, Image: 145417583, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

BEZBRIŽNA MIROVINA

Evo kako ćemo jednog dana moći osigurati bolju kvalitetu života

, Image: 145417583, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

BEZBRIŽNA MIROVINA

Evo kako ćemo jednog dana moći osigurati bolju kvalitetu života

  • 29. svibnja 2019.

    Dodatnom štednjom možemo povećati prihode u mirovini i osigurati bolju kvalitetu života, no danas tek svaka četvrta zaposlena osoba ulaže u III stup

     

    Piše Dina Hrastović

    Hrvatska se sigurnim koracima približava već zastarjelom, ali nikad aktualnijem proročanstvu koje govori kako će na svakog zaposlenog građanina doći po jedan umirovljeni. Prosječnu mirovinu od 2719 kuna četiri hrvatska umirovljenika primaju od doprinosa pet zaposlenih građana. Za usporedbu, Njemačka ima dva zaposlena građana po umirovljeniku i skoro tri puta veću prosječnu mirovinu (7910 kuna). Pitanje je kako ćemo jednog dana plaćati režije, hranu, pa i kredite s našim skromnim mirovinama.

    Rješenja za taj problem, pak, variraju. Moguća su postupna uvođenja malih izmjena ili, pak, radikalna rekonstrukcija cijelog sustava. Tako je i u Hrvatskoj početkom ove godine na snagu stupila najnovija mirovinska reforma. Takva velika promjena sustava potaknula je velik broj ljudi da sve više promišljaju financije koje će im biti dostupne u mirovini i zauzmu aktivniji stav prema svojim financijama u budućnosti.

    Kako?

    Ulaganje u mirovinu izvan obveznoga mirovinskog osiguranja svodi se na dugoročne oblike štednje, poput životnog osiguranja, oročene štednje i ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove, dionice, nekretnine ili vrijedne metale. A odluka se čini još lakša kada se uzme u obzir da država već godinama potiče dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Zašto je tako i u čemu se krije važnost trećeg stupa, razgovarali smo s istraživačem Instituta za javne financije dr. sc. Predragom Bejakovićem i profesorom na Katedri za radno i socijalno pravo dr. sc. Željkom Potočnjakom.

    Zagreb, 110413.
Smiciklasova 21.
Na fotografiji: Predrag Bejakovic, analiticar za javne financije.
Nenad Dugi / CROPIX
    Nenad Dugi / Hanza Media

    Predrag Bejaković, istraživač s Instituta za javne financije

     

    Treći stup kao nova nada

    Osim što su radili na promjeni mirovinskih zakona, oba se stručnjaka slažu da je dobrovoljno mirovinsko osiguranje nužan dio mirovinskog sustava.

    - Uloga prvog i drugog mirovinskog stupa postajat će sve manja. Tome je razlog preopterećenje sustava, građana i države koja ima sve manju mogućnost socijalno skrbiti nad umirovljenicima - poručuje profesor Potočnjak. U Hrvatskoj danas živi više ljudi starijih od 65 godina nego mlađih od 20, a broj umirovljenika nastavit će se povećavati. Istodobno će se smanjivati broj ljudi na koje možemo računati da će svojim radom i doprinosima držati mirovinski sustav na nogama.

     

    - Razmjerno malo ljudi u Hrvatskoj ulaže u treći mirovinski stup, ali ta je brojka zavidna u regiji - pojašnjava Bejaković. Naime, europska udruga PensionsEurope u svom posljednjem izvještaju za 2017. godinu ukazuje na značajan porast ulaganja u privatna mirovinska osiguranja i štednje među hrvatskim stanovništvom. Ulaganja u treći mirovinski stup porasla su za 62 posto između 2013. i 2016. godine, što je više od kretanja istih ulaganja u Italiji (53%), Bugarskoj (35%) i Mađarskoj (26%).

    Međutim, prema Hanfinim podacima za ožujak ove godine, usprkos recentnom porastu ulaganja u mirovine, hrvatski dobrovoljni mirovinski fondovi imaju jedva 350 tisuća članova i oko pet milijardi kuna. Tek svaka četvrta zaposlena osoba ulaže u mirovinski fond koji je neovisan od države, a važnost ove karakteristike trećeg stupa, kako nam pojašnjava dr. Bejaković, jest u disperziji rizika.

    Što to znači?

    - Prvi i drugi stup su podložni promjenama zakona te su se u nekoliko navrata u političkim krugovima vodile debate o njihovu postojanju. Za razliku od njih, treći stup država ne može nacionalizirati. U prijevodu, vladajući ne mogu svojim odlukama dovesti do eventualnog gubitka sredstava koje su osiguranici uložili. Dinamika uloženog varira isključivo s profitabilnošću odluka voditelja fonda - kaže Bejaković.

     

    - Kod nas još vlada visoka razina paternalizma i ljudi smatraju da je uloga države pobrinuti se za mirovinu građana. No, svi mi moramo naučiti snositi troškove i brigu za sebe u tim godinama - nastavlja Bejaković. Hrvatska godišnje ulaže deset posto bruto domaćeg proizvoda u mirovine. Jedan od ciljeva reforme je da dio uloženih sredstava od ove godine potencira ulaganja u dobrovoljne fondove. Od prvog mjeseca pri sklapanju ugovora s dobrovoljnim mirovinskim fondom ne naplaćuje se ulazna naknada, a svake se godine za uloženih do 5000 kuna obračunava državni poticaj od 15 posto, a maksimalno 750 kuna. Dodatni je poticaj i stabilno kretanje prinosa mirovinskih fondova koji se većinom kreću oko pet posto godišnje.

    Zagreb, 170113.
Pravni fakultet.
Prof.dr.sc. Zeljko Potocnjak profesor na Pravnom fakultetu i jedan od autora Zakona o radu.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
    Davor Pongračić / Hanza Media

    Željko Potočnjak, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta

     

    - Naročito je bitno potaknuti poslodavce da sponzoriraju treći stup svojih zaposlenika. Naša će se životna dob nastaviti produljivati. Koliko god je to jedno divno postignuće, moramo osvijestiti tu odgovornost pred nama. Ulaganje poslodavaca u budućnost zaposlenih je sustavni pristup rješavanju tog problema i vodi ka razvoju sektora koji je mlad i prilično nerazvijen - zaključio je profesor Potočnjak.

    Želite li saznati više o tome kako postati zvijezda svoje mirovine, kliknite OVDJE.


    Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i AZ mirovinskih fondova, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista