Bogata poljoprivrednim površinama i šumom, ova je županija razvila poljoprivrednu proizvodnju, kako biljnu tako i stočarsku, koja je baza za razvoj prehrambene te drvne industrije. Zahvaljujući prirodnoj, kulturnoj i ekološkoj očuvanosti resursa, Osječko-baranjska županija ima ogroman potencijal za razvoj različitih oblika kontinentalnog turizma. Plavno područje rijeke Dunav stvorilo je Kopački rit, svjetski poznato utočište brojnih ptičjih vrsta, proglašeno Parkom prirode i zaštićeno kao posebni zoološki rezervat. Vrlo značajno mjesto u prerađivačkoj industriji Osječko-baranjske županije zauzima proizvodnja strojeva, proizvoda od papira i ambalaže te kemijska industrija.
Područje na kojem se proteže Osječko-baranjska županija nastanjeno je još u vrijeme neolita. Najstariji poznati narod bili su Iliri od kojih je bilo najpoznatije ilirsko pleme Andizeti. Bogata povijesna priča uvelike je utjecala na kulturu i način življenja današnjih stanovnika županije, kao i gastronomiju gdje se osjećaju tragovi velikog utjecaja moćnih vladavina, a najviše Austro-Ugarske monarhije. Dolaskom u Osječko-baranjsku županiju nemoguće je zaobići popularne recepte poput perkelta od ribljih fileta ili divljači te fiš-paprikaša od miješane riječne ribe.
Osobna karta
Površina: 4.152 četvornih kilometara
Broj stanovnika: 305.032
Najveći gradovi: Osijek, Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice i Valpovo
Geografska obilježja: Smještena u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u panonskom prostoru, Osječko-baranjska županija obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav. Područje Županije ispresijecano je sa 1.700 km cesta i 180 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. Sa zračnom lukom Osijek, Županija je povezana s mrežom hrvatskih zračnih luka. Preko Osijeka vodi i europski prometni koridor koji povezuje sjever Europe (Baltik) s njegovim jugom (Jadransko more).
Župan: Ivan Anušić
NE PROPUSTITE
Ribarski dani u Kopačevu jedna je od najprepoznatljivijih baranjskih manifestacija koju tijekom dva dana posjeti više od deset tisuća posjetitelja željnih etno ambijenta te mirisa i okusa ribe. Izvrsna je to promocija tradicije i seoskog turizma, jer malo baranjsko selo okupiraju posjetitelji svih profila, cijelo selo miriše na fiš paprikaš, šarana u rašljama, štuku u mundiru te specijalitete od divljači. Miješaju se zvuci hrvatske i mađarske glazbe, kao i ponuda autohtonih proizvoda multikulturalne Baranje poput domaće mljevene paprike, meda, ajvara, slatkiša i suvenira kao i domaćih kolača. Još kada se ljutina može ublažiti i zaliti graševinom koja poteče sa Baranjskog brda, užitku nema kraja. Prvi Ribarski dani održani su 1998. godine, tada su posljednji puta potomci nekadašnjih kopačevskih ribara povukli mrežu na Sakadašu i izvukli babuške, štuke i pokojeg šarana. Pojedeni su u slast, a okusi toga prvog poslijeratnog slavlja postavili su temelj za budućnost turizma u Kopačevu.
Upoznajte i ostale županije
NAŠ NAJVEĆI ADUT U BUDUĆNOSTI
Gospodarski centar u Osijeku
Projekt vrijedan:
više od 300 milijuna kuna
Izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku kao poduzetničkog, sajamskog, kongresnog i poslovnog centra jedan je od najznačajnijih kapitalnih projekata Osječko-baranjske županije. Gospodarski centar je projekt koji će osigurati novu poslovnu infrastrukturu (otvoreni i zatvoreni multifunkcionalni prostori namijenjeni poslovanju poduzetnika, organizaciji događanja, turističkim sadržajima, izložbeno-demonstracijskim aktivnostima i sl.) s ciljem podizanja gospodarske vidljivosti regije i unaprjeđenja poduzetničke klime, razvoja novih proizvoda i usluga malih i srednjih poduzeća, poduzetničkih potpornih institucija, kao i razvoja i jačanja mreže poslovnih komunikacija. Gospodarski centar kao strateški projekt, čija se ukupna vrijednost sada procjenjuje na više od 300 milijuna kuna, realizirat će se u dvije faze na ukupno 56.000 m2 zatvorenih sadržaja na građevinskim česticama u vlasništvu Grada. Po završetku izgradnje, Gospodarski centar, lociran u Osijeku, postat će regionalni poduzetničko-poslovni centar čijom će se realizacijom dati snažan doprinos općem razvoju kroz povezivanje prioritetnih područja suradnje (prehrana, bioekonomija, unapređenje lanca vrijednosti te stvaranje regionalnih razvojnih središta kroz pametnu specijalizaciju, obrazovanje i regionalnu infrastrukturu, turizam i kreativno društvo) artikuliranih u Razvojnom sporazumu za Slavoniju, Baranju i Srijem.
ZVIJEZDA ŽUPANIJE
Robert Seligman (01.05.1986.)
- Hrvatski gimnastički reprezentativac
- 1992. godine upisao školu gimnastičke Gimnastičkog društva Osijek
- S 15 godina ušao u finale seniorskog svjetskog natjecanja u Parizu
- 2005. godine u New Yorku postao prvi hrvatski gimnastičar koji je osvojio pojedinačnu medalju na seniorskom svjetskom natjecanju
Mladić koji se s gotovo svakog natjecanja vrati s osvojenom medaljom, Robert Seligman, izdanak osječke gimnastičke škole, stvoren vlastitim trudom i naporima trenera iz Gimnastičkog kluba Osijek i Gimnastičkog kluba Inova-gym, prvi je hrvatski gimnastičar koji je ušao u pojedinačno finale nekog seniorskog svjetskog natjecanja. Ostvario je to kao 15-godišnjak, kada je ušao u finale Svjetskog kupa u Parizu. Na Svjetskom kupu u New Yorku 2005. postao je prvi hrvatski gimnastičar koji je osvojio pojedinačnu medalju na nekom seniorskom svjetskom natjecanju. Napredak sportskog genija bio je rapidan te je Robert u ovom trenutku višestruki prvak države u svim kategorijama na konju s hvataljkama. Još je kao junior bio državni prvak u višeboju. U gimnastičkoj disciplini konj s hvataljkama pobjeđivao je na mnogim međunarodnim turnirima i to u svim uzrastima. Seligman je nositelj brojnih hrvatskih rekorda i zasigurno je najprepoznatljiviji simbol Osijeka u svjetskim razmjerima.
SKRIVENI BISER
Baranjska planina: Osvajali ju Rimljani, napadali Rusi, oživjeli Šokci
Dužina:
21 km
Širina:
3 km
Nekada je služila za zbjegove pred turskim osvajačima, a sada "spas" u njoj traže brojni podrumari vinogradari, vikendaši, izletnici, ljubitelji prirode, izviđači... Baranjska planina uzvisina je usred ravne Baranje čijoj bi se "visini" nasmijao svaki stanovnik brdovitih krajeva, a posebice planinari zbog maksimalne visine od 243 metra koliko iznosi visina najvišeg vrha, Kamenjaka. Po tektonskoj strukturi asimetričan je horst, a na debelim naslagama lesa intenzivno je razvijeno poljodjelstvo i vinogradarstvo. To su primjetili još stari Rimljani, na čelu s carem Probom, koji je u Baranju donio prvi trs vinove loze, pa su je zbog zlatnih kapljica proizvedenih od grožđa baranjskog vinogorja nazvali Zlatno brdo. Svi ljubitelji povijesti zasigurno će uživati u bogatim povijesnim ostacima poput monumentalnog Augustinčićevog Spomenika pobjedi, koji se ponosno uzdiže iznad Dunava, na samom početku planine, iznad litice kod koje se odvijala jedna od najvećih i najkrvavijih završih operacija Drugog svjetskog rata. Otamo puca veličanstven pogled na isto tako ravnu Bačku, a za lijepog se vremena vide Sombor i Bački Bezdan, nekada među Baranjcima vrlo popularna bezdanska čarda, ali i "hrvatska zemlja" usred Bačke. U okolici planine pružaju se beskrajni pogledi prema vinogradima, a u obližnjim restoranima mogu se isprobati vrhunski baranjski recepti poput fiša, čobanca i ostalih delicija. Uz Baranjsku planinu veže se legenda o Crvenoj Marti, zločestoj vladarici koja je tjerala kmetove na rad u vinogradima do iznemoglosti, a njezin duh navodno lebdi i danas i nadzire vinograde koji su nakon njezine smrti počeli rađati više no ikad.
OTVORENI PRORAČUN
Socijalna zaštita
2017.:
51.403.312 kn
2018.:
53.882.598 kn
2019. plan:
63.095.658 kn
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske zajednice županija u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
