DRUGI MIROVINSKI STUP

Treba nam zaposlenost: Kako do sustava koji neće nuditi socijalne, već zaslužene mirovine?

 Tomislav Krišto / CROPIX

Danas donosimo drugi dio Okruglog stola Hanza Medije na kojem smo odgovore na pitanja o problemima i rješenjima u mirovinskom sustavu potražili od Dinka Novoselca, predsjednika uprave Društva za upravljanje AZ mirovinskim fondom, Velimira Šonje, ekonomskog analitičara i direktora Arhivanalitike, Miranda Mrsića, bivšeg ministra rada i saborskog zastupnika SDP-a, te Tomislava Čorića, docenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednika Odbora za financije HDZ-a.

Moderator Okruglog stola bio je Frenki Laušić, novinar Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista, a u nastavku sudionici daju prijedloge rješenja koji ciljaju k stvaranju održivog mirovinskog sustava, ali i sustava koji neće “isporučivati” socijalne, nego adekvatne, primjerene mirovine.

Velimir Šonje, Arhivanalitika:

Mirovinski je sustav dobro posložen i treba ga sačuvati. Mislim da se oko toga načelno svi slažemo. Kada je riječ o dodacima na mirovinu, mislim da taj problem treba početi odmah rješavati, a ne čekati još deset godina. Ako ćete do 2025. puštati ljude da se vraćaju u prvi stup, onda ćete im i dalje morati isplaćivati taj dodatak, a to je velik uteg za proračun.

Bilo bi bolje sada novim umirovljenicima nuditi proporcionalno povećanje mirovina putem dodatka na osnovnu mirovinu u okviru kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa. Na taj način bi se postupno rasteretio prvi stup međugeneracijske solidarnosti.

Tomislav Ćorić, HDZ:

Kao što sam već naveo, povećanje izdvajanja za drugi stup može se dogoditi i na uštrb smanjenja izdvajanja za prvi stup. Mi sada izdvajamo 15 posto u prvi i 5 posto u drugi stup. Nema razloga da se u nekom trenutku taj omjer ne promijeni u 14:6, što je i bio cilj mirovinske reforme. Ove vratolomije s plaćama koje iznosi g. Mrsić nisu realne.

Mirando Mrsić, SDP:

Vi biste smanjivali izdatke za prvi stup u uvjetima kada vam nedostaje novac za isplatu mirovina iz tog stupa? Za isplatu mirovina godišnje treba oko 36,5 milijardi kuna, a od mirovinskih doprinosa se prikupi oko 20 milijardi kuna. Ako iz ukupnog proračuna za mirovine od 36,5 milijardi kuna izuzmemo mirovine po posebnim propisima, potrebno vam je oko 26 milijardi kuna godišnje za isplatu tzv. radničkih mirovina, odnosno mirovina koje se isplaćuju temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju. Dakle godišnje nam nedostaje 6 milijardi koje se u proračunu osiguravaju iz drugih izvora. Smanjenje doprinosa za 1 postotni poen je oko 1,5 milijardi manje prihoda od doprinosa te bi uzrokovalo dodatni problem u isplati mirovina i u konačnici moglo dovesti do smanjenja tih mirovina.

Tomislav Ćorić, HDZ:

Trebali ste provesti reforme dok ste bili na vlasti, pa to ne bi bio takav problem. Daljnji rast ekonomske aktivnosti dovest će i do boljeg punjenja proračuna, pa će i ta rupa u mirovinskom sustavu biti manja.

Mirando Mrsić, SDP:

Kada već govorite o našoj Vladi, počeo je ekonomski oporavak, sredili smo kaos u državi koji je ostavila HDZ-ova vlada. Aktualna Vlada HDZ-a i Mosta u ovih šest mjeseci nije ništa napravila. Nerealno je i opasno po održivost mirovinskog sustava govoriti o smanjenju doprinosa za prvi stup.

Tomislav Ćorić, HDZ:

U ovoj godini Hrvatska ima rast BDP-a iznad dva posto. Imamo i rekordno nizak broj nezaposlenih u duljem razdoblju. Konsolidirali smo i javne financije. Dosezi koje smo u šest mjeseci napravili su, iz perspektive Kukuriku koalicije, ravni čudu, za njih su nedostižni. Ekonomski rast u mandatu buduće HDZ-ove vlade bit će dovoljan da se postupno povećaju izdvajanja za drugi stup.

Mirando Mrsić, SDP:

Ovo što si vi pripisujete zapravo je rezultat rada naše Vlade. Mi smo u protekle četiri godine napravili puno. Već od 2014. bilježimo konstantan pad broja nezaposlenih. U 2015. smo imali i rast broja zaposlenih, a tada je krenuo i gospodarski rast. Rasle su plaće, izvoz, proizvodnja. Svi parametri su bili pozitivni. Sve ovo o čemu vi govorite je rezultat rada naše Vlade, koji se sada osjeća.

Tomislav Ćorić, HDZ:

Možete li nam onda objasniti zašto je broj zaposlenih u Hrvatskoj padao od 2011. do 2015.? Tada ste bili na vlasti, zar ne?

Mirando Mrsić, SDP:

Za vrijeme prijašnje HDZ-ove Vlade je izgubljeno više od 100.000 radnih mjesta. Naravno da su se ti krizni trendovi osjećali tijekom mandata naše Vlade i da se nastavio trend gubitka radnih mjesta. No kao što ste i sami rekli u 2015. trendovi su se preokrenuli s radom Vlade SDP-a i ponovno registriramo rast broja zaposlenih koji se nastavio i u 2016.

Frenki Laušić:

Gospodine Novoselec, ovo što slušate je vjerojatno muzika za vaše uši. Još nedavno na tapeti je bilo zamrzavanje ili ukidanje drugog mirovinskog stupa, a predstavnici dvije najveće stranke sada najavljuju povećanje izdvajanja za drugi stup.

Dinko Novoselec, AZ mirovinski fond:

Hrvatski mirovinski sustav je najrazvijeniji u srednjoj i istočnoj Europi. To je dijelom i posljedica postojanja svojevrsnog konsenzusa u Hrvatskoj oko mirovinskog sustava. Zato s optimizmom gledam prema budućnosti. Naravno da je pozitivno što postoji i načelna suglasnost dviju vodećih stranaka oko potrebe povećanja izdvajanja za drugi stup, iako se stranke razlikuju kad je riječ o načinu ostvarenja tog cilja.

Mirando Mrsić, SDP:

Smatram da u mirovinski sustav kao temelj socijalne države mora građanima osigurati veće i adekvatne mirovine u budućnosti. Prema projekcijama koje smo radili i koje je prihvatila Europska komisija, mirovinski sustav u Hrvatskoj je dugoročno održiv. Mirovine za osiguranika s punom starosnom mirovinom 2030. godine trebale bi iznositi između 65 i 70 posto plaće, ali uz neke dodatne uvjete. U prvom redu dodatak na mirovinu od 27 posto mora se isplaćivati i za mirovine iz drugog stupa. Radi se o oko četiri do pet milijardi kuna, a za to će od 2026. pa nadalje trebati u proračunu osigurati potrebna sredstva.

Velimir Šonje, Arhivanalitika:

Mirovinski je sustav dobro posložen i treba ga sačuvati. Mislim da se oko toga načelno svi slažemo. Kada je riječ o dodacima na mirovinu, mislim da taj problem treba početi odmah rješavati, a ne čekati još deset godina. Ako ćete do 2025. puštati ljude da se vraćaju u prvi stup, onda ćete im i dalje morati isplaćivati taj dodatak, a to je velik uteg za proračun. Bilo bi bolje sada novim umirovljenicima nuditi proporcionalno povećanje mirovina u odnosu na tih 27 posto iz prvog stupa, kako bi ostali u drugom stupu.

Dinko Novoselec, AZ mirovinski fond:

Ono što bi u međuvremenu trebalo napraviti je da se ljudima koji su na početku mirovinske reforme imali između 40 i 50 godina i koji su obveznici i drugog stupa da pravo na dodatak, uz proporcionalni izračun, ali da se ne mijenja postojeća klauzula u zakonu koja im omogućava da uzmu veću od dviju mirovina.

Mirando Mrsić, SDP:

Moramo naći rješenje za taj problem koji je pred nama. Jedan od temelja socijalne države je siguran i stabilan mirovinski i zdravstveni sustav. Država mora osigurati isplatu adekvatnih mirovina.

Velimir Šonje, Arhivanalitika:

Ako ne bude rasta, onda će i mirovine padati. Sviđa mi se stavljanje naglaska na rast koji svi ističu danas, jer će on omogućiti i adekvatne mirovine našim građanima.

Tomislav Čorić, HDZ:

Gospodarski rast, rast zaposlenosti i standard naših građana moraju biti prioritet za svaku Vladu, jer bez toga ne samo da nema stabilnog i održivog mirovinskog sustava koji će ljudima osigurati prikladne mirovine. Bez toga nema ni ekonomske stabilnosti općenito ni poželjne kvalitete života.

Frenki Laušić:

Na mirovinske fondove međutim sve više utječe ekspanzivna politika najvećih svjetskih središnjih banaka, odnosno politika jeftinog novca. Kako ona utječe na politiku ulaganja mirovinskih fondova?

Dinko Novoselec, AZ mirovinski fond:

Politika jeftinog novca, niske, nulte, pa čak i negativne kamatne stope, vrijeme je u kojem treba reagirati, a upravo takva politika središnjih banaka će nas natjerati da brže diverzificiramo ulaganja OMF-a, jer će se prinosi na hrvatske obveznice s vremenom korigirati prema prinosima na obveznice drugih zemalja.

Tomislav Ćorić, HDZ:

Treba ipak imati u vidu da politika kakvu sada vodi Europska središnja banka nije beskonačna i da će joj kad-tad doći kraj.

Naravno da svi želimo konvergenciju kamatnih stopa, odnosno manje kamatne stope za hrvatski javni dug, ali to će značiti i smanjenje prinosa obveznih mirovinskih fondova.

Tu će trebati na vrijeme reagirati. Na fond-menadžerima je da pronađu takve prinose koji će biti prihvatljivi javnosti i našim građanima, njihovim članovima.

Frenki Laušić:

U kojoj je mjeri nastavak privatizacije važan za “mirovince”? Trebamo li i dalje imati podulju listu poduzeća od strateškog interesa?

Mirando Mrsić, SDP:

Ne treba privatizirati šume, vode i ostale prirodne resurse, kao što se ne bi trebale privatizirati tvrtke od strateškog interesa za državu.

Tu je veoma važna uloga Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Centra za restrukturiranje i prodaju, kako bi tvrtkama u državnom vlasništvu upravljali na efikasan način. No u zadnjih šest mjeseci na tome nije ništa napravljeno.

Tomislav Ćorić, HDZ:

Temelj ekonomske politike HDZ-a je rast gospodarstva i veća zaposlenost. Aktiviranje sada neiskorištene državne imovine je jedan od generatora rasta. Trebalo bi jasno razdvojiti tvrtke koje su od starteškog interesa za državu od onih koje to nisu.

One koje nisu od strateškog interesa treba privatizirati, i tu bi trebalo uključiti i mirovinske fondove kao važne partnere. Mi sada imamo velik broj tvrtki na popisu strateških poduzeća, a neka od njih to doista ni po čemu nisu.

Nema razloga da se tu ne pojave ulagači, koji će, uostalom, pomoći i jačanju tih tvrtki i otvaranju novih radnih mjesta.

Velimir Šonje, Arhivanalitika:

Mislim da bi za državu bilo dovoljno da na popisu strateški važnih poduzeća ima 10 do 20 tvrtki. To je lista oko koje bi se, vjerujem, veći dio stranaka mogao dogovoriti.

No doista nema razloga da na takvoj listi bude HPB ili Podravka.

Ostale tvrtke, one koje neće biti na toj listi, trebaju ići u privatizaciju. No i tvrtkama koje bi ostale u državnim rukama trebalo bi bolje upravljati. U svakom slučaju, iz njih bi trebalo odstraniti politiku. Upravljanje tim tvrtkama treba biti depolitizirano i profesionalno.

Tomislav Ćorić, HDZ:

Vjerujem da je konsenzus o tom pitanju moguće postići. Depolitizirano i profesionalno upravljanje državnim kompanijama je nešto bez čega se ne može.

Mirando Mrsić, SDP:

To su lijepe riječi, ali nemojte zaboraviti da je jedna od prvih odluka vaše Vlade bila ukidanje izbora članova uprava javnih poduzeća preko head-hunting agencija.

Tomislav Ćorić, HDZ:

To nije točno. Nemojte zaboraviti da u upravama mnogih javnih poduzeća i dalje sjede kadrovi koje je postavila još vaša Vlada.

Mirando Mrsić, SDP:

Sjede jer se niste uspjeli dogovoriti s Mostom oko njih...

Velimir Šonje, Arhivanalitika:

Već prvu razinu depolitizacije jamčio bi relativno autonoman DUUDI. Nemojmo zaboraviti ni iskustva drugih zemalja na tom planu. Primjerice, u Sloveniji državnim tvrtkama upravlja holding, koji to radi profesionalno, dok je Rumunjska angažirala Franklin Templeton fond da upravlja javnim poduzećima.

Dakle, postoje modeli upravljanja državnom imovinom koji omogućuje politici da postavlja i kontrolira provedbu strateških ciljeva, ali se stručnjacima ostavlja upravljanje tom imovinom i operativno ostvarivanje tih ciljeva, a ne da sustav poduzeća služi za zapošljavanje stranačkih kadrova.

Dinko Novoselec, AZ mirovinski fond:

I zbog toga je jedino pravo rješenje što veći opseg privatizacije državnih tvrtki. Nema razloga da država ima tvrtke koje su na tržištu i nisu nositelj takozvanog prirodnog monopola. Nema razloga da država posjeduje banku, kao što nema razloga ni da ima tvornicu juha i Vegete.

Tomislav Ćorić, HDZ:

Slažem se da trebamo težiti privatizaciji nestrateških tvrtki, kao i depolitiziranim javnim poduzećima.

U tom smislu, jedna od opcija je i državni holding. No utjecaj politike u tim tvrtkama neće nestati. Ako ništa drugo, postojat će kroz nadzorne odbore.

Mirando Mrsić, SDP:

Odgovorna politika će uvijek zadržati kontakt s tvrtkama koje su u njenom vlasništvu. Zadatak je odgovorne politike da upravlja njima, naravno na profesionalan način i imenovanjem sposobnih ljudi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2021 08:23