Ima li u svijetu društvenih mreža, novih tehnologija, gadgeta, zasićenosti informacijama i impulsima mjesta za dobri, stari seks? Ako pitate zapadne analitičare – ne. Mladi Amerikanci, Britanci i Australci se seksaju manje nego ikad, a termin seksualna recesija itekako je ušao u njihove rječnike.
Seksualna recesija u Hrvatskoj?
Čini se da ipak bolje poznajemo onu ekonomsku. Barem se tako da iščitati iz naše ankete. Iako se ovako kompleksna pitanja trebaju istraživati na nacionalnoj razini u različitim vremenskim intervalima kako bi mogli donijeti valjane zaključke, u anketi smo pitali čitatelje Jutarnjeg koliko često se seksaju, jesu li zadovoljni količinom strasti u spavaćoj sobi te koliko su partnera imali.
Svaki dan najmanje jednom najviše se seksaju oni u dobi od 18 do 25 godina, njih 7 posto, i oni su u najvećoj mjeri zadovoljni svojim seksualnim životom. Čak 41 posto seksualno aktivnih osoba u toj dobnoj skupini odnose ima barem jednom tjedno. Da bi mogli imati i više akcije u spavaćoj sobi u jednakoj mjeri smatraju i oni od 26 do 40 godina te oni od 41 do 55 godina. I to svaki drugi ispitanik (48 posto). Oni preko 41 godine uglavnom se seksaju nekoliko puta mjesečno.
Iako su našu anketu u većoj mjeri rješavali muškarci od 26 do 55 godina, rezultati pokazuju da se oni mlađi od 26 sasvim zadovoljni svojim seksualnim životom. A opet, 69 posto svih naših ispitanika smatra kako se mladi danas seksaju manje nego starije generacije. Za komentar smo upitali seksualnu terapeutkinju Natašu Barolin Belić.
- To što 69 posto misli da se mladi ljudi seksaju manje nego mladi ljudi prije 20 godina može imati različite uzroke, naglasak je na tome da to ljudi misle, a nemaju točne podatke. Moguće je da ovi stariji misle da je tomu tako jer se o tome govori i piše u medijima pa su pod tim utjecajem. A moguće je i da žele pokazati da je njihova generacija bila “bolja” od ovih današnjih – smatra Barolin Belić.
Prijašnja istraživanja pokazala su da mladi Hrvati nevinost u prosjeku gube sa 17 godina, a u našem istraživanju se to potvrdilo.
- Američke brojke o kasnijem stupanju u spolne odnose za mene su zapravo pozitivne. Bolje je da mladi ne ulaze u seksualni život prerano jer nisu dovoljno emocionalno zreli za moguće psihološke povrede – dodaje Barolin Belić.
Termin seksualne recesije pojavio se na naslovnici The Atlantic magazina krajem 2018. godine, a od onda se istražuju razlozi koji su nagnali novu generaciju da se seksa manje nego ikad. Krenulo je od statistika – američki Centar za kontrolu spolno prenosivih bolesti i prevenciju riskantnog ponašanja mladih objavio je 2017. godine kako stopa srednjoškolaca koji su najmanje jednom imali seksualni odnos iznosi 40 posto, a 1991. godine iznosila je 54 posto.
U Velikoj Britaniji su se oni između 16 i 44 godine 2001. seksali više od šest puta mjesečno, a 2012. godine ta je brojka pala ispod pet puta. Mladi Australci su se prije 15 godina seksali 1,8 puta tjedno, a danas samo 1,4 puta.
Novinarka The Atlantica Kate Julian razgovarala je s desecima milenijalaca kako bi otkrila zbog čega izbjegavaju seks i došla je do nekoliko mogućih razloga.
Prvi se odnosi na roditeljski pritisak jer zbog prevelikih očekivanja djeca jednostavno nisu fokusirana na romantične veze. Od njih se očekuje da završe fakultete i stvore uspješnu karijeru, a ljubavi se posvete tek u kasnijim godinama.
Mladi se možda seksaju manje jer im zbog preopterećenosti informacijama treba više truda da se uzbude. Također, puno više vremena provode na mobitelima, tabletima i laptopima pa seks samo pada i pada na ljestvici interesa. Zbog društvenih mreža mladi se sve lošije osjećaju u svojem tijelu, depresivni su, anksiozni i jednostavno se nemaju želju skidati pred drugima.
Iako se može činiti da aplikacije pomažu kod pronalaska seksualnih partnera, situacija je zamršenija od toga. Novinarka Kate Julian ustanovila je kako je Tinder uglavnom obično gubljenje vremena – treba čak 60 'svajpova' da dobijete jedan 'match', a većina tih 'matchova' nikad neće rezultirati dvosmjernom komunikacijom.
Također, u nedostatku seksualne edukacije mladi se informiraju u pornografiji. Stoga su skloniji eksperimentirati s vrstama odnosa koje su starije generacije izbjegavale – poput analnog i BDSM odnosa. A oni su bolniji ako se ne rade osobama od povjerenja i uz kvalitetnu pripremu. Ženama je danas lakše nego ikad reći 'ne' lošem seksu, pogotovo kada ne doživljavaju orgazme što se i dalje događa jako često.
Glavna teza Atlantica odnosila se na činjenicu da ljudi i dalje doživljaju seksualnu satisfakciju, samo ne s drugim ljudima. U periodu od 1992. do 2014. godine broj muškaraca koji masturbiraju se povećao dva puta, a kod žena tri puta. Pretpostavlja se da je do toga došlo zbog lakše dostupnog pornografskog sadržaja, kao i sve razvoja igračaka za masturbaciju.
Nataša Barolin Belić naglašava kako nema norme koliko je seksa potrebno vezi i da učestalost ovisi samo o partnerima samima. Izazov je kada jedno želi više nego drugo, a upravo je to problem s kojim se ona u svojem poslu dosta susreće.
- U takvoj situaciju se osjeća stalan pritisak na onog koji odbija što vodi još češćem odbijanju, a drugi se neprestano osjeća uskraćenim. Tu treba puno razgovarati, upoznavati jedno drugo, prihvatiti različitosti i tražiti zajednička rješenja. Treba naučiti koji to čimbenici smanjuju seksualnu želju, što "iskapča", a što "pali" i onda u svoj život uključiti više onoga što im treba – savjetuje seksualna terapeutkinja.
Kako pronaći vremena za seks u ludnici zvanoj svakodnevni život – uz posao, kućanske poslove, djecu i zabavne uređaje koji samo čekaju da vam odvuku pažnju poput mobitela i televizije?
Užurbani tempo života svakako utječe na smanjenje seksualne želje, štoviše to je najbrže rastuća smetnja i za žene i muškarce. Treba usporiti, udahnuti, ako to nije moguće radnim danima, barem tijekom vikenda. Pronađite vrijeme za šetnju ili samo sjedite zajedno bez pritisaka obaveza koje se pojavljuju tijekom tjedna. U tom promijenjenom ritmu pojavit će se želja za blizinom i intimnošću – tvrdi Barolin Belić.
Stručnjakinja za Imago terapiju i psihijatrica koja se u svom radu susreće s vezama i brakovima Ljiljana Bastaić najveću prijetnju zdravim odnosima vidi upravo u mobitelima i društvenim mrežama koji oduzimaju dosta vremena.
Fascinacija dostupnošću toliko velikog prostora i informacija na internetu laku prelazi u naviku, a do ovisnosti je samo korak ili dva. Društvenim mrežama ljudi znaju ispunjavati prazninu u životu, a ponekad one predstavljaju i pandan trećoj osobi u odnosu što zna biti itekako opasno – smatra Ljiljana Bastaić.
Jeste li spremni za seksualnu (r)evoluciju? Kliknite OVDJE i doznajte sve o ljubavi u digitalno doba
Prilog je nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Dormea