Svijet se zagrijava alarmantnom brzinom, a količina ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova koje ljudi otpuštaju u atmosferu ključni je razlog za to. Svaki put kada uskočite u automobil, pojedete govedinu koja je stigla od krave koja je pasla na teritoriju gdje je nekad bila šuma ili pak naručujete odjeću koju vam šalju preko cijelog svijeta, doslovno pridonosite milijardama tona ugljičnog dioksida koji se otpravlja u atmosferu. Već desetljećima znanstvenici razmišljaju o tome kako smanjiti štetne utjecaje i spasiti planet, a evo kako vi možete pridonijeti da smanjite vlastiti ugljični otisak.
ŠTO JE UGLJIČNI OTISAK?
Ugljični otisak: Pojam koji se uvriježeno upotrebljava i odnosi se na cjelokupnu količinu CO2 i drugih emisija stakleničkih plinova izravno ili neizravno uzrokovanih proizvodom ili aktivnošću ili povezanih s aktivnostima nekog pojedinca ili organizacije.
KAKO SE UGLJIČNI OTISAK MJERI?
Ekvivalent CO2 (CO2e): Univerzalna mjerna jedinica za emisije stakleničkih plinova koja odražava njihov različit potencijal globalnog zatopljenja.
KAKO STAKLENIČKI PLINOVI UTJEČU NA OKOLIŠ?
Staklenički plinovi poput ugljičnog dioksida (CO2), metana (CH4), dušikova suboksida (N2 O) i hidrofluorougljika (HFCs) imaju različite potencijale globalnog zatopljenja. Primjerice, jedna tona metana istovrijedna je količini od 25 tona CO2. Kako bi se to uzelo u obzir, količina svakog ispuštenog plina pretvara se u ekvivalent ugljičnog dioksida (CO2 e) kako bi ukupni učinak iz svih izvora mogao biti združen u jednu brojku.
KUHINJA
Plastične vrećice su OUT
Plastične vrećice došle su na loši glas najviše zbog nepropisnog odlaganja koje zagađuje prirodu, no već i sama njihova proizvodnja nije nimalo dobra za okoliš. Plastične vrećice teže od 8 do 60 grama, ovisno o debljini, a one koje se najčešće koriste u kućanstvu teške su između 25 do 40 grama. Za proizvodnju jedne prosječnu plastične vrećice koju koristite u svojem domu u zrak se ispušta 200 grama CO2e. Uzmite pet vrećica i već ste opteretili Zemlju s dodatnim 1 kg CO2e. Isto tako, uvijek prije odaberite drvene daske za rezanje nego plastične. One su izdržljivije, od prirodnih materijala i Zemlji ćete uštedjeti više od jednog kilograma CO2e.
30 posto hrane se baca
Nastojte ne bacati hranu i kupovati materijale koji se mogu ponovno koristiti. Trenutačno 25 do 30 posto ukupno proizvedene hrane propadne ili se baci, a rješavanjem tog problema oslobodili bi se milijuni kvadratnih kilometara zemljišta. Također, samo 14 posto otpada od plastične ambalaže se reciklira! Svaki stanovnik Hrvatske godišnje proizvede prosječno 416 kg komunalnog otpada. U navedenoj količini otpada cca 134 kg odnosi se na biootpad, 107 kg na papir, 81 kg na plastiku, 20 kg na staklo te 11 kg na metal.
Pijte vodu iz slavine i nosite svoju bocu
Kad izlazite iz kuće, ponesite vlastitu bocu s vodom kako ne biste trebali kupovati boce u plastičnoj ambalaži. Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. godine. Kada bi se poredale jedna do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Po postojećim trendovima rasta, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde.
Jedite lokalno
Ako jedete svu lokalno uzgojenu hranu tijekom jedne godine, možete smanjiti ekvivalent stakleničkih plinova jednak vožnji od čak 1609 kilometara. Lokalnom hranom smatra se ona koja je uzgojena u krugu od 300 km unutar države u kojoj se živi, a pomaže u sprečavanju globalnog zagrijavanja jer zahtijeva manje fosilnih goriva za transport, stvarajući manje emisije stakleničkih plinova od konvencionalno proizvedene hrane.
Smanjite unos crvenog mesa
Pripremajte manje crvenog mesa. Polovica ukupne svjetske proizvodnje vode troši se zbog masovnog uzgoja stoke. Osim toga, goveda ispuštaju metan kroz probavu, ponajviše krave. Po nekim statistikama, čak 500 litara metana na dan, što se može usporediti sa zagađenjem koje dnevno proizvede automobil!?
Birajte hladnjak sa "zelenim svojstvima"
Hladnjak troši najviše energije kućanstva, čak 18,9 posto. Ako kupujete novi hladnjak, birajte onaj s visokim energetskim razredom. Napredna “zelena” svojstva su programi koji štede energiju kad ste dulje izvan kuće i učinkovita LED rasvjeta koja je ugodna oku, ali i novčaniku.
Perilica vs. ručno pranje posuđa
Možda ne biste vjerovali, ali vaša perilica za posuđe “zelenija” je od stare metode ručnog pranja, pogotovo ako posuđe ispirete s puno vode. Dok 990 grama CO2e proizvede vaša perilica pri pranju od 65 °C, čak 8000 grama CO2e proizvede se pri ručnom pranju uz obilno korištenje vode. Ako perete posuđe u hladnoj vodi, otisak je gotovo nula, ali onda vaši tanjuri neće biti čisti.
Ne otvarajte često pećnicu
Pećnica troši 5,1 posto energije kućanstva te bi se, umjesto otvaranja pećnice svaki put kada se želimo uvjeriti je li jelo pečeno, trebalo jednostavno koristiti svjetlo budući da se, svaki put kada se ona otvori, izgubi najmanje 20 posto već skupljene energije. Nema ni potrebe grijati pećnicu prije pečenja koje traje više od sat vremena te se savjetuje ugasiti je prije samog završetka pečenja kako bi se iskoristila postojeća toplina.
KUPAONICA
Grijanje vode uz plin je više "eko"
Grijanje vode pomoću plina osigurava trenutnu toplu vodu, s čak 83 posto manjom emisijom ugljika i drugih stakleničkih plinova u odnosu na električne sustave za grijanje tople vode. Ovaj broj jednak je emisijama stakleničkih plinova koje proizvodi energetski sustav koji koristi 50 posto obnovljive energije i 50 posto električne energije iz ugljena. Temperaturu vode najbolje bi bilo namjestiti na onu između 30 i 35 stupnjeva.
Toalet kao najveći potrošač vode
Oko 30 posto ukupne vode koja se koristi u kući upotrebljava se za ispiranje toaleta. To je više vode nego što koristi perilica rublja, perilica posuđa i tuš. Zapamtite, ta je voda iste visoke kvalitete kao u našim slavinama. Zamjena stare WC školjke novijim modelom s malim protokom odličan je početak u preuređivanju kupaonice. Potrošnju vode možete smanjiti instaliranjem vodokotlića s dvostrukim ispiranjem. Obično troše 4-6 litara vode, suprotno starim sustavima ispiranja, koji koriste golemih 13 litara po ispiranju.
Perite odjeću na nižim temperaturama
Oko 80 do 85 posto energije koja se koristi za pranje odjeće odlazi na zagrijavanje vode za pranje. Perite ručno ili na nižim temperaturama svu manje zaprljanu odjeću. Na 60 °C potrebno je prati samo donje rublje, posteljinu ili kuhinjske krpe, a suvremeni deterdženti za pranje jednako dobro peru odjeću i na 30 °C. Pranje i sušenje odjeće svaka dva dana stvara oko 440 kg emisija stakleničkih plinova godišnje, što je ekvivalentno letu od Zagreba do Dubrovnika i natrag s taksi-vožnjama do zračnih luka i natrag.
Tuš umjesto kade
Tuširajte se umjesto da se kupate u kadi - potrošit ćete i do 50 posto manje energije i vode. Kako biste dodatno uštedjeli na potrošnji vode, instalirajte tzv. perlatore, odnosno regulatore tlaka vode, koji reguliraju pritisak vode u vodovodnim instalacijama, a štede oko 60 posto potrošnje. Preporučuje se i tuširanje umjesto kupanja jer petominutno tuširanje štedi čak 75 posto vode koja se potroši prilikom kupanja.
Tradicionalno sušenje uvijek je bolje od sušilice
Jedna puna sušilica rublja potroši pet puta više struje nego perilica, a njezino uključivanje jednako je kao da se na jedan sat upali 225 žarulja. Tradicionalnim sušenjem rublja štedimo energiju i enormno utječemo na karbonski otisak. Konkretno, ako jedno punjenje perilice rublja operete strojno na 40 °C, a osušite na zraku, stvorili ste 0,7 kg stakleničkih plinova, a ako istu tu odjeću opranu na istoj temperaturi sušite u sušilici, stvorit ćete 2,4 kg emisija ugljikova dioksida i drugih plinova.
SPAVAĆA SOBA
LED žarulje na noćnim lampama
Klasične žarulje na svojim noćnim lampama (kao i svagdje u stanu) zamijenite LED žaruljama. U prosjeku LED žarulja troši 80 posto manje energije od zastarjele žarulje, a traje 25 puta dulje - to je životni vijek od oko 25 tisuća sati. A budući da LED diode rade s nižom brzinom, bez žrtvovanja kvalitete svjetla, samo jedna žarulja može smanjiti vaš godišnji račun za struju za nekoliko stotina kuna.
Ugasite radijatore u spavaćoj sobi
Idealna temperatura u spavaćoj sobi bitno je niža nego u ostalim dijelovima stambenog prostora, odnosno do 18 °C. Ugasite radijator u spavaćoj sobi i pred kraj dana pustite malo topline iz ostalih prostorija.
Rolete umanjuju toplinske gubitke
Rolete mogu imati značajnu ulogu u smanjenju toplinskih gubitaka i ljeti i zimi. Ako spustite rolete, zimi možete smanjiti toplinske gubitke za oko 10 posto, pogotovo noću jer stvaraju dodatni izolacijski sloj zraka ispred prozora. Ljeti spuštene rolete blokiraju sunčeve zrake i zagrijavanje prostora, pa ćete uštedjeti na troškovima klimatizacije prostora.
Pametno kupujte novu odjeću
Ključna sirovina koja se koristi u proizvodnji odjeće nije navedena na etiketi. Za samo jednu pamučnu majicu potroši se i do 2700 litara vode. Toliko jedna osoba potroši za piće tijekom 900 dana. I dok modni divovi isušuju čitava jezera u zemljama gdje je radna snaga jeftina, fashion trendovima se rok trajanja drastično smanjuje iz sezone u sezonu. Godišnje se proizvodi 400 milijardi četvornih metara tekstila, njeguje se i kultura bacanja odjeće, a od toga čak 60 milijardi odlazi u smeće.
Struji zrak oko prozora?
Osjećate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Ako niste u mogućnosti kupiti nove prozore, lijepljenjem izolacijske brtvene trake oko prozora i vrata smanjit ćete toplinske gubitke. Strujanje zraka može donijeti i 10 posto veće račune, a zamjena jednostrukih prozora onima s dvostrukim staklom može spriječiti gubitak energije i do 50 posto.
Dobra izolacija smanjuje ugljični otisak
Dobro izolirajte kuću. Grijanje je bitna stavka kojom možemo smanjiti vlastiti ugljični otisak. Loše izolirano kućište zahtijeva veliku količinu energije za zagrijavanje, a pravilnom izolacijom možemo to promijeniti. Računica pokazuje kako se sa samo 20 cm toplinske izolacije krova potrošnja energije smanjuje sa 325 kilovatsati na 196 kilovatsati po četvornom metru.
DNEVNI BORAVAK
Plin kao najjeftiniji izvor grijanja
Kad je riječ o grijanju, prirodni plin jedan je od najčišćih oblika neobnovljive energije. Korištenje prirodnog plina umjesto nafte ili ugljena stvara manje kemikalija koje pridonose stakleničkim plinovima, kiseloj kiši, smogu i drugim štetnim oblicima onečišćenja. Uza sve to, još je i najjeftiniji. Otprilike 90 posto proizvedenog prirodnog plina isporučuje se kupcima kao korisna energija. Za usporedbu, samo 30 posto energije pretvorene u električnu energiju dospijeva do potrošača.
Instalirajte termostat za regulaciju temperature
Grijanjem trošimo 7,4 posto energije ukupnog kućanstva, a plin je ekonomičniji od struje jer se, osim za grijanje prostora, koristi i za grijanje vode. Nadalje, preporučuje se instalacija termostata za regulaciju temperature koji treba postaviti između 20 i 22 stupnja, a noćnu je temperaturu dovoljno regulirati između 15 i 17 stupnjeva. Mogu se i spustiti rolete tijekom noći kako bi se zadržala temperatura, a dobra izolacija prozora štedi između 20 i 30 posto na grijanju.
Redovito isključujte TV
Gledanjem televizora potroši se 7,5 posto energije kućanstva. LED ekrani su najekonomičniji te troše 25 posto manje od LCD-a i 40 posto manje od plazme. Kad ne gledate TV, isključite ga, a ne stavljajte na stand by jer i tako trošite energiju. Tako ćete smanjiti svoj ugljični otisak i po nekoliko tisuća kilograma godišnje.
Punjive baterije u daljinskom upravljaču
Zamijenite baterije iz daljinskog uređaja onim punjivima. Punjive baterije imaju 28 puta manji utjecaj na globalno zatopljenje, 30 puta manji utjecaj na zagađenje zraka i 12 puta manji na zagađenje vode, a i lakše ih je reciklirati od običnih pa imaju minimalan utjecaj na okoliš. Obične svakako treba reciklirati jer sadrže olovo i živu.
Računalo gasite ako ga ne koristite duže od pola sata
Uređaje poput telefona, računala i laptopa preporučuje se što dulje ne puniti, a ako se nećete koristiti računalom dulje od 30 minuta, isključite cijelo računalo ili barem monitor (koji troši 4,6 posto ukupne energije za kućanstvo). Savjetujemo i spajanje više uređaja na tzv. lupež, odnosno na višestruku utičnicu, jer ćete pri njegovu isključenju ugasiti sve uređaje. Ponovno napominjemo da ne ostavljate uređaje na stand by načinu jer uređaji na stand byu troše čak 6,6 posto ukupne potrošnje kućanstva. Ako vam je računalo uključeno šest sati na dan (od toga jedan sat u nižoj tarifi), godišnje će vas to stajati 330 kuna.
Provjeri koliko sam zagađuješ te kako možeš uštedjeti energiju i novac. Doznaj više OVDJE.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Prvog plinarskog društva (PPD) u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista