POLITIČKI PROFIL

PREMIJEROV DEČKO S ČRNOMERCA PLATIO JE CIJENU NEISKUSTVA Prometnuo se u glavnog krivca što su Vlada i Plenković dospjeli u neugodnu političku poziciju

Ilustracija Vladimir Radibratović

 

Dobar je jako, vidjet ćete, upoznat ćete ga. Vidim da ga ne znate – tim je riječima premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković govorio o Marku Paviću dok je javnosti objavljivao da će upravo on biti novi ministar rada i mirovinskog sustava. Bilo je to u lipnju 2017. Danas, gotovo dvije godine poslije, od “jako dobrog”, Pavić se, po mišljenju mnogih, prometnuo u glavnog krivca što su Vlada i Andrej Plenković dospjeli u neugodnu političku poziciju. Sindikati su, naime, svojom inicijativom “67 je previše” prikupili gotovo 700 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma oko mirovinske reforme, da se dobna granica za odlazak u mirovinu ne poveća na 67 godina. Tako masovnom odazivu građana uvelike su pridonijele upravo Pavićeve amaterske akcije – neuvjerljivi istupi u javnosti, kao i udarna medijska kampanja u kojoj se trošio javni novac kako bi se građane uvjerilo u pogubnost sindikalnog referenduma.

Sve to polučilo je kontraefekt pa se skupljanje potpisa oko mirovinske reforme pretvorilo u dosad vjerojatno najveći prosvjed protiv Plenkovića i njegove Vlade. Pavićeva reforma tako je doživjela poraz. No, to nije bio jedini neuspjeh ovog Plenkovićeva ministra otkako je na čelu jednog tako zahtjevnog resora kao što je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Nije Paviću baš uspjelo ni s mjerama aktivne politike zapošljavanja. Tijekom 2018. za razvoj i provedbu tih mjera utrošeno je 1,39 milijardi kuna, a ostvarena su tek dva cilja i to povećanje zaposlenosti starijih osoba te smanjenje udjela dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju zaposlenih.

No, dvije najvažnije mjere nisu ostvarene, pa tako nije postignuto zacrtano povećanje stope zaposlenosti radnosposobnog stanovništva od 15 do 64 godine, niti je povećana stopa zaposlenosti mladih. Nije uspjela ni mjera pripravništva uvedena 2018. koju Vlada voli istaknuti kad se bavi nabrajanjem svojih postignuća. Sasvim logično, jer uz SOR - stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - pripravništvo i nije imalo velikih šansi.

Privatni poslodavci, naime, radije se odlučuju za SOR gdje im država pokriva 100 posto plaće, negoli za pripravništvo gdje se pokriva 50 posto. Kad je Jutarnji list prije dva tjedna objavio tekst o tome, ministar Marko Pavić dan kasnije sazvao je konferenciju za novinare u pokušaju da demantira službene podatke koji su izneseni i prihvaćeni na samoj Vladi, te komunicirani prema tijelima EU. Na kraju je upao u raspravu s novinarima s kojima nije mogao izaći na kraj, pa je pritisnut pitanjima, pobjegao iz dvorane. Vrlo neobičan potez za ministra, koji se u svojoj biografiji pohvalio kako je završio nekoliko radionica na temu komunikacije s medijima, tečaj javnog govora, komunikacijskih i pregovaračkih vještina...

Oni bliskiji ministru njegov rad vide u ljepšem svjetlu. Smatraju da je napravio dobar posao s mjerama aktivne politike zapošljavanja, kao i s projektom “Zaželi – program zapošljavanja žena”, a mirovinska reforma mu je, ističu, najvidljiviji projekt u koji je puno uložio.

 

Nastavit će raditi

- Pavić je vrlo temeljit i pouzdan, kad se nečega prihvati, odradi to do kraja. Napravio je dobar posao oko reforme, iako je suočen s najgorim kritikama i napadima, što nikome nije lako. Žao mu je što se stvorio toliki otpor, ali sve to shvaća kao dio posla i nastavit će dalje raditi i razgovarati sa sindikatima – kazao je jedan od ministrovih suradnika.

Marko Pavić diplomirao je na PMF-u, smjer meteorologija i oceanografija, magistar je prirodnih znanosti iz polja fizike te je na završnoj godini doktorskog studija zaštite okoliša na Sveučilištu u Osijeku. Rođen je u Zagrebu 1979., a zanimljivo je da je kao honorarac svojedobno pisao za Novi list o temama iz znanosti. Bio je koproducent i znanstveni savjetnik na dva dokumentarna filma napravljena u suradnji s HRT-om i britanskim veleposlanstvom. Više od dvije godine radio je na Sveučilištu u Southamptonu u Velikoj Britaniji te četiri mjeseca na Institutu u SAD-u. Prema službenoj biografiji, završio je niz tečajeva, znanstveno se usavršavao u inozemstvu, dobio brojne stipendije te Rektorovu nagradu 2001./2002. Zanimljiv podatak je da je u studenom i prosincu 2007. bio na znanstvenom i istraživačkom putovanju na Antarktici.

U znanstvenim krugovima za Pavića kažu da je dosta radio na popularizaciji znanosti.

- Bio je pomalo štreberski tip – kazao nam je jedan od sugovornika iz tih krugova. No, ništa iz dotadašnje Pavićeve karijere nije upućivalo na to da bi jednog dana mogao postati ministar rada. Kad ga je Plenković prije dvije godine postavio na tu poziciju, široj javnosti bio je potpuno nepoznat. Nisu ga baš poznavali ni u samom HDZ-u čiji je član od 2011., pa je očito da ranije nije bio posebno stranački aktivan, niti je obnašao značajniju funkciju. Danas je, pak, zahvaljujući funkciji ministra, član Središnjeg odbora HDZ-a. U središnjici stranke, na Trgu žrtava fašizma, HDZ-ovci su ga, kako kažu, prvi put vidjeli u ljeto 2016., netom nakon što je Plenković preuzeo HDZ.

- Ranije ga nisam poznavao, ali sam ga u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore nekoliko puta susreo u središnjici. Pitao sam se tko je to, a privukao mi je pozornost jer sam ga obično viđao kako sjedi pred Plenkovićevim uredom i čeka ga – prisjetio se jedan dugogodišnji HDZ-ovac. Kaže kako su mu poslije neki rekli da je riječ o Plenkovićevom prijatelju, ali da je ipak bio iznenađen kad je postavljen za ministra. Upućeniji HDZ-ovci govore kako je Pavić dio skupine “Dečki s Črnomerca”.

- Tako ih nazivamo mi u stranci. U tom HDZ-ovom područnom odboru su i Plenković, Marko Milić, Tomislav Sokol... Inače, najbolji prijatelj ministra Pavića je Luka Bogdan, šef PO Donji grad-Medveščak. Njih dvojica zajedno su bili u udruzi Črnkas Job Club, radili su na projektima razvoja te organizirali radionice s mladima o zapošljavanju. A obojica su bili asistenti Plenkoviću u Bruxellesu, odnosno, Pavić je tamo stažirao – priča jedan od članova stranke. Dodaje kako su obojica radili i u Institutu za stručno usavršavanje mladih (ISUM). Tu udrugu kao svoje radno mjesto prije dolaska u Ministarstvo Pavić je naveo i u svojoj službenoj biografiji.

Bio je i direktor tvrtke Centar za društveno poduzetništvo koju je ta udruga osnovala, a poslije ga je, kako je objavio portal Novosti, na čelu te tvrtke naslijedio prijatelj Luka Bogdan, koji je postao zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Bilo je to u vrijeme kad je Pavić već postao ministar, a zanimljivo je da su radna mjesta u toj Zakladi poslije dobili još neki njihovi prijatelji iz ISUM-a, pa i sestra supruge Karla Resslera koja je s Pavićem i Bogdanom radila i na projektima udruge Črnkas, potom i ISUM-u, da bi se na kraju skrasili u Nacionalnoj zakladi. Suradnik ISUM-a bio je i današnji glasnogovornik Vlade Marko Milić, koji je također bio asistent Plenkoviću.

- Svi ti gradski dečki su vam jako povezani i bliski Plenkoviću. To vam je kvartovska ekipa - kaže sugovornik iz stranke.

Tijekom kampanje za parlamentarne izbore, Pavić je bio šef Izbornog stožera 1. izborne jedinice u kojoj je bio Plenković.

 

Vodio izborni stožer

- Na to mjesto nije došao otpočetka, nego se posla prihvatio usred kampanje, jer je Stanko Gačić koji je vodio Stožer dobio drugo zaduženje. Ta izborna jedinica bila je ključna, a Pavić se dobro snašao. Već tu se pokazao vrlo pouzdanim suradnikom koji temeljito odradi svaki posao – tvrdi jedan njegov dobar prijatelj, dodajući da je to Paviću bio prvi veći stranački angažman.

Ubrzo je Pavić dobio poziciju državnog tajnika u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava gdje je bio samo šest mjeseci. Naime, kad se Plenković riješio Mosta i napravio rošadu ministara, Pavić je došao na čelo tog ministarstva kao nasljednik Tomislava Ćorića koji je premješten u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Iako su se po njegovu imenovanju odmah pojavile kritike da na to zahtjevno mjesto dolazi čovjek bez iskustva, u Plenkovićevom krugu imaju opravdanje za taj potez. Kažu da je izbor na njega pao zbog njegovog ranijeg angažmana vezanog za zapošljavanje mladih.

- Imao je praktičnog iskustva vezano za zapošljavanje mladih, organizirao je niz radionica, pa iako se to radilo na jednoj mikro razini, ipak je bio dobro upućen u tu problematiku – kaže jedan od članova HDZ-a iz vrha stranke. Ističe da je Plenković sam ponudio Paviću mjesto ministra te da je on pristao i nije imamo nikakve zahtjeve.

Po dolasku u Ministarstvo, Pavić je, pričaju HDZ-ovci, u Ministarstvu odmah oformio svoju ekipu – redom mlade HDZ-ov kadar, među kojima su mu i dva savjetnika – šef Mladeži HDZ-a Ivan Vidiš te Miroslav Smetiško, još jedan iz plejade Plenkovićevih asistenata.

- Pavić je kadrovsku priču u Ministarstvu složio na način kako je to Plenković napravio na nacionalnoj razini. Kako je premijer napravio svoju oazu ljudi, tako je on to kopirao u Ministarstvu – komentiraju HDZ-ovci, dodajući kako ih zbog toga ne iznenađuje veliki neuspjeh s mirovinskom reformom.

- Pavić i njegova ekipa djeluju neozbiljno i neuvjerljivo. Kako se dečki, koji jedva imaju dan staža, mogu nositi s iskusnim sindikalistima koji odlično poznaju tu materiju - kaže jedan od naših sugovornika. I dio djelatnika Ministarstva s kojima smo razgovarali smatraju kako je Pavić potpuno nedorastao funkciji koju obnaša.

- Uopće se ne snalazi u resoru. Potezi oko mirovinske reforme bili su mu katastrofalni, a najgore je što on nije ni shvatio što se dogodilo i u koju su se poziciju doveli. Uz to je u posljednje vrijeme postao prilično bahat - kazao je jedan od zaposlenika.

Oni iz Ministarstva koji su bliski Paviću tvrde, pak, da je odličan šef.

- Spreman je na suradnju, uvijek uvažava tuđe mišljenje i njegova su vrata uvijek otvorena - kaže jedan od njegovih bližih suradnika. No, kad je riječ o pregovorima sa sindikatima, Pavić i nije bio previše spreman na suradnju.

- Dolazio bi s onim što su mu rekli da treba učiniti i toga se strogo držao. A tako ne možete ozbiljno razgovarati. Uopće nije imao ideju što je to socijalno partnerstvo, kako stvoriti povjerenje i raditi u dobroj volji. Samo je izvršavao naređenja, kao neki vojničić, a uz to je iznosio i neistine - kaže jedan od naših sugovornika upućen u pregovore. Dodaje kako je Pavić na te sastanke redovito dolazio s cijelim nizom mladih i potpuno nekompetentnih suradnika, koji su bili vrlo površni.

- Pavić u razgovoru sa sindikatima nije ulijetao u sukobe, ali je tjerao po svome – kaže još jedan dobro upućen sugovornik. Neki ističu da je Paviću oko mirovinske reforme presudilo neiskustvo.

- Poznajem ga zadnje dvije godine i opisao bih ga kao prilično povučenog i samozatajnog, ali u zadnje vrijeme postao je čak i agresivan. Mislim da je to njegov način obrane kad ostane bez argumenata, kao što mu se često događalo u razgovorima sa sindikalistima – kaže još jedan od zaposlenika Ministarstva rada. Da je ministru problem neiskustvo i to ne samo ono vezano za resor koji vodi, nego i ono političko, slažu se i njegovi stranačke kolege s kojima smo razgovarali. Jedan član Predsjedništva stranke prisjetio se Pavićeva izlaganja na sjednici tog tijela prije nekih godinu dana kad im je prezentirao mirovinsku reformu.

- Ministar je dugo pričao o reformi, trudio se objasniti, ali nikome ništa nije bilo jasno. Čak ga je i Plenković par puta upozorio, a onda je na kraju njegov prethodnik u Ministarstvu Tomislav Ćorić uzeo riječ i to riješio. Tu se vidjelo njegovo neiskustvo. Uz to, Pavić je na sjednicu došao s desetak suradnika iz Ministarstva. Ne možete na sjednicu stranačkog vrha dovesti toliko ljudi izvana. To se ne radi – komentirao je član Predsjedništva. Kaže da je Pavić imao ambiciju biti šef zagrebačkog HDZ-a, da se neko vrijeme u stranci spekuliralo s njegovim i imenom Tomislava Ćorića, ali da se na kraju odustalo jer se procijenilo da ne bi dobili podršku članstva.

 

Sklonit će ga u stranu

- Smatram da se Pavić prihvatio previše krupnog zalogaja kad je riječ o Ministarstvu rada. I puno iskusniji ministar teško bi se snašao. Glavni Pavićev problem je što ga se nije doživjelo ozbiljno – kazao je naš sugovornik. Ne vjeruje, ističe, da bi Pavićeva ministarska pozicija mogla doći u pitanje zbog referenduma, bar ne u skorije vrijeme.

- Vjerojatno sada neće neko vrijeme istupati u javnosti. Malo će ga Plenković skloniti u stranu dok se prašina ne slegne, tako je napravio i s drugim ministrima kad su se našli u problemima i aferama – smatra naš sugovornik iz stranke. Ističe da oko referenduma u vrhu HDZ-a vlada velika nervoza jer svi to uglavnom doživljavaju kao protest protiv Plenkovića.

- I sam ministar Pavić je prilično nervozan. Vidite da se zadnjih dana ne oglašava i izbjegava novinare – kaže naš sugovornik.

Oni iz užeg kruga ministra Pavića čvrsto mu, pak, drže stranu. Žele ostaviti dojam da ga priča s mirovinskom reformom nije pogodila, kao ni vrh stranke.

- Ministar je na tome ozbiljno radio i reforma je dobila dobre ocjene – kažu njegovi prijatelji koji Pavića opisuju kao “dobrog, skromnog i marljivog dečka”, dodajući da je jedan od onih rijetkih koje ministarska funkcija nije promijenila. A nije mu se promijenila ni imovinska kartica. Ako je suditi prema podacima koji su tamo objavljeni, Pavić, koji nije oženjen i nema djece, jedan je od najsiromašnijih članova Vlade. Neto plaća mu je 14,5 tisuća kuna, a nema nekretnina, zemljišta, dionica, niti štednje. Čak ni automobil.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo