ZAGREB - Nedavni parlamentarni izbori su nezakoniti: pojedine izborne jedinice međusobno su se u broju birača razlikovale više od zakonom dopuštenih pet posto. Time je izravno prekršen članak 36. Izbornoga zakona koji propisuje da se broj birača po izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od plus/minus pet posto.
Razlike u broju birača između pojedinih izbornih jedinica, na izborima 25. studenoga, narasle su međutim i do dvanaest posto! Najveće razlike su između dvije dalmatinske izborne jedinice i onih na sjeveroistoku Slavonije. Tako je, primjerice, u četvrtoj, osječkoj izbornoj jedinici broj birača iznosio 335.091, dok je u zadarskoj devetoj izbornoj jedinici bilo čak 428.590 upisanih birača! To je razlika čak 93.499 birača! Za jedan mandat u Dalmaciji trebalo je osvojiti 3600 glasova više negoli za jedan mandat u Slavoniji.
Prekršeno je ustavno načelo jednakosti građana i njihova glasa.
Mirjana Kasapović
Stručnjaci za izborno zakonodavstvo odreda se slažu da je zakon prekršen i da je pogreška napravljena kada se, uoči raspuštanja Sabora, nije provjerilo stanje na terenu i uskladio Zakon o izbornim jedinicama s demografskim promjenama koje su se dogodile od 2000. Tada su, naime, zadnji put prekrajane izborne jedinice.
- Ovako, prekršeno je ustavno načelo jednakosti građana i njihova glasa na izborima. Jer, glas birača u jednoj vrijedi mnogo manje negoli glas birača u drugoj izbornoj jedinici - objašnjava prof. Mirjana Kasapović s Fakulteta političkih znanosti.
Njezin kolega Ivan Grdešić slaže se da je došlo do nejednakosti u "težini" biračkoga glasa. - Za političke stranke mandat je jednostavno negdje skuplji, negdje jeftiniji - ističe Grdešić.
Ustavni stručnjak Mato Arlović pojašnjava: - U tijesnoj situaciji, gdje su u brojnim izbornim jedinicama neke stranke "visile" na rubu praga, drukčiji izgled i veličina izbornih jedinica zacijelo bi utjecali i na konačni rezultat izbora. Moglo se postaviti pitanje neregularnosti izbora, no kako se nitko nije žalio nadležnom tijelu, Ustavnom sudu, tako ta nezakonitost nije ni ustanovljena - kaže Arlović.
Mato Arlović: Drukčiji izgled i veličina jedinica utjecali bi i na konačan rezultat izbora.
Nataša Božić i Suzana Barilar
Razlike u broju birača između pojedinih izbornih jedinica, na izborima 25. studenoga, narasle su međutim i do dvanaest posto! Najveće razlike su između dvije dalmatinske izborne jedinice i onih na sjeveroistoku Slavonije. Tako je, primjerice, u četvrtoj, osječkoj izbornoj jedinici broj birača iznosio 335.091, dok je u zadarskoj devetoj izbornoj jedinici bilo čak 428.590 upisanih birača! To je razlika čak 93.499 birača! Za jedan mandat u Dalmaciji trebalo je osvojiti 3600 glasova više negoli za jedan mandat u Slavoniji.
Prekršeno je ustavno načelo jednakosti građana i njihova glasa.
Mirjana Kasapović
|
- Ovako, prekršeno je ustavno načelo jednakosti građana i njihova glasa na izborima. Jer, glas birača u jednoj vrijedi mnogo manje negoli glas birača u drugoj izbornoj jedinici - objašnjava prof. Mirjana Kasapović s Fakulteta političkih znanosti.
Njezin kolega Ivan Grdešić slaže se da je došlo do nejednakosti u "težini" biračkoga glasa. - Za političke stranke mandat je jednostavno negdje skuplji, negdje jeftiniji - ističe Grdešić.
Ustavni stručnjak Mato Arlović pojašnjava: - U tijesnoj situaciji, gdje su u brojnim izbornim jedinicama neke stranke "visile" na rubu praga, drukčiji izgled i veličina izbornih jedinica zacijelo bi utjecali i na konačni rezultat izbora. Moglo se postaviti pitanje neregularnosti izbora, no kako se nitko nije žalio nadležnom tijelu, Ustavnom sudu, tako ta nezakonitost nije ni ustanovljena - kaže Arlović.
Mato Arlović: Drukčiji izgled i veličina jedinica utjecali bi i na konačan rezultat izbora.
|
Ivan Grdešić: Za političke stranke mandat je negdje skuplji, a negdje jeftiniji.
|
Nataša Božić i Suzana Barilar