BISKUP KUTLEŠA

TKO JE ČOVJEK KOJI SE SVE ČEŠĆE SPOMINJE ZA BOZANIĆEVOG NASLJEDNIKA 'Lako moguće da o hrvatskim biskupima zna apsolutno sve. Ali baš sve!'

Dubrovnik, 030215.
Svecanu svetu misu 1043. Feste svetog Vlaha ispred dubrovacke katedrale predvodio je porecki i pulski biskup mons. Drazen Kutlesa.
Na fotografiji: mons. Drazen Kutlesa.
Foto: Niksa Duper / CROPIX
Nikša Duper / CROPIX

Dražen Kutleša

 

Silogizam je napravljen gotovo savršeno.

Papa Franjo prvo je u privatnu audijenciju primio porečko-pulskog biskupa Dražena Kutlešu, a dan nakon toga u svoj je ured pozvao kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog.

Trećeg dana Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, susreo se s tajnikom Svete Stolice za odnose s državama, nadbiskupom Paulom Gallagherom, svojevrsnim vatikanskim ministrom za vanjske poslove.

Zaključak je jedini mogući.

Papa Franjo odlučio je kardinala Bozanića pozvati na umirovljenje od službe ili na neku od funkcija u samom Vatikanu, na zagrebački Kaptol ustoličit će se sam Kutleša, a promjene koje će se dogoditi na vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj dodatno su pojašnjene predstavniku hrvatske narodne vlasti.

Ipak, ovakva konkluzija ima najmanje dva nedostatka.

Prvo, da Sveta Stolica djeluje tako da gotovo svatko može pročitati što smjera, odavno za Vatikan ne bi govorili da ima najbolju diplomaciju na svijetu.

I drugo, nepisano je pravilo u crkvenoj povijesti da svaki svećenik kojeg javnost već unaprijed proglasi novim biskupom i kardinalom ostane - svećenik.

Stoga se s pravom postavlja pitanje tko je zapravo biskup Kutleša, zbog čega se baš njegovo ime spominje kao Bozanićev nasljednik i tko biskupa Kutlešu gura u prvi plan.

 

Potenciranje sukoba

Većina sugovornika s kojima smo razgovarali, a koji su dobro upućeni kako u situaciju na Kaptolu, tako i u onu unutar zidina Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru, uvjeravaju nas kako se imenom biskupa Dražena Kutleše spekulira iz dva oprečna razloga.

Prvi je razlog da Kutleša slovi kao vatikanski čovjek, osoba od povjerenja pape Franje, samozatajni diplomat i vrlo marljivi pravnik s izuzetnim vezama unutar samog Vatikana, čime se uistinu uzdiže iznad svih postojećih biskupa u Hrvatskoj.

Drugi razlog je većini jasan. Želi ga se dovesti u sukob s ostalim biskupima unutar HBK, želi ga se staviti pod svjetla reflektora i zbog velikog prijateljstva s mostarskim biskupom Ratkom Perićem, dovesti ga u vezu s ne baš pozitivnim stavom oko međugorskog fenomena. Jednostavnije, gura ga se u prvi plan prije svega da upravo on ne bi postao prvi izbor za mogućeg Bozanićeva nasljednika.

Kako se mons. Kutleša izdigao u prvog favorita za zagrebačkog nadbiskupa?

O njegovu dolasku na Kaptol spekulira se već dulje vrijeme, a u javnosti je tezu o biskupu Kutleši, kao nasljedniku kardinala Bozanića, prvi lansirao u svom uvodniku Zdravko Milinović, glavni urednik Globusa u ljeto ove godine. Nakon objavljenog teksta, netipično, navode iz tog uvodnika, komentirao je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

- Razumijem znatiželju novinara glede teme članka o tzv. smjeni, odnosno ‘umirovljenju’ zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Ovim putem apeliram na javnost da ne nasjeda takvim dezinformacijama - bio je komentar nadbiskupa Pujića uz dodatak da “nije bez razloga papa Franjo u svojoj ovogodišnjoj poruci uz Svjetski dan sredstava društvene komunikacije upozorio na ‘fake news’”.

Naslov “Bozanić odlazi u Vatikan, njegov nasljednik na Kaptolu Kutleša?”, početkom ovog tjedna objavio je Večernji list, a znakovito, nadbiskup Puljić se ovaj put nije oglasio.

- U današnje vrijeme najlakše se može postati biskup - navodi jedan naš sugovornik.

Dovoljno je biti pametan i skroman. Kod ovog pape svećenici koji trče za karijerom jednostavno ne prolaze. S druge strane, Vatikan jednostavno ne želi da se o biskupskim kandidatima stvara slika u javnosti prije nego što se uistinu donese odluka. Oni koji puštaju informacije kako je upravo Kutleša prava osoba za mjesto kardinala ne žele dobro Kutleši. U pohodu ad limina u Rimu bili su svi biskupi. Ako je u medije to pustio određeni biskup, onda znajte da unutar HBK postoje biskupi koji Kutlešu ne žele vidjeti na zagrebačkom Kaptolu i upravo zbog toga puštaju te informacije - govore naši sugovornici.

Mnogi s kojim smo razgovarali kažu nam da se radi o vrlo marljivoj osobi, samozatajnoj i vrlo stručnoj, posebice po pitanjima kanonskog prava. Mnogi ističu i da ima vrlo jake veze u Vatikanu. Navode i kako je riječ o osobi koja ne istupa često u javnosti, koja ne voli svjetla reflektora, ali koja pomno prati domaće i svjetske medije.

 

Od Tomislavgrada do Rima

- Da nije čovjek od povjerenja Vatikana, teško bi postao najmlađim hrvatskim biskupom. Njegov modus operandi je tiha diplomacije. Nije osoba koja se lako može razljutiti, probleme rješava kompromisima i razgovorom. Očito je dug boravak u Vatikanu na njega ostavio traga. Uvijek je nekako sa strane. Možda je razlog i činjenica da je on vrlo kratko u svojoj svećeničkoj karijeri bio u pastoralu.

Radio je neko vrijeme u Hercegovini kao župnik, no uglavnom je sjedio po uredima i rješavao birokratske probleme. No to ne znači da je on klasični hrvatski birokrat i činovnik, već jednostavno više voli raditi u miru, bez pretjeranog senzacionalizma i kucanja na vrata medijima - kažu naši sugovornici.

U njegovom CV-u stoji kako je rođen 1958. godine u Tomislavgradu, kako je nakon sjemeništa na Klasičnoj gimnaziji “Ruđer Bošković” u Dubrovniku nastavio studij filozofije i teologije na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, te kako je za svećenika zaređen 1993. za Mostarsko-duvanjsku biskupiju.

Rođen je u poprilično imućnoj obitelji, budući da mu je otac Krešo radio kao gastarbajter u Njemačkoj, dok se o njemu i bratu Grgi brinula majka Danica.

- To nije klasična hercegovačka priča o mnogobrojnoj obitelji koja živi u neimaštini i u kojoj jedan sin mora otići u svećenika. Oni su dobrostojeća obitelj, otac mu je godinama radio u Njemačkoj i nikad im ništa nije nedostajalo. Ima jednog brata koji živi u Splitu. Roditelji su teško prihvatili njegov svećenički poziv, ali su bili uz njegovu odluku - pričaju naši sugovornici.

U sjemeništu ga je primio ondašnji biskup mostarski Pavao Žanić. Bio je odličan student, a diplomirao je kod sadašnjeg biskupa u Mostaru Ratka Perića.

Biskup Perić šalje ga u Rim, na studij crkvenog prava. Nakon studija, biskup Perić vraća ga u Mostar, te je postavljen za vicekancelara Biskupije te osobnog Perićeva tajnika.

Od 2000. godine upravljao je župom u Grudama, nakon što su tu župu uzurpirala trojica franjevaca koji nisu priznavala mjesnog biskupa. U isto vrijeme bio je i profesor prava na mostarskom Teološkom institutu. Za vrijeme boravka u Mostaru, priredio je monografiju “Ogledalo pravde - Biskupski ordinarijat Mostar o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju”.

- Njegove vez s Ratkom Perićem, nemaju nikakve veze s Međugorjem i pitanju ukazivanje Gospe na Brdu ukazanja. Dražen Kutleša je bio tek činovnik biskupije, čovjek koji odrađuje određeni posao. I ništa više. On je hercegovački sin, radio je u kuriji i vezivati njega i moguću Papinu odluku o Međugorju bilo bi krajnje nepošteno. Stoga je puštanje u javnost priče da Papa dovodi za hrvatskog kardinala čovjeka koji ne priznaje Međugorje, opet može imati samo jedan smjer. Da ga se unaprijed ocrni - navodi jedan dio naših sugovornika.

Neki pak smatraju da je Kutleša - Perićev čovjek.

- Što se tiče Međugorja, on je jednostavno na strani biskupa Perića. Kutleša je priredio knjigu o međugorskom fenomenu, iz koje se jasno vidi kakav je njegov stav o Međugorju. Svakome tko vidi tu monografiju jasno je čiju stranu tu drži Kutleša. Osim toga, vrlo jasno se na službenim stranicama porečko-pulske biskupije vidi preporuka da se pogleda intervju s biskupom Ratkom Perićem koji govori o blaženom Alojziju Stepincu i Međugorju - upozorava drugi sugovornik.

No Kutleša se u Mostaru ne zadržava dugo. Kardinal Giovanni Battista Re, tadašnji pročelnik Kongregacije za biskupe, zatražio je od mostarskoga biskupa da se Kutleša vrati u Vatikan, na službu na istoj Kongregaciji.

 

Stigao nakon afere Dajla

- Dakle, on je pet godina proveo na mjestima na kojima rijetki mogu doći. Imao je uvid u mnoge stvari o kojima mnogi biskupi, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, pojma nemaju. Kongregacija za biskupe je praktički ministarstvo za biskupe, koje brine o imenovanjima biskupa, i rješava sve probleme biskupa i biskupija.

Dakle, imao je sve podatke o svim biskupima. Tako da je vrlo lako moguće da on o hrvatskim biskupima, barem starosjediocima, zna apsolutno sve. Ali baš sve. I ono što je još mnogo važnije. Zadržao je kontakte i vjerojatno je jedini biskup u Hrvatskoj koji ima vrlo jake veze u Vatikanu - govore naši sugovornici.

Od veljače 2011. postao je suradnik i Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata u slučajevima podjeljivanja oprosta od tvrde i neizvršene ženidbe, no na tom mjestu nije se dugo zadržao.

U Hrvatskoj je izbila afera Dajla, vezano za imovinu kojom je upravljala župa Dajla, a koju su u povratu tražili talijanski benediktinci. Biskupiju je tada vodio biskup Ivan Milovan koji je smatrao da su te nekretnine u vlasništvu Hrvatske, dok Vatikan smatra da se radi o nekretninama koje idu benediktincima. U aferu je bio uključen i kardinal Bozanić, koji je sjedio u Povjerenstvu koje je pak donijelo odluku da je Vatikan u pravu.

Biskup Milovan nije želio poslušati Vatikan, pa ga je papa Benedikt XVI. suspendirao na “pet minuta”, na mjesto povjerenika biskupije postavio jednog španjolskog biskupa koji je pak potpisao odluku da talijanskim benediktincima pripada odšteta od oko 30 milijuna kuna. Zatim je papa Milovanu dodijelio pomoćnika - Dražena Kutlešu koji je postao biskup koadjutor Porečke i Pulske biskupije.

Biskup Milovan zbog cijele priče odrekao se službe i otišao u mirovinu te je Kutleša godinu dana poslije postao biskup.

- Zareditelj je bio kardinal Marc Ouellet, prefekt Kongregacije za biskupe u kojoj je do ređenja radio i Kutleša. Kardinal Ouellet je i danas prefekt, pa je vrlo jasno kakve veze Kutleša ima - navodi naš sugovornik.

Suzareditelji su bili biskupi Ivan Milovan i Ratko Perić, koji je u svojoj homiliji znakovito poručio novom biskupu “u tebe se polažu nemale nade, dano ti je veliko povjerenje”.

- On je očito tamo ostavio vrlo dobar utisak kada su odlučili baš njega poslati da riješi slučaj Dajla, koji je bio iznimno kompliciran. On je u tom slučaju imao iznimno važnu ulogu jer je spustio loptu na zemlju i na kraju uspio riješiti stvari. A i to govori o Kutleši kao čovjeku koji je vrlo dobro svladao diplomaciju. Osim toga, on nije biskupa Milovana stavio po strani, što je mogao, već su blisko surađivali - kažu naši sugovornici.

 

Različita priopćenja

Za vrijeme upravljanja biskupijom u listopadu 2014. godine osnovao je zakladu “Blaženi Miroslav Bulešić” za pomoć učenicima i studentima. Prve godine postojanja zaklade, 2014., podijeljene su 104 stipendije, 2015. godine 237 stipendija, 2016. godine 421 stipendija, dok je lani podijeljeno 443 stipendija vrijednih oko 1,6 milijuna kuna. U sve te godine podijeljeno je oko 5 milijuna kuna.

- Drugi biskupi bi se time hvalili na sva usta. Biskup Kutleša jednostavno nije takav. Ne sjećam se kada sam zadnji put pročitao neki intervju s njim. Nisam vidio ni da njegove propovijedi dolaze na naslovnice dnevnih novina. Niti da itko propitkuje njegov rad. A opet je na terenu, što se vidi po dijeljenju stipendija - kažu naši sugovornici.

Krajem 2015., na 51. plenarnom zasjedanju HBK, izabran je za novoga predsjednika Biskupske komisije HBK za odnose s državom, nakon što je istekao mandat dosadašnjem predsjedniku te komisije, zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću.

- Mnogi su to protumačili kao vatikansko ‘ne’ Bozaniću. No s druge strane, bez obzira na to što je Kutleša izvanredan pravnik i čovjek koji zna svoj posao, možda se upravo njegovim imenovanjem željela skrenuti pažnja na Kutlešu, promovirati ga u Bozanićeva nasljednika i tako pokvariti Vatikanu cijelu priču. Jer onaj o kome se priča, ponavljam, u pravilu ne postaje biskup - kaže jedan od naših sugovornika i upozorava na još jednu činjenicu.

- Tiskovni ured Svete Stolice objavio je da je u privatnu audijenciju kod pape Franje prvo primljen biskup Kutleša, a dan nakon toga kardinal Bozanić. Tiskovni ured spominje samo susret i ništa više. No, Informativna katolička agencija citira u slučaju susreta pape Franje i Kutleše samo da se susret dogodio, no ne i o čemu se razgovaralo, dok se kod susreta pape Franje i kardinala Bozanića spominje da su razgovarali o Stepincu i zagrebačkoj Sinodi. Ili je netko u toj agenciji samo htio nabaciti šlagvort pojedinim medijima - smatra naš sugovornik.

Izdvajamo