Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski spreman je pustiti u sustav i do 10 milijardi kuna ukoliko taj novac ne bi bio ‘bačen u bunar’ već bi se iskoristio za kreditiranje zdravih i profitabilnih projekta. Premda je ta ideja bliska najavi poduzetnika o osnivanju interventnog fonda za pomoć poduzećima, guverner ističe da nije posrijedi ista priča.
-HNB je spreman na proaktivnu monetarnu politiku, uz uvjet da na razini zemlje postoji spremnost o usmjeravanju likvidnosti u zdrav gospodarski rast, a ne da se ona razbacuje na način da potrošimo rezerve i da dođemo u još veće probleme, kazao je Rohatinski na tradicionalnom prednovogodišnjem susretu s novinarima.
Ostaje otvoreno kako bi se tehnički realizirala ta ideja, pri čemu u HNB-u ističu da su različite države pronalazile različite modele kako bi potakle kreditiranje. S obzirom da HNB može izravno kreditirati samo banke, ‘fond’ likvidnosti od 10-ak milijardi kuna skupio bi se na dva načina. U sustavu bi se zadržao postojeći višak likvidnosti od oko 4,5 milijardi kuna koje banke trenutačno drže neiskorištene kod HNB-a. Pored toga, centralna banka spustila bi stopu obvezne rezerve banaka s 14 na 12 posto, čime bi se oslobodilo dodatnih šest milijardi kuna.
Tko bi uzeo ulogu kreditora tek treba vidjeti, ali u centralnoj banci kažu da bi to trebala biti neka državna institucija poput HBOR-a koja bi selektira projekte po čvrstim tržišnim principima, bez utjecaja politike. Iako nije za osnivanje novih institucija, poput interventnog fonda za poduzeća, u HNB-u načelno nisu ni protiv takve institucije ukoliko bi ona funkcionirala po strogo definiranim kriterijima. Ključno je da u trenutku kada ima novca, a banke su vrlo oprezne i nerado odobravaju nove kredite, netko preuzme rizik.
- Mislim kako bi bilo najbolje da to učini država, na primjer preko HBOR-a koji ima instrumentarije za selektivno kreditiranje i kontrolu, istaknuo je Rohatinski. Ukoliko bi se vodila takva ‘proaktivna’ ekonomksa politika, Rohatinski procjenjuju da bi ekonomski rast iduće godine mogao biti i viši od 1,5 posto. No, to podrzumijeva i drugačije strukturiran proračun od postojećeg, u kojem bi rashodi bili racionalnije definirati, a država imala dovoljno novca za sudjelovanje u kreditiranju ‘zdravog gospodarstva’.
S obzirom na postojeću inertnosti i teškoće koje takvom pristupu stoje na putu, u HNB-u vjerojatnijim drže drugi scenarij u kojem će BDP stagnirati, a krediti rasti vrlo sporo. U skladu s tim očekivanjima su i monetarne projekcije centralne banke usvojene za iduću godinu. Taj izvjesniji pristup podrazumijeva nastavak postojeće politike, a impuls za novi rast doći se s vremenom sam od poslovnog sektora i kućanstava.