Blizu smo prekretnice kada će zahvaljujući napretku biomedicine, nanotehnologije i umjetne intelegencije ljudi praktički postati besmrtni, tvrdi Ray Kurzweil (60), slavni američki inovator i futurolog u svojoj novoj knjizi "The Singularity is Near: When Humans Transcend Biology". Ray Kurzweil jedan je od nekolicine radikalnih mislioca na Zapadu koji smatraju da zahvaljujući znanstvenom i tehnološkom napretku ljudska rasa može postati besmrtna.
Sin austrijskih Židova, koji su uoči Drugog svjetskog rata doselili u newyorško predgrađe Queens, taj "guru besmrtnosti" poznat je u svijetu inovacija kao otac modernog glazbenog sintesajzera i izumitelj prvog čitačkog stroja za slijepe. No, Kurzweil nema mnogo lošiju reputaciju i na planu futurologije, a zanimljivo je da je mnogo prije ostalih futurologa predvidio pad sovjetskog imperija.
Posljednjih godina Kurzweil zaokupljen je fenomenom fascinatnog rasta ljudske dugovječnosti. Hominidi poput Lucy, čiji su četiri milijuna godina stari fosilni ostaci nađeni u Etiopiji, živjeli su 16 godina. Prije tisuću godina ljudi su živjeli 20 godina, a početkom 19. stoljeća očekivani životni vijek iznosio je 37 godina.
No, onda je počeo strelovit rast: u posljednjih 160 godina čovjekov se životni vijek produžio za 40 godina. Sada je prosječni životni vijek čovjeka na Zapadu 80 godina, a svake se godine produljuje za tri mjeseca. Kurzweil smatra da će već za 20 godina u razvijenim zemljama mnogi ljudi doživjeti i 120 godina, prvenstveno zahvaljujući napretku u nanotehnologiji, biomedicini i umjetnoj inteligenciji.
- Za nekoliko desetljeća u krvotoku imat ćemo 'nanobote', minijaturne robote veličine naših krvnih stanica, koji će nas održavati zdravima na staničnom i molekularnom nivou - izjavio je Kurzweil britanskom dnevniku Guardian istaknuvši desetke uspjelih eksperimenata s minijaturnim robotima koji su iskušani na laboratorijskim životinjama.
- Jedan je znanstvenik pomoću tih napravica veličine stanice krvi izliječio dijabetes tipa 1 kod štakora dok su znanstvenici na Massachusetts Institute of Technology (MIT) razvili mikroskopske sprave koje mogu otkriti tumorske stanice u krvotoku, a zatim ih uništiti. Ti će minijaturni strojevi za 25 godina biti milijardu puta učinkovitiji nego danas, što će samo ubrzati put radikalnog produljenja životnog vijeka - ustvrdio je Ray Kurzweill koji financira istraživanja dr. Roberta Freitasa, kalifornijskog eksperta za nanobote.
Dok očekuje primjenu nanobota, Kurzweil poseže za dostupnim metodama produljavanja života. Svaki dan uzima 250 tableta za usporavanje starenja, pije 10 šalica zelenog čaja i osam čaša alkalne vode koja je jaki antioksidant te iz tijela odstranjuje štetne slobodne radikale. Kurzweilov režim uključuje i akupunkturu, fitness te jednom tjedno infuziju antioksidanata.
Slavni futurolog tvrdi da se primjenom radikalnog načina prehrane, uključujući oštar rez unosa masnoća, riješio injekcija inzulina u tretmanu dijabetesa 2 koji mu je dijagnosticiran kada je imao svega 35 godina. Iz toga vremena datira i njegova fascinacija molekularnom genetikom i biomedicinom.
- Prodor poput nedavnog otkrića da se embrionalne matične stanice mogu dobiti iz odraslih stanica kože samo je jedan primjer golemog napretka u biomedicini. Dovršetkom projekta ljudski genom 2003. i razvojem tehnika poput RNK interferencije, koja omogućava utišavanje gena koji potiču bolest i starenje, medicina se transformirala u informacijsku tehnologiju - rekao je Kurzweil naglasivši da je do napretka došlo i zbog toga jer se od 1990. količina komjutorski pohranjenih genetskih podataka svake godine udvostručavala.
- Sve je u tih 25.000 do 30.000 gena koje imamo, oni su mali softverski programi, temelj ljudske biologije. Zahavljujući tehnologijama, koje će za 10 godina biti tisuću puta, a za dva desetljeća više od milijun puta moćnije nego danas, ti će se softveri, doslovce moći reprogramirati. Prema mojim modelima, za 15 godina očekivana životna dob svake godine produžit će se za jednu godinu. To će biti prekretnica u produljenju životnog vijeka. Naši će se životi eksponecijalno produžavati i mi ćemo postati besmrtni - istaknuo je Kurzweil.
Potraga za besmrtnošću stara je valjda koliko i čovječanstvo. No, proces starenja jedan je od najsloženijih bioloških problema; rađamo se, živimo, razmnožavamo i, kad ostarimo, umiremo jer priroda nije imala motiva da nas učini besmrtnima. Prirodi je jedino važno to da proslijedimo svoje gene, odnosno da produljimo svoju vrstu. Znanstvenici već desetljećima pokušavaju razumjeti molekularnu osnovu starenja te produžiti životni vijek.
Mnogi smatraju da je glavnina naše sudbine vazana uz gene koje nosimo, a koje dobivamo od roditelja. Naše zdravlje i dugovječnost ovise i od događjima izvana, poput stresa, ali i životnih navika poput, prehrane, pušenja i alkohol. Činjenica da je životni vijek genetski detreminiran veliki je izazov za znanstvenike koji u svjetskim laboratorijima tragaju za genima dugovječnosti.
No, američki magazin Portfolio, koji je temi besmrtnosti posvetio naslovnu temu, tvrdi da ono što sadašnja istraživanja dugovječnosti čini specifičnim jest činjenica da ona privlače golemu pažnju velikih svjetskih investitora, čelnika velikih kompanija ili predsjednika moćnih zaklada. Svi oni žele živjeti, ako ne vječno, onda barem dugo i zdravo.
- Mnogi od tih ljudi gospodari su svemira u terminima stvaranja velikih zaklada i profita pa stoga misle da je svaki problem rješiv. To što žele biti uključeni u ova istraživanja, blisko je njihovoj sposobnosti da imaju prevelike snove, a zatim idu za tim da ih ostvare - ustvrdio je psihijatar Ari Kiev, koji je dugo radio s poznatim američkim menadžerima.
Primjerice, Sumner Redstone, 84-godišnji čelnik američkog medijskog konglomerata Viacom javno je objavio svoj plan da živi još 50 godina. Menadžer 'hedge funda' Louis Bacon, pak, godišnje plaća 50.000 dolara za britanskom liječniku Richardu Reyesu za tretmane dugovječnosti.
Neki bogataši idu još dalje pa investiraju velike sume novca u istraživanje dugovječnosti. Tako je Larry Ellison, suosnivač Oraclea, dao 300 milijuna dolara početnog kapitala za Medicinsku zakladu Ellison koja je fokusirana na istraživanje starenja i bolesti povezanih sa starenjem. Nadalje, Pether Thiel, osnivač PayPala uložio je 3,5 milijuna dolara u istraživanja kontroverznog britanskog znanstvenika dr. Aubrey De Greya (44).
Duge kose svezane u rep i brade koja mu dopire do sredine trbuha, mršav i nemarno odjeven, Aubrey De Grey prije liči na nekog istočnjačkog mistika nego na ozbiljnog znanstvenika. Po zanimanju komjutorski znanstvenik, uz pomoć supruge, američke biologinje Adelaide Carpenter otkrio je svoju strast prema genetici, posebice istraživanju genetske osnove starenja.
- Prosječan životni vijek mogao bi se produžiti na 1000 godina, a prva osoba koja bi mogla toliko doživjeti možda već ima 60 godina - izjavio je u više navrata Aubrey De Grey koji je identificirao sedam procesa koji su odgovorni za proces starenja. De Grey je 2005. godine objavio plan SENS (Strategies for Engeniered Neglible Senescense) čiji je cilj prevenirati fizičko i mentalno propadanje povezano sa starenjem.
- Izliječenje starosti izmijenit će naše društvo na nebrojene načine. Nema razlike između spašavanja života i njegova produljenja jer u oba slučaja ljudima dajemo šansu da više žive - izjavio je Aubrey De Grey.
No, kao glavni predstavnici "klana besmrtnika", uvjerenog da je moguće beskonačno produžiti čovjekov životni vijek, i Kurzweil i De Grey česta su meta kritičara koji tvrde da su njihova predviđanja besmrtnosti divlja maštanja koja su bliža znanstvenoj fantastici nego znanosti. Prmjerice, kada je 2005. godine inaugurirao svoj plan SENS, Aubrey De Grey sukobio se s uredništvom Technology Review, najstarijeg tehnološkog časopisa na svijetu koji izdaje MIT.
Technology Review učestalo je napadao De Greya zbog njegove teze da je starenje bolest. Naposljetku, su se i uredništvo časopisa i kontroverzni znanstvenik dogovorili da utemelje 20.000 dolara vrijednu nagradu svakom znanstveniku koji na uvjerljiv način razobliči De Greyevu teoriju SENS. Ipak to dosad još nikom nije pošlo za rukom. Kurzweilova predviđanja besmrtnosti, pak, kritizirali su mnogi istaknuti stručnjaci za probleme starenja.
- Ne bih nazvao Raya šarlatanom, no njegove bih poruke o besmrtnosti stavio u isti rang s tvrdnjama ostalih šarlatana koji su oko nas - izjavio je dr. Thomas Perls sa Sveučilišta Boston koji se proslavio svojim istraživanjima stogodišnjaka. Sherwin Nuland, profesor bioetike sa Sveučilišta Yale, nazvao je Kurzweila genijalcem, ali i narcisoidnim čovjekom opsednutim vlastitom dugovječnošću. No, Kurzweil nije naročito uznemiren kritikama.
- Mi smo vrsta koja traga za tim da ide iza vlastitih granica. Mislim da je fundamentalizam ako stavimo umjetna ograničenja na to što ljudi mogu biti i to tako da definiramo ljude u terminima njihovih limita. Mi nismo ostali na tlu, nismo ostali na našem planetu, nećemo ostati unutar limita naše biologije niti ćemo ostati unutar granica naše inteligencije. Sve dosad nismo imali mogućnost da izigramo našu smrtnost. No, u budućnosti zahvaljujući znanstvenom i tehnološkom napretku imamo šanse da postanemo besmrtni - poručio je Ray Kurzweil.
U SAD-u postoje dvije kompanije, Alcor Life Extension Foundation i Cryonics Institute, koje su se specijalizirale za zamrzavanje cijelog tijela ili samo glave (neurosuspenzija). Troškovi zamrzavanja kreću se od 28.000 do 150.000 dolara, a smatra se da se za taj postupak dosad odlučilo više od 150 ljudi.
Najpoznatiji od njih je slavni igrač bejzbola Ted Williams koji se proslavio igrajući u klubu Boston Red Sox.
Ted Williams je preminuo u srpnju 2002. u 83. godini. Njegov sin John Henry Williams očevo je tijelo poslao u središte Alcor Life Extension Foundation u Arizoni gdje su stručnjaci zamrznuli glavu Teda Williamsa i pohranili nekoliko njegovih uzoraka DNK.
Zamrzavanje bejzbol igrača Teda Williamsa proteklo je u sjeni skandala jer je njegova najstarija kći Barbara pokušala kremirati oca, ali je naposljetku izgubila pravnu bitku sa svojim bratom.
Tanja Rudež
Sin austrijskih Židova, koji su uoči Drugog svjetskog rata doselili u newyorško predgrađe Queens, taj "guru besmrtnosti" poznat je u svijetu inovacija kao otac modernog glazbenog sintesajzera i izumitelj prvog čitačkog stroja za slijepe. No, Kurzweil nema mnogo lošiju reputaciju i na planu futurologije, a zanimljivo je da je mnogo prije ostalih futurologa predvidio pad sovjetskog imperija.
Posljednjih godina Kurzweil zaokupljen je fenomenom fascinatnog rasta ljudske dugovječnosti. Hominidi poput Lucy, čiji su četiri milijuna godina stari fosilni ostaci nađeni u Etiopiji, živjeli su 16 godina. Prije tisuću godina ljudi su živjeli 20 godina, a početkom 19. stoljeća očekivani životni vijek iznosio je 37 godina.
No, onda je počeo strelovit rast: u posljednjih 160 godina čovjekov se životni vijek produžio za 40 godina. Sada je prosječni životni vijek čovjeka na Zapadu 80 godina, a svake se godine produljuje za tri mjeseca. Kurzweil smatra da će već za 20 godina u razvijenim zemljama mnogi ljudi doživjeti i 120 godina, prvenstveno zahvaljujući napretku u nanotehnologiji, biomedicini i umjetnoj inteligenciji.
- Za nekoliko desetljeća u krvotoku imat ćemo 'nanobote', minijaturne robote veličine naših krvnih stanica, koji će nas održavati zdravima na staničnom i molekularnom nivou - izjavio je Kurzweil britanskom dnevniku Guardian istaknuvši desetke uspjelih eksperimenata s minijaturnim robotima koji su iskušani na laboratorijskim životinjama.
- Jedan je znanstvenik pomoću tih napravica veličine stanice krvi izliječio dijabetes tipa 1 kod štakora dok su znanstvenici na Massachusetts Institute of Technology (MIT) razvili mikroskopske sprave koje mogu otkriti tumorske stanice u krvotoku, a zatim ih uništiti. Ti će minijaturni strojevi za 25 godina biti milijardu puta učinkovitiji nego danas, što će samo ubrzati put radikalnog produljenja životnog vijeka - ustvrdio je Ray Kurzweill koji financira istraživanja dr. Roberta Freitasa, kalifornijskog eksperta za nanobote.
Dok očekuje primjenu nanobota, Kurzweil poseže za dostupnim metodama produljavanja života. Svaki dan uzima 250 tableta za usporavanje starenja, pije 10 šalica zelenog čaja i osam čaša alkalne vode koja je jaki antioksidant te iz tijela odstranjuje štetne slobodne radikale. Kurzweilov režim uključuje i akupunkturu, fitness te jednom tjedno infuziju antioksidanata.
Slavni futurolog tvrdi da se primjenom radikalnog načina prehrane, uključujući oštar rez unosa masnoća, riješio injekcija inzulina u tretmanu dijabetesa 2 koji mu je dijagnosticiran kada je imao svega 35 godina. Iz toga vremena datira i njegova fascinacija molekularnom genetikom i biomedicinom.
- Prodor poput nedavnog otkrića da se embrionalne matične stanice mogu dobiti iz odraslih stanica kože samo je jedan primjer golemog napretka u biomedicini. Dovršetkom projekta ljudski genom 2003. i razvojem tehnika poput RNK interferencije, koja omogućava utišavanje gena koji potiču bolest i starenje, medicina se transformirala u informacijsku tehnologiju - rekao je Kurzweil naglasivši da je do napretka došlo i zbog toga jer se od 1990. količina komjutorski pohranjenih genetskih podataka svake godine udvostručavala.
- Sve je u tih 25.000 do 30.000 gena koje imamo, oni su mali softverski programi, temelj ljudske biologije. Zahavljujući tehnologijama, koje će za 10 godina biti tisuću puta, a za dva desetljeća više od milijun puta moćnije nego danas, ti će se softveri, doslovce moći reprogramirati. Prema mojim modelima, za 15 godina očekivana životna dob svake godine produžit će se za jednu godinu. To će biti prekretnica u produljenju životnog vijeka. Naši će se životi eksponecijalno produžavati i mi ćemo postati besmrtni - istaknuo je Kurzweil.
|
|
Potraga za besmrtnošću stara je valjda koliko i čovječanstvo. No, proces starenja jedan je od najsloženijih bioloških problema; rađamo se, živimo, razmnožavamo i, kad ostarimo, umiremo jer priroda nije imala motiva da nas učini besmrtnima. Prirodi je jedino važno to da proslijedimo svoje gene, odnosno da produljimo svoju vrstu. Znanstvenici već desetljećima pokušavaju razumjeti molekularnu osnovu starenja te produžiti životni vijek.
Mnogi smatraju da je glavnina naše sudbine vazana uz gene koje nosimo, a koje dobivamo od roditelja. Naše zdravlje i dugovječnost ovise i od događjima izvana, poput stresa, ali i životnih navika poput, prehrane, pušenja i alkohol. Činjenica da je životni vijek genetski detreminiran veliki je izazov za znanstvenike koji u svjetskim laboratorijima tragaju za genima dugovječnosti.
No, američki magazin Portfolio, koji je temi besmrtnosti posvetio naslovnu temu, tvrdi da ono što sadašnja istraživanja dugovječnosti čini specifičnim jest činjenica da ona privlače golemu pažnju velikih svjetskih investitora, čelnika velikih kompanija ili predsjednika moćnih zaklada. Svi oni žele živjeti, ako ne vječno, onda barem dugo i zdravo.
- Mnogi od tih ljudi gospodari su svemira u terminima stvaranja velikih zaklada i profita pa stoga misle da je svaki problem rješiv. To što žele biti uključeni u ova istraživanja, blisko je njihovoj sposobnosti da imaju prevelike snove, a zatim idu za tim da ih ostvare - ustvrdio je psihijatar Ari Kiev, koji je dugo radio s poznatim američkim menadžerima.
Primjerice, Sumner Redstone, 84-godišnji čelnik američkog medijskog konglomerata Viacom javno je objavio svoj plan da živi još 50 godina. Menadžer 'hedge funda' Louis Bacon, pak, godišnje plaća 50.000 dolara za britanskom liječniku Richardu Reyesu za tretmane dugovječnosti.
Neki bogataši idu još dalje pa investiraju velike sume novca u istraživanje dugovječnosti. Tako je Larry Ellison, suosnivač Oraclea, dao 300 milijuna dolara početnog kapitala za Medicinsku zakladu Ellison koja je fokusirana na istraživanje starenja i bolesti povezanih sa starenjem. Nadalje, Pether Thiel, osnivač PayPala uložio je 3,5 milijuna dolara u istraživanja kontroverznog britanskog znanstvenika dr. Aubrey De Greya (44).
Duge kose svezane u rep i brade koja mu dopire do sredine trbuha, mršav i nemarno odjeven, Aubrey De Grey prije liči na nekog istočnjačkog mistika nego na ozbiljnog znanstvenika. Po zanimanju komjutorski znanstvenik, uz pomoć supruge, američke biologinje Adelaide Carpenter otkrio je svoju strast prema genetici, posebice istraživanju genetske osnove starenja.
- Prosječan životni vijek mogao bi se produžiti na 1000 godina, a prva osoba koja bi mogla toliko doživjeti možda već ima 60 godina - izjavio je u više navrata Aubrey De Grey koji je identificirao sedam procesa koji su odgovorni za proces starenja. De Grey je 2005. godine objavio plan SENS (Strategies for Engeniered Neglible Senescense) čiji je cilj prevenirati fizičko i mentalno propadanje povezano sa starenjem.
- Izliječenje starosti izmijenit će naše društvo na nebrojene načine. Nema razlike između spašavanja života i njegova produljenja jer u oba slučaja ljudima dajemo šansu da više žive - izjavio je Aubrey De Grey.
No, kao glavni predstavnici "klana besmrtnika", uvjerenog da je moguće beskonačno produžiti čovjekov životni vijek, i Kurzweil i De Grey česta su meta kritičara koji tvrde da su njihova predviđanja besmrtnosti divlja maštanja koja su bliža znanstvenoj fantastici nego znanosti. Prmjerice, kada je 2005. godine inaugurirao svoj plan SENS, Aubrey De Grey sukobio se s uredništvom Technology Review, najstarijeg tehnološkog časopisa na svijetu koji izdaje MIT.
Technology Review učestalo je napadao De Greya zbog njegove teze da je starenje bolest. Naposljetku, su se i uredništvo časopisa i kontroverzni znanstvenik dogovorili da utemelje 20.000 dolara vrijednu nagradu svakom znanstveniku koji na uvjerljiv način razobliči De Greyevu teoriju SENS. Ipak to dosad još nikom nije pošlo za rukom. Kurzweilova predviđanja besmrtnosti, pak, kritizirali su mnogi istaknuti stručnjaci za probleme starenja.
- Ne bih nazvao Raya šarlatanom, no njegove bih poruke o besmrtnosti stavio u isti rang s tvrdnjama ostalih šarlatana koji su oko nas - izjavio je dr. Thomas Perls sa Sveučilišta Boston koji se proslavio svojim istraživanjima stogodišnjaka. Sherwin Nuland, profesor bioetike sa Sveučilišta Yale, nazvao je Kurzweila genijalcem, ali i narcisoidnim čovjekom opsednutim vlastitom dugovječnošću. No, Kurzweil nije naročito uznemiren kritikama.
- Mi smo vrsta koja traga za tim da ide iza vlastitih granica. Mislim da je fundamentalizam ako stavimo umjetna ograničenja na to što ljudi mogu biti i to tako da definiramo ljude u terminima njihovih limita. Mi nismo ostali na tlu, nismo ostali na našem planetu, nećemo ostati unutar limita naše biologije niti ćemo ostati unutar granica naše inteligencije. Sve dosad nismo imali mogućnost da izigramo našu smrtnost. No, u budućnosti zahvaljujući znanstvenom i tehnološkom napretku imamo šanse da postanemo besmrtni - poručio je Ray Kurzweil.
U SAD-u postoje dvije kompanije, Alcor Life Extension Foundation i Cryonics Institute, koje su se specijalizirale za zamrzavanje cijelog tijela ili samo glave (neurosuspenzija). Troškovi zamrzavanja kreću se od 28.000 do 150.000 dolara, a smatra se da se za taj postupak dosad odlučilo više od 150 ljudi.
Najpoznatiji od njih je slavni igrač bejzbola Ted Williams koji se proslavio igrajući u klubu Boston Red Sox.
Ted Williams je preminuo u srpnju 2002. u 83. godini. Njegov sin John Henry Williams očevo je tijelo poslao u središte Alcor Life Extension Foundation u Arizoni gdje su stručnjaci zamrznuli glavu Teda Williamsa i pohranili nekoliko njegovih uzoraka DNK.
Zamrzavanje bejzbol igrača Teda Williamsa proteklo je u sjeni skandala jer je njegova najstarija kći Barbara pokušala kremirati oca, ali je naposljetku izgubila pravnu bitku sa svojim bratom.
Zamrzavanje tijela plaća se od 28.000 do 150.000 dolaraRay Kurzweil veliki je pobornik krionike, odnosno zamrzavanja tijela mrtvih osoba u tekućem dušiku na tempertauri od oko -196 Celzijevih stupnjeva. |
Tanja Rudež