Najbitnije je imati plan usmjeren na digitalnu infrastrukturu; učinkovitu, transparentnu i pametnu gradsku upravu, pametno upravljanje energijom i komunalnim uslugama, obrazovanje, gospodarstvo, održivu urbanu mobilnost
Više od pedeset posto svjetske populacije živi u gradskim sredinama, a projekcije UN-a predviđaju da će do 2050. u gradovima živjeti više od dvije trećine stanovništva. Zbog rastuće urbanizacije i sveprisutne digitalizacije gradovi i lokalne samouprave pred sobom imaju velike izazove: kako pametnije upravljati lokalnim resursima, kako stvoriti održivi i cjeloviti grad u kojem će kvaliteta ljudskoga života, ali i odnosa prema prirodnoj okolini biti na znatno višoj razini. Rješenja za pametne gradove uzimaju u obzir različite zahtjeve, ograničenja i izazove s kojima se pojedini gradovi suočavaju.
Glavni ciljevi su povećanje kvalitete i standarda života, jačanje konkurentnosti gospodarstva bazirano na znanju i inovacijama, dodatno razvijanje i povećavanje dostupnosti digitalne infrastrukture, maksimalno iskorištavanje potencijala informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu razvoja te unapređenje održivog korištenja prirodnih resursa i učinkovite prilagodbe učincima klimatskih promjena.
O razvoju Smart City strategija razgovarali smo s Dorom Medved, stručnjakinjom za fondove EU i voditeljicom poslovnog razvoja za Smart City portfelj u Hrvatskom Telekomu, koja nam je predstavila ključne korake uspješnog razvoja pametnoga grada.
5 koraka u izradi Smart City strategije
1. KAKO IZGLEDA IDEALAN GRAD
Početna točka svake strategije je zapitati se kako zamišljamo svoj grad u idealnom svijetu i što naš grad čini drugačijim od drugih. Pametne zajednice ne nastaju ni iz čega. Lokalna samouprava igra ključnu ulogu u stvaranju svijesti o potrebama i postavlja temelje za razvoj pametnih rješenja. Bez strateške podloge i planiranog pristupa urbanističkom, ekonomskom te društvenom razvoju lokalnih zajednica, nema mogućnosti za njihov održivi razvoj. Osim direktne posvećenosti gradskog ureda razvoju pametnoga grada, bitna je i politika koju provodi. Najviše isticana i najzahvalnija je transparentnost. Gradovi koji su spremni na siguran i vjerodostojan način podijeliti svoju informacijsku infrastrukturu sa svojim građanima i poduzetnicima idu sigurnim korakom prema pametnome gradu.
Organizacija radionica po najnovijim metoda design thinkinga – interna radionica gradske uprave te radionica sa 10 do 15 predstavnika građana iz svih demografskih skupina i sektora (poduzetništvo, kultura, obrtništvo, umjetnost, obrazovanje, poljoprivreda i sl.) U ovoj je fazi važno osloboditi se ustaljenih obrazaca, predrasuda i razmišljanja o provedbenim aspektima projekta – dozvolite si maštati i vizualizirati budućnost svoje sredine (brainstorming).
2. PLANIRANJE
Nakon što smo se odlučili za viziju svoje sredine, posvećujemo se razradi strateškog okvira. Uzevši u obzir raspoložive resurse i geografsku, kulturnu i socioekonomsku specifičnost naše sredine, moramo se zapitati kojim resursima trenutno raspolažemo, koji su ključni izazovi u ostvarenju naših ciljeva te možemo li sve ciljeve definirati unutar određenih vremenskih i financijskih ograničenja? Prije definiranja strategije, bitno je znati čime raspolažemo, odrediti ciljeve, prioritete i mjere kojima ćemo se voditi te razmišljati o cijelom procesu kao o nizu koraka koji će nas dovesti do ispunjenja naše vizije.
Svaki strateški cilj potrebno je svrstati u jednu od tri kategorije: kratkoročni - do godinu dana, srednjoročni - do pet godina, dugoročni - dulje od pet godina. Osim za projektni tim, ovakva je informacija ključna kako za investitore tako i za građane. Oni koji ulažu imaju očekivanja o isplativosti svoje investicije, a oni koji slušaju obećanja o skorim inovacijama mogu postati naši najgori kritičari bez jasne komunikacije.
Strategija je živući dokument koji se može i mora mijenjati u odnosu na realne potrebe – potrebno je krajem svakog proračunskog razdoblja voditi evidenciju o ostvarenim/planiranim ciljevima te prioritizaciji za sljedeća razdoblja.
Prilikom prioritizacije ciljeva valja imati u vidu da je dužnost pametnih sredina omogućiti svojim građanima da sve administrativne segmente svojih života mogu obaviti na što brži, efikasniji i bezbolniji način – od plaćanja računa do predavanja zahtjeva u nekoj od lokalnih institucija. Time građani dobiju više vremena za aktivnosti koje pridonose kvaliteti i ispunjenosti njihovih života.
3. IZRADA DOKUMENTA
Dokument strategije potrebno je jasno strukturirati. Osim strateškog okvira (ciljevi, prioriteti i mjere), svaka strategija mora sadržavati sveobuhvatnu analizu stanja u lokalnoj sredini, project pipeline (zalihu projekata) te vremenski i financijski provedbeni plan (s identificiranim izvorima sufinanciranja). Strateški se dokument potom usvaja na lokalnom vijeću. Usvajanjem strategije, voditelji tima nastavljaju s planiranjem provedbe strategije – uspostavljanjem timova, odabirom vanjskih suradnika te pronalaskom partnera i investitora.
Vizija razvoja i ideje sadržane u dokumentu moraju biti jasne i lako razumljive svakom stanovniku lokalne zajednice.
Dobra praksa uključuje izradu skraćene verzije strategije u vidu brošure u kojoj će biti sadržano: vizija razvoja lokalne sredine, glavni strateški ciljevi za planirano razdoblje, ključni projekti – kratkoročni, srednjoročni i dugoročni te financijski i vremenski okvir za ispunjenje planiranih ciljeva.
U sljedećem programskom razdoblju Europska unija će staviti na raspolaganje sredstva za razvoj pametnih gradova i implementaciju pametnih rješenja. Europska unija je već u ovom programskom razdoblju (2014. – 2020.) na raspolaganje stavila određena bespovratna sredstva koja mogu pomoći u razvoju pametnih sredina, kao što su WiFi4EU program, subvencioniranje postavljanja punionica za električne automobile, subvencioniranje rješenja za bike sharing, subvencioniranje smanjenja gubitaka u vodovodnoj infrastrukturi itd.
Na raspolaganju su i konzultantske usluge timova specijaliziranih za razradu strategije i druge potrebne dokumentacije.
Mnogi tehnološki partneri prepoznaju izazove s kojima se lokalna administracija nosi i voljni su izaći u susret lokalnim zajednicama, primjerice, omogućavajući prilagođene modalitete naplate svojih usluga.
4. PROVEDBA PAMETNIH RJEŠENJA
Spremnost lokalne zajednice i lokalne samouprave na implementaciju pametnih rješenja najviše se testira tijekom realizacije strategije. Kako bi mogle provesti planirane aktivnosti, za lokalnu samoupravu nužno je maksimalno pojednostavljenje njenih internih procesa. Neučinkovita, administrativno zagušena i digitalizaciji nesklona lokalna jedinica, nikako neće moći ostvariti preduvjete za razvoj pametne zajednice. Na tržištu već postoje brojna rješenja za povećanje učinkovitosti rada županija, gradova i općina, koja omogućavaju digitalizaciju, pojednostavljenje i ubrzanje internih procesa, od planiranja i provedbe projekata, upravljanja ljudskim resursima, proračunskog planiranja, upravljanja procesom nabave te olakšavanje komunikacije sa stanovnicima.
Pametni gradovi počivaju na postulatima upravljanja velikom količinom podataka te je za uspješnu implementaciju pametnih rješenja i provedbu Smart City strategije nužan sustavni pristup sigurnosti podataka, uvođenje minimalnih standarda te osiguravanje visokog stupnja odgovornosti tehnoloških partnera.
Mnogi pametni gradovi svoje partnere pronalaze putem lokalnih start-up inkubatora i akceleratora ili natjecanja. Inkubatori i akceleratori kolaborativni su prostori otvoreni znanstvenicima i malim poduzetnicima u razvoju inovativnih rješenja. Gradovi poput Amsterdama i Londona u tu svrhu koriste i tehnološka natjecanja. Lokalna samouprava definira izazov i organizira otvoreno natjecanje za najbolje rješenje, a pobjednik postaje partner samouprave i njegova se rješenja implementiraju na lokalnoj razini. Ako lokalna samouprava nema resursa za organizaciju takvih natjecanja, može ih povjeriti i svom tehnološkom partneru.
5. EVALUACIJA STRATEGIJE
Evaluacija strategije i postupak njene provedbe kontinuirani je proces. Nadzor procesa, provjera efikasnosti i ispravnosti implementiranih pametnih rješenja te ispitivanje javnog mnijenja stanovnika provede se u kontinuitetu. Zna li stanovništvo za novu uslugu? Koriste li je i koliko često? Koji su nedostaci prisutni? Možemo li ih odmah riješiti? Koja je još aktivnost povezana s ovom pametnom uslugom i možemo li i nju učiniti pametnijom? Ovakva i slična pitanja konstantno su prisutna u pametnim sredinama.
U idealnom svijetu pametni gradovi trebali bi se razvijati kao živi organizmi, konstantno se mijenjajući i prilagođavajući uvjetima koji ih okružuju. No, razina tehnološkog napretka nameće tempo koji mnoge sredine jednostavno ne mogu pratiti. Iz tog razloga bitno je da razvitak grada ne bude podređen promjenjivim tržišnim trendovima, već da iz silnog broja dostupnih rješenja odaberemo ona koja našim sredinama pružaju dugoročnu korist.
Izazovi s kojima se svakodnevno suočavaju lokalne samouprave – od potreba za velikim infrastrukturnim ulaganjima, preko ograničenih financijskih i ljudskih resursa, do ponekad neadekvatne potpore centralne države za realizaciju strateški bitnih projekata – mogu biti velik teret na lokalnim samoupravama. Pojam pametnoga grada može, zbog svoje kompleksnosti, izgledati kao nedostižna utopija za mnoge. No, uz dobro planiranje i posvećenost principima održivog razvoja te ograničenim sredstvima moguće je ostvariti velik učinak na lokalnoj razini.
Jeste li spremni za Smart City revoluciju? Kliknite OVDJE i transportirajte se u budućnost.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
OMOGUĆAVA HRVATSKI TELEKOM