Uoči preuzimanja predsjedanja Europskom unijom Hrvatska je učinila krupan korak u ostvarenju dvaju ključnih prioriteta od ulaska u EU: uvođenja eura i ulaska u schengensku zonu. Hrvatska je i formalno ušla u čekaonicu za euro nakon što je predala formalno pismo koje su i prihvatili ministri financija Eurogrupe. Na jesen, potkraj svoga petogodišnjeg mandata, Junckerova Komisija dat će i potvrdu da je Hrvatska ispunila sve uvjete za ulazak u Schengen. Prepreka što se formalnih kriterija tiče ne bi trebalo više biti ni oko eurozone, ni oko Schengena. A Hrvatska će ulaskom u te dvije zone zaokružiti svoju integraciju u EU, čime će se bolje pozicionirati i za sudjelovanje u raspravama o budućnosti Europe.
Međutim, ispunjavanje tehničkih kriterija ne znači i kraj puta ni za eurozonu, ni za Schengen. Još neke države članice mogu blokirati Hrvatsku na tom putu, pogotovo kada je riječ o Schengenu. A i budućnost zone slobode kretanja bez graničnih kontrola nije zajamčena. I dalje neke države previše koriste mogućnost suspenzije Schengena u uvođenju povremenih i privremenih kontrola putnika. Ako se države članice EU ne uspiju dogovoriti o reformi zajedničke politike azila i migracija, a to neće biti nimalo lako, budućnost Schengena će ponovno biti dovedena u pitanje, iako je to jedno od najvećih postignuća projekta ujedinjene Europe.
Kao što se moglo vidjeti i u procesu proširenja EU, na primjeru Hrvatske a zatim Makedonije, potvrda Europske komisije da su svi uvjeti ispunjeni ne mora značiti da će se s tim složiti sve članice. Još bolje se to moglo vidjeti na primjeru ulaska Bugarske i Rumunjske u Schengen. Te su dvije države, koje su ušle u EU 1. siječnja 2007., šest i pol godina prije Hrvatske, odavno ispunile sve uvjete, dobile su za to potvrdu EK, ali još nisu ušle u Schengen.
Upravo bi frustracija Bugarske i Rumunjske što ih se neopravdano drži u čekaonici za Schengen, kao i protivljenje država poput Nizozemske, Francuske i Njemačke da se toj zoni pridruže te dvije države, mogao postati najveći problem za ulazak Hrvatske u Schengen. Istina je da bi se svaku državu trebalo vrednovati na osnovi individualnih zasluga, ali je politički teško zamisliti da će Hrvatska ući u Schengen, a Bugarska i Rumunjska i dalje ostati izvan.
Hrvatska će zato morati - paralelno s nastavkom ispunjavanja kriterija za Schengen - raditi na diplomatskoj razini s Francuskom i Njemačkom kako bi od tih država dobila jasnu i nedvosmislenu potporu ne samo na razini nedorečenih političkih obećanja, nego kao jasnu poruku da će u Vijeću glasati za naš ulazak u Schengen. Ako Hrvatska uspije dobiti potporu Pariza i Berlina, lakše će preskočiti i moguću prepreku koju bi mogla postaviti Slovenija. Dosad se Slovenija nije formalno izjašnjavala, nego je čekala da Europska komisija iznese mišljenje o ispunjavanju uvjeta. Prije toga su pojedini članovi slovenske vlade poručivali da će Slovenija blokirati Hrvatsku na tom putu, ali to je najčešće bio izraz ljutnje zbog odbijanja odluke arbitraže o razgraničenju na moru nego protivljenje zasnovano na nekom argumentu za koji bi i drugi u EU imali razumijevanja.
Da Slovenija može biti prepreka, upućuje i predmet koji je ona pokrenula protiv Hrvatske pred Sudom EU u Luksemburgu gdje je navela i schengensku granicu kao razlog tužbe. Prva rasprava pred tim Sudom bila je o tome je li on uopće nadležan baviti se ovim pitanjem, a ako ocijeni da jest, onda bi se bavio i samim predmetom tužbe. No, potencijalno Slovenija može upotrijebiti ovo pitanje kako bi odgodila ili blokirala hrvatski ulazak u Schengen. Ako Slovenija ostane sama u tome, onda će Ljubljani biti teže spriječiti ulazak. A blokada Hrvatske ne bi bila dobra ni za Sloveniju kojoj je također u interesu da Hrvatska što prije uđe u Schengen. Time će se vanjska granica Schengena prebaciti na granice Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom te Srbijom, a Slovenija bi se značajno rasteretila. Hrvatska na tim granicama već provodi veći dio standarda koje nameće Schengen. Hrvatska treba nastaviti i profesionalno čuvati tu vanjsku granicu EU, što će države članice uzimati u obzir pri izgradnji stava o našem prijemu u Schengen, ali ne smije ni relativizirati ili ignorirati i izvješća udruga za zaštitu ljudskih prava o eventualnim nezakonitim postupcima prema migrantima jer je i sama Europska komisija rekla da takve izvještaje shvaća ozbiljno.
Dakle, Hrvatska će u ispunjavanju kriterija za Schengen morati osigurati i poštovanje međunarodnih konvencija i standarda EU u postupanju prema migrantima te istodobno zaštititi vanjske granice EU od ilegalne migracije, što nije lak posao.