovit ću, nipošto ne smijemo prvi reagirati već se trebamo ponašati neutralno”.

Javna tajna

Ono što je, možda, još zanimljivije predstavlja ocjena spomenutog diplomata, kako je lipanjska arbitražna presuda Haaga, “u najvećoj mjeri povoljna za Hrvatsku”. To je nešto što znaju svi koji se bave ovom temom, pa i aktualna vlast u Hrvatskoj, međutim, nitko nema hrabrost to javno izgovoriti zbog straha da će biti optužen za izdaju nacionalnih interesa. Zato se želi angažirati Europsku komisiju ili SAD, koji bi ponudili posrednike, i zatim kroz direktne pregovore sa slovenskom stranom pronaći rješenje koje će biti vrlo slično rezultatima arbitraže.

“Realno, teško je očekivati bitno drukčiju odluku. Eventualno su moguća manja odstupanja u Piranskom zaljevu, ali važno je to da je najveći dio arbitraže povoljan za Hrvatsku”, zaključio je sugovornik Magazina.

Ukratko, ulazi se već u devetu godinu otkako je pao sporazum o arbitraži, a dogovor je još daleko. Samo što u sadašnjoj partiji šaha između Zagreba i Ljubljane Piranskim zaljevom plovi desetak policijskih čamaca, što znači kako je opasnost od incidenata deset puta veća nego još prije nekoliko dana.

Arbitražni sporazum dogovoren je 2009., u Stockholmu, a trebao je riješiti granične sporove sa Slovenijom i prekinuti slovensku blokadu s pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Slovenija se opirala, međutim, iz pozadine je djelovala američka administracija jer su u Washingtonu imali interes da ovaj dio Europe bude primjer ostatku Balkana. Arbitraža je kompromitirana kada su u srpnju 2015. mediji objavili transkripte koji su pokazali da su se slovenski sudac pri arbitražnom sudu i slovenska diplomatkinja dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca u postupku o granici.

Prema transkriptu i audiozapisu razgovora suca Jerneja Sokoleca i Simone Drenik, arbitražni bi sud dodijelio veći dio zaljeva Sloveniji, i tadašnja Vlada Zorana Milanovića, ali i opozicijski HDZ, kao i sve važne stranke, unisono su zaključili da je postupak nepovratno kompromitiran pa je Sabor donio jednoglasnu odluku o izlasku Hrvatske iz arbitraže. Neovisno o tome, arbitraža je zaključena 29. lipnja i Slovenija je dobila većinu Piranskog zaljeva, a Hrvatska Svetu Geru i nekoliko spornih zaselaka. Ali tek su rijetki hrvatski političari bili spremni javno reći da treba prihvatiti arbitražu, kako je to napravio europarlamentarac Ivan Jakovčić.

Sve je naopako

Još u srpnju je Ivan Jakovčić objasnio kako su stvari postavljene naopako jer je, zapravo, Slovenija arbitražnom odlukom praktički izgubila sve što je očekivala i svatko je mogao vidjeti da tamošnja desnica luduje. “Stvari idu nama u prilog i zato smatram da je arbitražna odluka polazište za donošenje konačne bilateralne odluke o graničnoj crti na moru i na kopnu. Provedbom arbitražne odluke samo savudrijski ribari bili bi ozbiljno oštećeni. Njih se u tom slučaju može jednostavno obeštetiti i odštetu treba financirati iz europskih sredstava solidarnosti, a to nije nikakav problem”, rekao je bivši istarski župan.

U Sloveniji je Piranski zaljev odavno psihološki problem jer svakodnevni život u proteklih 26 godina pokazuje da stvarnih problema nema. Slovenski brodovi normalno plove (Hrvatska ionako zbog međunarodnih zakona ne može zabraniti ili ograničiti njihov promet), a na području spornog zaljeva ne postoji značajan riblji fond ili podvodne zalihe plina.

Kršenje prava EU

Sada se situacija komplicira i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zaprijetio je pokretanjem pravnih postupaka protiv Hrvatske ako ne pristane na provedbu arbitraže o granici. Slovenija se u tom slučaju može odlučiti na korištenje pravnih sredstava protiv Hrvatske koja krši međunarodno pravo i to s pozivanjem na dva člana Ugovora o djelovanju EU. Prema jednom, Slovenija može prepustiti da kršenje prava EU utvrdi Komisija i djeluje na njegovom otklanjanju uvodeći sankcije i kao mogući medijator, a po drugom Slovenija zbog kršenja prava EU može Hrvatsku tužiti sudu Europske unije u Luksembourgu.

Za razliku od arbitraže, sa Sudom Europske unije nema ponašanja hoću-neću. Sud Europske unije sastoji se od tri suda: Europskog suda, Općeg suda i Službeničkog suda. Svi navedeni sudovi smješteni su u Luxembourgu. Europski sud je najviša sudska instanca Europske unije i ima zadaću osigurati da se u interpretaciji i primjeni Osnivačkih ugovora EU poštuje pravo. Njegova je praksa izvor prava za sve države članice i sve europske institucije. Recentna iskustva Hrvatske sa spomenutim Sudom nisu povoljna jer je u srpnju u Luksemburgu odlučeno kako je Hrvatska odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu osoba koje su masovno prešle ovdašnju državnu granicu tijekom migracijske krize 2015.-2016.

Borut Šuklje, nekadašnji slovenski ministar i diplomat, upozorio je kada smo u petak razgovarali, kako nepriznavanjem arbitraže Hrvatska ulazi u spor s Europskom komisijom jer ne treba zanemariti ni posljedice koje najnovija epizoda hrvatsko-slovenskog sukoba može imati u proširenju Europske unije na Zapadni Balkan. Postupci hrvatske strane, točnije, neprihvaćanje arbitražne odluke, mogu imati dugoročne negativne posljedice jer Hrvatska ima neriješena granična pitanja s Crnom Gorom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, a Uniji je navrh glave svađa među zemljama-članicama.

“Ako se neće umiješati Europska komisija, realno je da Slovenija tuži Hrvatsku Sudu EU u Luksemburgu. Šteta da je dotle došlo jer ćemo i ubuduće biti susjedi i dobro je imati dobrosusjedske odnose”, smatra Šuklje.

Izgleda da u hrvatskoj Vladi računaju i s novim suđenjem, koje najavljuju u Ljubljani: “To bi odgodilo odluku još pet ili deset godina, a nama odgovara status quo”, komentar je dužnosnika koji je želio ostati anoniman.

Izdvajamo