TJEDAN U 10 PITANJA

PREDSJEDNIK ZAJEDNICE UDRUGA HRVATSKIH POVRĆARA 'Sad kada je 75 posto voća i povrća iz uvoza, mi ćemo svoje donirati'

Zagreb, 160117.
Zbor agrarnih novinara pri HND-u i Drustvo agrarnih novinara Hrvatske organizirali su okrugli stol Kakvu hranu jedemo (i uvozimo) u Hrvatskoj.
Na fotografiji: Hrvoje Greguric predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrcara
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Željko Puhovski / CROPIX

Hrvoje Gregurić

Hrvoje Gregurić je predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara

1. Gospodine Greguriću, od vaše udruge svakog proljeća ista priča. Uvozni i trgovački lobi ruši cijenu domaćeg povrća ispod razine proizvodne cijene, a ona je na tržnicama sve veća. Jeste li razmišljali o tome da svoju proizvodnju donirate građanima tako da im zahvalite jer su oni iz svog poreza ionako kroz poticaje platili vašu neisplativu proizvodnju?

- Ulaskom u EU Hrvatska je postala dio globalnog, otvorenog tržišta. Naši proizvođači našli su se tako na vjetrometini, totalno nepripremljeni za ono što će se događati danas. I tu leži sva krivnja domaćih povrćara, jer nismo udruženi u proizvođačke organizacije ili zadruge. S obzirom na to da su zadnjih petnaestak godina bili izvarani od kojekakvih organizatora proizvodnje i otkupljivača, više si ni međusobno ne vjeruju.

Za to vrijeme uvozni lobi odrađuje sjajan posao s trgovačkim lancima, zaobilazi domaće povrćare i nesmiljenom žestinom uvozi robu treće klase, koja je cjenovno prihvatljiva hrvatskim potrošačima. O kvaliteti ne želim niti govoriti. S druge strane, domaći proizvođači, zbog visokih cijena repromaterijala, cijene rada i pohlepe trgovaca bacaju svoje proizvode jer je nemoguće prodavati to povrće ispod cijene proizvodnje. Zato smo odlučili organizirati donacije za sve građane u svim gradovima Lijepe naše kako bismo dobili povrće izravno od potrošača i pritom izbjegli plaćanje trgovcima.

2. Koji su vaši glavni problemi, a da ni nakon pet godina članstva u EU ne možete biti konkurentni proizvođačima paprike iz Albanije koju ovih dana viđamo na tržnicama?

- Prvo, cijena proizvodnje paprike znatno je veća u RH nego u Albaniji. Drugo, moram napomenuti kako je podizanje plastenika donedavno bilo regulirano pravilnikom na način da ste za takav objekt jednostavne gradnje trebali ishoditi sve moguće dozvole, platiti komunalni doprinos, arhitekta, pa čak i riješiti pitanje zbrinjavanja oborinskih voda!!! Vlade Albanije i Makedonije svojim su poljoprivrednicima omogućile subvencije od 100% za podizanje plastenika i navodnjavanje. Tako se priprema za europsko tržište.

3. Nedavno ste upozorili da je čak 75 posto voća i povrća na policama naših dućana iz uvoza, a više od 90 posto je deklarirano kao hrvatsko. Kako je to moguće?

- Lijepo. Jer su pravilnikom definirani proizvodi koji, iako su iz uvoza, ako se pakiraju ili prerađuju moraju označiti kao hrvatski proizvod. Rijetki su distributeri koji jasno naznačuju porijeklo robe.

4. Nedavno smo svjedočili primjeru da je ugledni proizvođač krumpira iz Međimurja zapakirao mladi egipatski krumpir pod svojom etiketom i prodavao ga kao hrvatski. Pravilnici kažu da on to može jer ga je u Hrvatskoj pakirao i označio zemlju porijekla. Kao proizvođač piletine koji od uvezenog pileta prodaje posebno pakirane batake od njih, zar ne?

- Točno, još jedna od nebuloza definiranih pravilnikom o označavanju robe. Jasno je da RH ne smije iskakati iz okvira zakona koji vrijede za čitavu EU. Pravilnici su druga stvar, i ako ih mijenjamo na način da štitimo domaće proizvođače, tada ćemo jesti domaće proizvode.

5. Što vam kažu nadležne inspekcije nakon što prijavite uvoz i lažno deklariranje iz zemalja koje troše više pesticida nego što je dopušteno u EU?

- U pravilu ništa. Pokažu li rezultati analize da je neko povrće bilo tretirano zaštitnim sredstvima koja kod nas nisu dozvoljena, ali su dozvoljena u npr. Italiji, tada inspekcije nalažu onome tko taj proizvod stavlja na tržište u RH da ga mora povući s tržišta. S obzirom na to da se na rezultate analiza čeka cca dva tjedna, taj je proizvod pod tim LOT brojem već odavno konzumiran. Drugim riječima, pojeo vuk magare.

6. Što treba napraviti nadležno ministarstvo?

- Zna se kojoj zoni Hrvatska pripada i koja su zaštitna sredstva dopuštena u proizvodnji povrća za tu zonu. Potrebno je samo malo više volje od strane HAPIH-a i njihovih ocjenjivača da se brže rješava problem zaštitnih sredstava u smislu izdavanja odluka o proširenju, produljenju ili odobrenju dozvola za korištenje određenih zaštitnih sredstava.

7. Kakvi su učinci smanjenog PDV-a na hranu za proizvođače i potrošače?

- Nikakvi, ni za jedne ni za druge. I dalje je zelena salata u maloprodaji 4,99 kn, a u nabavi je čak i niža u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosi 1,80 kn.

8. Koliko cijena naraste na putu od proizvođača do kupca za krastavce ili salatu?

- Zajednica udruga posljednjih godina ulaže određene napore kako bi potaknuli svoje članove na osnivanje zadruga i proizvođačkih organizacija. Nažalost, iako svjesni da nećemo opstati bez udruživanja, vrlo mali broj proizvođača odlučuje se na zajedništvo. Cijeli je niz ograničavajućih faktora zašto je tome tako, ali jedan od glavnih je i taj što još uvijek nemamo definiran Pravilnik o zadrugama i proizvođačkim organizacijama, ali je zato ministar Tolušić pompozno najavio gradnju skladišno-logističkih kapaciteta za voće i povrće. Ne znam za koga.

9. Kakve učinke vidite od novog zakona o sprečavanju loše trgovačke prakse?

- Apsolutno nikakve, možda jedino u onome dijelu koji se tiče roka plaćanja.

10. Na tržnicama su se već pojavile neretvanske lubenice, sve trešnje su kaštelanski hrušt... Koje su vaše utješne riječi ili savjeti za potrošače kada to sve gledate?

- Svako voće i povrće ima svoj sezonalitet i sve što mogu jest apelirati na potrošače da kupuju sezonsko povrće i prate najave o počecima proizvodnje, odnosno berbe i prodaje. Posebno bih istaknuo da je ZUHP prije točno godinu dana uveo oznaku sljedivosti za svoje članove, gdje potrošači skeniranjem QR koda koji se nalazi na deklaraciji naših proizvoda mogu očitati o kojem i kakvom se proizvođaču uistinu radi. Sve drugo je mačak u vreći.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo