SISAK - Nakon Zagreba, Slavonskog Broda i Karlovca, Sisak je četvrti grad u Hrvatskoj koji će dobiti autonomnu Sigurnu kuću za žene žrtve obiteljskog nasilja i njihovu djecu. Nakon što je prvi pokušaj za otvaranje Sigurne kuće propao jer je informacija o lokaciji i vlasniku procurila u javnost, Centar za žene
“Adela” uspio je nakon 2,5 godine projekt pomaknuti s mrtve točke. U ponedjeljak su predstavnice “Adele” s gradonačelnikom Siska
Dinkom Pintarićem potpisale sporazum o financiranju godišnje najamnine Sigurne kuće od 84 tisuće kuna.
- Sigurna kuća počet će djelovati početkom sljedećeg mjeseca, a u nju će se moći smjestiti 22 osobe. Sve se radi u potpunoj tajnosti, a trenutačno za njezinu lokaciju ne zna nitko - rekla je Marijanka Kovačić, predsjednica “Adele”. Istaknula je da se tajno sklonište otvara u Sisku ponajprije zato što se zlostavljane žene ne žele preseliti u drugi grad ili županiju jer bi tada morale napustiti radno mjesto, dok bi djeca doživjela dodatne traume zbog promjene vrtića ili škole. Često iz tih razloga žene trpe nasilje i ostaju živjeti sa zlostavljačem. Prošle godine SOS telefon “Adele” nazvalo je 916 žena, dok je u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno 186 poziva.
- Primili smo 32 poziva ove godine od obitelji i prijatelja žrtve. Važno je da se mijenja svijest građana jer je obiteljsko nasilje problem cijele zajednice, a ne samo žrtve - rekla je
Lahorka Zec iz “Adele”. PU sisačko-moslavačka u 2006. godini postupala je u 1006 slučajeva nasilničkog ponašanja u obitelji, od čega su u 263 slučaja nasilnici bile žene. Ipak, najbrojniji zlostavljači su muškarci, supružnici od 35 do 55 godine života. U 2007. godini zabilježena su 962 nasilna ponašanja od čega je bilo 14 maloljetnika.
- U 2006. godini evidentirano je 198 zlostavljača koji su ponovili nasilje, a u 2007. takvih je bilo 330 - rekao je Ivica Tolušić, načelnik PU Sisačko-moslavačke. Godišnje potrebe za financiranje rada Sigurne kuće iznose 800 tisuća kuna.
- Kada se Sigurna kuća jednom otvori, nikada se više neće zatvoriti. Poslali smo mnoge zahtjeve za donacije i dat ćemo sve od sebe da projekt uspije. Žrtve nikada do sada nisu ostale nezbrinute bez obzira na novac pa neće ni sada - rekla je na kraju Marijanka Kovačić.
Za Sigurnu kuću Županija je ove godine izdvojila iz proračuna 300 tisuća kuna. - Sredstva su isplaćena iz Županijskog proračuna s pozicije kapitalne pomoći 25. travnja ove godine i uplaćeni su Gradu Sisku za funkcioniranje Sigurne kuće - pojasnila je Mirjana Gerić Strižić, savjetnica za odnose s javnošću Županije.
Sanja Blažević/EPEHA
- Sigurna kuća počet će djelovati početkom sljedećeg mjeseca, a u nju će se moći smjestiti 22 osobe. Sve se radi u potpunoj tajnosti, a trenutačno za njezinu lokaciju ne zna nitko - rekla je Marijanka Kovačić, predsjednica “Adele”. Istaknula je da se tajno sklonište otvara u Sisku ponajprije zato što se zlostavljane žene ne žele preseliti u drugi grad ili županiju jer bi tada morale napustiti radno mjesto, dok bi djeca doživjela dodatne traume zbog promjene vrtića ili škole. Često iz tih razloga žene trpe nasilje i ostaju živjeti sa zlostavljačem. Prošle godine SOS telefon “Adele” nazvalo je 916 žena, dok je u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno 186 poziva.
| 800 tisuća kuna godišnje su potrebe
za financiranje rada Sigurne kuće
|
- U 2006. godini evidentirano je 198 zlostavljača koji su ponovili nasilje, a u 2007. takvih je bilo 330 - rekao je Ivica Tolušić, načelnik PU Sisačko-moslavačke. Godišnje potrebe za financiranje rada Sigurne kuće iznose 800 tisuća kuna.
- Kada se Sigurna kuća jednom otvori, nikada se više neće zatvoriti. Poslali smo mnoge zahtjeve za donacije i dat ćemo sve od sebe da projekt uspije. Žrtve nikada do sada nisu ostale nezbrinute bez obzira na novac pa neće ni sada - rekla je na kraju Marijanka Kovačić.
Za Sigurnu kuću Županija je ove godine izdvojila iz proračuna 300 tisuća kuna. - Sredstva su isplaćena iz Županijskog proračuna s pozicije kapitalne pomoći 25. travnja ove godine i uplaćeni su Gradu Sisku za funkcioniranje Sigurne kuće - pojasnila je Mirjana Gerić Strižić, savjetnica za odnose s javnošću Županije.
Sanja Blažević/EPEHA