Društvo budućnosti

Personalizirani lijekovi i prehrana te život bez gotovine iz korijena će promijeniti našu svakodnevnicu
 Getty Images/iStockphoto

3D printanje zauvijek je promijenilo proizvodnju, a sada više nije toliko nedostupno kao prije nekoliko godina. Laboratorijska hrana moglo bi biti jedino rješenje za prehranu prenapučenog planeta

Više od pola svjetske populacije danas živi u urbanim sredinama. Iako je visoka urbanizacija obilježje društva u razvoju, mnogi se gradovi ne mogu nositi s novim izazovima koji nastaju brzim rastom zajednice. Sve veća potreba za poslovima, nekretninama, zdravstvenim uslugama, javnim prijevozom i telekomunikacijama, dovele su do velikih promjena i mnoge su gradove i njihove građane suočile s visokim rizicima. Zagađenje zraka i ulica, nedovoljna kvaliteta gradskih usluga i velike razine stresa u prometu svakodnevne su pojave. Rješenje, pokazalo se već na nekoliko uspješnih primjera, nalazi se u naprednoj tehnologiji. Gradovi postaju sve pametniji, senzori nam omogućavaju kvalitetniji život, a stalna dostupnost vrhunske tehnologije mijenja način na koji radimo i živimo. Ovo je pet najuzbudljivijih tehnologija koje mijenjaju naše društvo.

Senzori kvalitete zraka
Getty Images
Senzori koji mjere kvalitetu grada javljat će stanje građanima

Onečišćenje zraka sve je češći uzrok bolesti poput moždanog udara, srčanih bolesti, plućnih oboljenja i raka pluća. Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je upozorila da godišnje više od 4,2 milijuna ljudi umire zbog loše kvalitete zraka. Iako mnogi tvrde da nas je do tog onečišćenja dovela tehnologija, upravo je tehnologija ta koja nas i spašava. Gradovi diljem svijeta počeli su na svoje ceste i parkove postavljati senzore koji prate i analiziraju kvalitetu zraka i, zatreba li, alarmiraju gradsku upravu i institucije koje shodno tome mogu prilagoditi svoje politike kako bi se razina onečišćenja smanjila. Takvi se senzori razvijaju i u Hrvatskoj.

- Riječ je o mjernim uređajima koji mjere pet vrsta plinova i tri vrste čestica - objašnjava nam Goranka Gaćina iz Hrvatskog Telekoma, koja u suradnji s partnerima radi na ponudi upravo takvih mjernih uređaja.

Zagreb, 260419.
Zagrebacka avenija.
Hrvatski telekom, Sky office.
Na fotografiji: Goranka Gacina.
Foto: Biljana Blivajs / CROPIX
Biljana Bilvajs / Hanza Media
Goranka Gaćina, Hrvatski Telekom

Takvi senzori informiraju građane o zraku koji udišu, a tako dobivaju i više informacija o svom zdravlju.

"U slučaju problema, grad odmah bude alarmiran, a građani upozoreni," kaže Gaćina i objašnjava da se takvi senzori nalaze u malim kutijama, koje mogu biti postavljene na uličnim lampama bilo gdje u gradu gdje se želi mjeriti kontrola zraka. Senzori mjere temperaturu i vlagu u zraku, indeks kvalitete zraka i buku u okolini te sve informacije odašilju na platformu koja je online i dostupna javnosti u obliku internetske stranice ili mobilne aplikacije.

Personalizirane zdravstvene usluge

Znanstvenici i liječnici se najviše vesele našoj budućnosti. Nikad u povijesti nije napravljeno toliko velikih skokova u načinu na koji liječimo ljude kao što se upravo čini i kao što se očekuje sljedećih nekoliko godina. Napredne tehnologije već se uvelike koriste u zdravstvu i mijenjaju ne samo način na koji se liječimo već i način na koji percipiramo vlastito zdravlje. Možda najslikovitiji primjer takvog načina liječenja je recentni slučaj isprintanog ljudskog srca, kada su izraelski znanstvenici uspjeli od ljudskog tkiva isprintati umanjeno srce. Takvo bioprintanje, odnosno 3D printanje koje umjesto metala i plastike koristi biološko tkivo, obećava velike stvari, poput kraja lista čekanja za transplantacije.

Velike se promjene očekuju i na molekularnoj razini. Tehnologije poput CRISPR-a, koji je postupak uređivanja genoma, omogućuje znanstvenicima da relativno jednostavno mijenjaju ljudski genom te će tako moći smanjivati rizike od kroničnih, malignih i nasljednih bolesti. Regenerativna medicina otvorila nam je vrata uzgajanju organa i tkiva našeg tijela. Tako je prije šest godina osmišljena zakrpa za srce uz pomoć bakterija. Doktorica Ipsita Roy napravila je srčane zakrpe od polimera koje proizvode bakterije, a sam polimer potiče razvoj specijaliziranih stanica za regeneraciju srca. No mnogi se najviše vesele personaliziranim lijekovima. Danas čak 75 posto lijekova za maligne tumore i 40 posto za astmu i dijabetes ne djeluje jer su proizvedeni za prosječnu osobu. U vrlo bliskoj budućnosti lijekovi će biti personalizirani za svaku osobu koja ih prima.

3D printanje u svakom domu
Velika Gorica, 170419.
Srednja skola.
Mladi inovatori koji su osmislili projekt za zastitu od pozara. Na fotografiji: 3d printer.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / Hanza Media
3D printeri će omogućiti proizvodnju jednostavnih alata kod kuće

3D printanje zauvijek je promijenilo proizvodnju – od brzine i efikasnosti do nižih troškova i veće kvalitete. Dizajnerima treba tek nekoliko minuta od nacrta na papiru do opipljivog prototipa, izrada tisuća dijelova u jednom jedinom stroju moguća je u rekordnom vremenu, a dizajn i proizvodnja ne ovise o skupim kalupima i ograničenjima strojeva i nema gotovo nikakvog otpada. U građevinarstvu je 3D printanje, osim uštede na materijalima i u vremenu, smanjilo i rizik od ozljeda na radu. Zbog rastuće potražnje u avioindustriji koja je proizvođačima postavila izazov daleko brže proizvodnje nego prije, aviokompanije su se morale okrenuti 3D printanju.

Razni pisci znanstvene fantastike i znanstvenici koji promišljaju budućnost uzbuđeni su oko mogućnosti 3D printanja te predviđaju da će se 3D printeri uskoro nalaziti u svakom domu te tako omogućiti proizvodnju jednostavnih alata ili potrepština kod kuće. Uskoro više nećemo imati potrebe odlaziti u trgovinu kako bismo kupili alat, već ćemo samo kupiti planove za taj alat online i isprintati ga kod kuće. Da to nije tolika znanstvena fantastika, pokazuje slučaj start up-a Made in Space koji je još 2014. postavio prvi 3D printer na Međunarodnoj svemirskoj postaji. U međuvremenu su poslali još jedan, a trenutno rade na printanju prvih svemirskih reklama. No glavna je uloga ovih printera omogućiti astronautima u svemiru pristup alatima i dijelovima koje nemaju pri ruci, a potrebni su im u radu.

Novi oblici plaćanja
Human hand with smartphone paying for order in cafe with help of swipe system. Contact less payment by phone. Customer paying with NFC technology. Photo of Man paying with NFC technology on mobile phone, in restaurant, bar, cafe.
Getty Images
Kina i Južna Koreja predvode u prihvaćanju života bez gotovine

Mogućnost bezgotovinskog plaćanja svuda raste i značajno smanjuje broj transakcija u kojima koristimo novčanice. U Južnoj Koreji, predvodniku pametnih tehnologija, ljudi koriste gotovinu za tek 14 posto transakcija prema prošlogodišnjem World Cash Reportu. Najmnogoljudnija zemlja svijeta, Kina, je prije manje od deset godina još koristila gotovinu za 96 posto transakcija, a prošle je godine više od 80 posto transakcija obavljeno putem mobilnog plaćanja. Prvi je razlog vrlo jednostavan – sigurnost i efikasnost. U Kini se više ne zbrajaju sve novčanice iz blagajne svaku večer prije zatvaranja lokala.

Drugi je povezan sa slabom penetracijom banaka u ruralne krajeve Kine – problem s kojim se susreću i mnoge zemlje središnje Afrike. Mobilno je plaćanje uz fintechove, tvrtke koje razvijaju razne vrste tehnologija za financijsku industriju, puno brže doseglo ruralno stanovništvo i postao njihov glavni način plaćanja. Sada imaju pristup svim svojim računima i transakcijama na jednome mjestu, a dan danas nemaju poslovnicu u blizini.

Hrana budućnosti

Alergije i intolerancije na hranu, personalizirani nutricionistički planovi i razne dijete za sportaše i one koji trebaju poseban način ishrane već su dio naše stvarnosti. No kako bi vam se svidjela hrana uzgojena točno prema vašim potrebama tj. potrebama vašeg genetskog zapisa ili meso koje nije životinjskog porijekla? Projekcije za sljedeće desetljeće tiču se upravo personalizirane prehrane koja za svoje temelje koristi naš genetski kod. Magazine Science Focus naglašava da će se ovakav pristup prehrani razviti do 2028., a u istom razdoblju se očekuje da će na tržištu biti dostupna hrana koja ima modificirane razine hranjivih sastojaka. Znanstvenici su prije dvije godine ubrizgali gene banane s Novog Zelanda – koja obiluje važnim, ali rijetkim vitaminom A – u običnu sortu banane kojoj taj vitamin nedostaje, kao i većini stanovništva. Naposljetku, tu je i kultivirano meso, ono uzgojeno u Petrijevoj zdjelici. Prema brzini i trošku uzgoja, ovo bi meso moglo doći na police dućane prije nego što očekujemo. Koliko god se odbojno nekima činilo, laboratorijski uzgojena hrana možda će postati naše jedino rješenje na prenapučenom planetu.

Pišu: Dina Hrastović i Vuk Radić

Jeste li spremni za Smart City revoluciju? Kliknite OVDJE i transportirajte se u budućnost.


Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista

OMOGUĆAVA HRVATSKI TELEKOM

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 01:33