ČITAJTE U MAGAZINU

VIDEO: BOLIVIJA, KRAJ SNA O VELIKOM GLOBALNOM POVRATKU LJEVICE U priči o padu Eva Moralesa nije riječ samo o sudbini jednog čovjeka

    AUTOR:
    • Jutarnji list

  • OBJAVLJENO:
  • 15.11.2019. u 23:05

Supporters of former Bolivian President Evo Morales holding Wiphala flags take part in a protest, in La Paz, Bolivia November 14, 2019. REUTERS/Carlos Garcia Rawlins
Carlos Garcia Rawlins / REUTERS

 

Evo Morales proveo je na čelu Bolivije trinaest godina i devet mjeseci. Prije toga deset je godina vodio sindikat uzgajivača koke čiji je bio član punih 38 godina. Prve predsjedničke izbore, one 2005., dobio je sa 54 posto glasova, sljedeće, pet godina kasnije, sa 64 posto, 2014. je osvojio 61 posto glasova, ali tu je već prepoznat kao manipulator, kako ustavom i zakonima tako i multietničkom bolivijskom zajednicom koja ga je 2005. izabrala za predsjednika.

Kada je prije mjesec dana mutnom izbornom pobjedom osvojio i četvrti mandat, ulica je eksplodirala. Prema starom, iskušanom južnoameričkom receptu, ulici se pridružila vojska. Moralesu i njegovim najbližim suradnicima nakon brze ostavke dozvoljen je odlazak u Meksiko.

Nijedna druga država u susjedstvu nije ih htjela udomiti.

 

Za razliku od oduševljenja s kojim je dočekan na početku prvog mandata, ali i s kojim su sve donedavno o njemu govorili jačanju nove ljevice skloni političari u SAD-u i Europskoj uniji, Moralesova posljednja poruka njegovim saveznicima koji su ostali u Boliviji, kojima se ogrnut u zastavu Meksika obratio iz meksičkog vojnog zrakoplova, da će “i dalje zajedno raditi za Boliviju”, dočekana je sa strahom. Ne bez razloga.

Značajan dio njegovog mandata Bolivija je, barem gledajući izvana, živjela u miru, a statistike međunarodnih financijskih institucija ukazivale su na solidan ekonomski rast, smanjivanje siromaštva i društvenih nejednakosti, jesu li današnji događaji znak povratka u stara vremena vojnih udara, diktature i bankrotirane države?

Još prije mjesec dana veliki europski i američki mediji koji danas ispisuju kroniku Moralesove propasti, o njemu su pisali kao o lideru koji je pokazao da moderna (ili modernizirana) ljevica čak i u Latinskoj Americi ipak može uspjeti.

“Predsjednik Evo Morales transformirao je ekonomiju Bolivije beskompromisno slijedeći svoju lijevu agendu”, slavio ga je “progresivni” američki magazin the Nation, najstariji preživjeli tjednik u SAD-u. Ali ipak uz ogradu autora Zeeshana Aleema koji postavlja pitanje - može li to potrajati? I može li Moralesov scenarij, bez zadnjeg poglavlja kojemu danas svjedočimo, biti predložak za politički zaokret prema ljevici u ekonomski zrelim razvijenim državama - SAD-u i Europskoj uniji?

Tekst Viktora Vresnika o Boliviji, kraju sna o velikom globalnom povratku ljevice u cjelosti pročitajte u Magazinu, tjednom prilogu Jutarnjeg lista

 

U novom broju Magazina, tjednog priloga Jutarnjeg lista pročitajte i kako "višak" educiranog stanovništva pokreće društvene promjene, koji su najveći izazovi s kojima će se suočiti kandidati na nadolazećim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, tko je osim aktualne predsjednice išao na školovanje u Ameriku, izvještaj s okruglog stola Jutarnjeg o taksi-uslugama u Hrvatskoj, priču o online platformi Parlamentar koja će biračima u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH otkriti koliko zapravo rade političari, zašto je na nože dočekana knjiga Hrvoja Klasića 'Mika Špiljak - revolucionar i državnik', o Macronovoj političkoj šok-terapiji za Europu, priču o stotinu godina braka Bele i Miroslava Krleže, sve o umjetničkoj skupini Grupi Zemlja, intervju s Tonkom Maroevićem, dolasku Pata Methenyja u Zagreb te tekstove naših kolumnista Nina Đule, Gojka Drljače, Jurice Pavičića, Slavenke Drakulić, Miljenka Jergovića i Ante Tomića.

 

Izdvajamo