Naravno, ne treba zaboraviti da su još stari Rimljani slavonsku ravnicu zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina jer je prehranjivala cijeli ovaj dio Hrvatske, a i danas je poznata po odličnoj hrani: kulenu, čobancu, salenjacima... Gospodarstvo županije temelji se na poljoprivredi, što ne čudi s obzirom na to da je obradivo 40 posto površine, i industriji. Poljoprivreda je najrazvijenija u bogatoj Požeškoj kotlini, a glavne kulture koje se uzgajaju na ovom području su kukuruz, suncokret, pšenica, uljana repica, vinova loza. Većina industrije je koncentrirana u Požegi gdje je sjedište Zvečeva, Plamen Internationala, Spin Vallisa i brojnih drugih.
Osobna karta
Površina: 1.815,24 četvornih kilometara
Broj stanovnika: 78.034
Najveći gradovi: Požega, Pleternica, Kutjevo, Pakrac, Lipik
Geografska obilježja: Zlatna dolina, kako je nazivaju još iz doma Rimljana, omeđena je sa 5 brda te u njoj ima 5 rijeka. Riječ je o županiji koja razbija uobičajenu predodžbu o ravnoj Slavoniji, budući da se ovdje na relativno malom prostoru, uz ravnice s plodnim njivama, nalaze i planine i gore čija podnožja, pak, krase nadaleko poznati vinogradi, dok su viši dijelovi uglavnom pod šumom. Požeško-slavonska županija sastoji se od dvije prostorno odvojene cjeline - Požeške kotline te Pakračko-lipičkog kraja.
Zanimljivost: Požeško-slavonska županija prvi puta se spominje davne 1210. godine. Cijela županija u znaku je broja izvrsnosti, broja 5 - 5 gradova, 5 općina, 5 brda i 5 rijeka se nalazi na njenom području, a kutjevačko vino koje se proizvodi u ovom kraju je nadaleko poznato.
Župan: Alojz Tomašević
NE PROPUSTITE
Najveća i najpoznatija manifestacija Pakraca spaja prošlost i sadašnjost te oživljuje slavne dane sajmovanja ovog grada. Ime je Slavonski banovac dobio po srednjovjekovnom novcu kovanom na ovom području od 1256 godine, a tehnika kovanja iz tog doba bit će uprizorena na samom sajmu. Srednjovijekovni dio sajma obično privuće najviše pozornosti jer doslovno sve, od hrane do konobara, izgleda kao što je izgledalo nekada.
Slavonski banovac je prošle godine okupio 140 izlagača čime je na jedan dan postao najveći sajam kontinentalne Hrvatske. Uz bogatu ponudu hrane i pića, posjetitelji će moći sudjelovati i na nizu zabavnih događanja, poput prezentacije autohtonih specijaliteta i Grahfesta, natjecanja u kuhanju graha. Za najmlađe posjetitelje će biti organiziran dječji kutak, organizirat će se prijevoz kočijom, a sve će završiti velikim koncertom zabavne glazbe.
Upoznajte i ostale županije
NAŠ NAJVEĆI ADUT U BUDUĆNOSTI
Umjetno jezero na Orljavi spasit će poljoprivredu i razviti turizam
Visina brane iznad Kamenske na Brzaji:
bit će 15-17 metara
Zapremnina vode:
bit će 10 milijuna kubika
Visina brane na Orljavi:
bit će 7-20 metara
Zapremnina vode:
bit će 10-15 milijuna kubika
Požeško – slavonska županija poljoprivredna je županija, sa brojnim obradivim površinama. Zbog toga joj je nužno potrebna prevencija suša, ali i poplava koje mogu uništiti mjesece rada u polju u samo nekoliko sati. Svemu tome bi na kraj trebala stati dugoočekivana akumulacija Kamenska.
Riječ je o projektu koji se aktivno se zagovara već nekoliko godina. U prvoj varijanti bilo je oko 40 milijuna kubika sa 40 metara brane, ali došli smo do druge varijante koja je najoptimalnija. U projektima i dokumentima koji su već sada važeći postoji varijanta, da bi se na južnome dijelu iznad Kamenske na Brzaji radila brana od 15-17 metara visine koja bi mogla imati zapremninu 10 milijuna kubika vode. To bi bila prva faza akumulacije Kamenska.
Druga je faza izgradnja još jedne brane na prostoru Orljave kod Orljavca, visine 17-20 metara i zapremnine 10-15 milijuna kubika. Sa 25 milijuna kubika kvalitetno bi upravljali vodama i tada nam Orljava više ne bi uzrokovala probleme, a isto tako te akumulacije su novi pokretač u poljoprivredi.
Nizvodno od Orljave mogle bi se dobiti ogromne količine vode i pripremiti prostor i zemljišta navodnjavanjima. Otvaraju se i mogućnosti korištenja hidroenergije iz hidroelektrane, a dva nova jezera se mogu upotrijebiti i za turističke svrhe. Baš na tom području se nalazilo bivše odmaralište Zvečevo, koje bi se ovako moglo oživjeti i popuniti smještajnim kapacitetima za kojima županija vapi.
ZVIJEZDA ŽUPANIJE
Požeški umirovljenik zlatnog srca
MATO VEIĆ
- Povratnik velikog srca životnu je ušteđevinu donirao za kupnju medicinskog uređaja u bolnici Požega
- Nakon 30 godina rada u Švicarskoj vratio se u rodno selo Ruševo
- Donirao 100.000 eura za kupnju medicinskog uređaja na odjelu radiologije
- Živi skromno, tiho i povučeno
Uoči Božića prošle godine iz Opće županijske bolnice u Požegi pročula se lijepa vijest. Umirovljenik Mato Veić, povratnik iz Švicarske, došao je do ravnatelja bolnice i rekao kako želi donirati cijelu svoju životnu ušteđevinu, 100.000 eura, za kupnju uređaja koji im je najpotrebniji. Ravnatelj isprva nije mogao vjerovati da Mato misli ozbiljno, a onda se rasplela njegova priča. Radi se o skromnom umirovljeniku koji je do svoje tridesete godine živio u malom selu Ruševo, u obitelji s četvero djece koja je preživljavala od poljoprivrede. Kasnije je medijima Mato ispričao kako su živjeli samo na siromašnom kruhu koji bi im ispekla baka, a da je svoje prve cipele dobio tek sa 16 godina. Neimaština ga je natjerala da ode u Švicarsku i sljedećih tri desetljeća proveo je radeći na gradilištima.
Kada se vratio osjećao je da se nekako želi odužiti svojoj rodnoj grudi. Tako je stupio u kontakt s bolnicom i donirao im najsuvremeniji ultrazvučni aparat, koji koriste za sve od doplera do trbušnih organa, dojke, štitnjače, vrata. “Sad ću napuniti 75 godina i jako sam ponosan što sam mogao pokloniti vrijedan aparat našoj bolnici koji će uvjeren sam biti od velike koristi za sve bolesnike, a i sam sam boležljiv i ne daj Bože da mi zatreba ovaj uređaj”, rekao je Mato Veić prilikom primopredaje uređaja.
SKRIVENI BISER
“Modro oko Slavonije” jedinstveni je ostatak Panonskog mora
Jezero je smješteno:
na 430 metara nadmorske visine
Veličina jezera:
3600 m2
Dubina:
8-10 metara
Sovsko jezero predstavlja jedinstveni primjerak prirodnog jezera u brdsko-brežuljkastom području kontinentalne Hrvatske. Riječ je o posljednjem ostatku Panonskog mora na Dilju, a naziva se i "Modrim okom Slavonije", jer se nalazi u maloj, okrugloj, prirodnoj depresiji koja oblikom i tamnom modro-zelenom bojom podsjeća na oko.
Sovsko jezero je smješteno na sjevernoj padini Dilja, neposredno ispod glavnog bila (Mlakino Brdo-430 m i Jurje Brdo-471m), na nadmorskoj visini od 430 m. Jezero je u maloj depresiji, a s istočne i sjeveroistočne strane okružuje ga šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, te šuma bukve u jarcima.
Veličina jezera je oko 3600 m2, a maksimalna dubina je oko 8-10 m. Rubovi jezera obrasli su trskom i rogozom. U samome jezeru je vrlo izdašan izvor, a to možemo primjetiti po jakim površinskim strujanjima na jugoistočnom dijelu jezera. Oko jezera su izgrađene brojne poučne staze s panoima na kojima piše sve o jedinstvenim biljnim i životinjskim vrstama koje se nalaze na ovom području. Najbolje od svega, uživanje u ovom jedinstvenom prirodnom biseru je potpuno besplatno.
OTVORENI PRORAČUN
Projekt “Dom zdravlja-centar zdravlja”
Nabavka:
56 vrsta opreme, odnosno 278 komada opreme
Manje rekonstrukcije:
na 6 zgrada
Ukupna vrijednost projekta:
bila je 5.845.777,93 kuna
Za 15% će se smanjiti broj uputnica pružatelja primarne zdravstvene zaštite/skrbi u bolnice u depriviranim/izoliranim područjima Požeško-slavonske županije
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske zajednice županija u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
