Plan je da do 2025. godine više od 100 milijardi uređaja bude spojeno na internet u isto vrijeme, a značajan broj njih morat će donositi brze odluke o kojima će možda ovisiti i životi. 5G takvim će uređajima omogućavati gotovo trenutnu komunikaciju
Način na koji komuniciramo s ljudima oko nas rapidno se promijenio u samo nekoliko godina. Razmislite o ovome - prvi iPhone, mobitel koji se smatra začetnikom današnjih pametnih telefona, predstavljen je tek 2007. godine. U nešto više od 12 godina prošli smo put od mobitela koji su bili glomazni i koristili malene ekrane i fizičke tipkovnice, do mobilnih uređaja koji u sebi imaju snagu nekadašnjih superračunala i postaju jedno od glavnih sredstava za rad. Nisu se samo mobiteli razvijali tijekom svih ovih godina. Činio je to i internet, mreže koje koristimo za komuniciranje, ali i način na koji ih primjenjujemo. Iduće desetljeće bit će zasigurno obilježeno tehnologijama koje će promijeniti ne samo način na koji mi komuniciramo, već i način na koji komuniciraju naši uređaji.
Besplatni Wi-Fi za građane Europske unije
Do prije nekoliko godina smo prijatelje, susjede i konobare u kafićima žicali da nam daju svoju lozinku za Wi-Fi. Brze bežične mreže nisu nam bile lako dostupne, pa kada bismo ih našli, ozbiljno bismo se razveselili. U posljednjih nekoliko godina, stvari su se drastično promijenile. Otvorene, brze i stabilne Wi-Fi sada su na gotovo svakom koraku, a sve ih je više koje su financirane javnim novcem i iz fondova Europske unije.
Nikola Brebrić iz Hrvatskog Telekoma objasnio nam je kako EU sufinancira projekte javnih Wi-Fi mreže s do 15.000 eura, a budžet tog projekta za cijelu EU je 120 milijuna eura i traje 3-4 godine.
Riječ je o programu WIFI4EU kojim Europska komisija nastoji promicati uvođenje besplatnog WiFi-ja za građane i posjetitelje u javnim prostorima diljem Europske unije, kao što su parkovi, trgovi, javne zgrade, knjižnice, zdravstvene ustanove i muzeji, omogućujući jedinicama lokalne samouprave sredstva za nabavku najsuvremenije opreme za besplatni bežični internet na javnim mjestima.
"Jedinice lokalne samouprave odluče postaviti takvu mrežu, koja po uvjetima fondova EU mora biti besplatna za građane, te zatim uz našu pomoć izrađuju projekt i provode ga u djelo. Mi im, kao tehnološki partner, prezentiramo najbolje opcije za njihove potrebe te kako provesti projekt", objašnjava Brebrić i dodaje kako je do sada Hrvatska dobila 224 takva projekta, od kojih je manji dio bio u većim gradovima, dok se ostatak odnosi na manja mjesta. Kao društvo već se nalazimo na korak do toga da brzi internet bude dostupan svima, a to je jedan od ključnih koraka u omogućavanju brze komunikacije za sve.
Koliko je velik interes za ovim projektom svjedoči i činjenica da se u drugom valu, prema neslužbenim informacijama, u prvih 10 sekundi od otvaranja poziva za poticaje, 4. travnja, prijavilo čak 4.000 jedinica lokalne samouprave iz cijele Europske unije. Drugi val poticaja težak je 51 milijun eura, a oni koji se dosad nisu stigli prijaviti za poticaje imat će još prilike sudjelovati.
5G mreža
5G mreža je neophodna za razvoj umjetne inteligencije, IoT uređaja i autonomnih vozila
Eksplozija novih tehnologija kojoj upravo svjedočimo donijela nam je i neke nove probleme. Konkretno, došli smo do trenutka u kojem se toliko veliki broj uređaja u isto vrijeme pokušava spojiti na mobilnu mrežu kako bi prenijeli ogromne količine podataka velikom brzinom, da postojeća 4G mreža naprosto nije dovoljna. Zato je postavljen novi telekomunikacijski standard 5G. Ova je mreža neophodna za razvoj umjetne inteligencije, IoT (Internet of Things) tehnologije, samovozećih automobila i automatiziranih uređaja koji će nam olakšati život.
Plan je da do 2025. godine više od 100 milijardi uređaja bude spojeno na internet u isto vrijeme, a značajan broj njih morat će donositi brze odluke o kojima će možda ovisiti i životi. 5G takvim će uređajima omogućavati gotovo trenutnu komunikaciju, a brzine koje će ostvarivati gotovo su nezamislive u ovom trenutku čak i na najboljim 4G mrežama.
Kućanski uređaji na internetu
Kućanski uređaji uskoro će moći komunicirati međusobno, bez ljudske komande
IoT je počeo kao hobi nekolicine geekova koji su poželjeli preko interneta upravljati svojim kućanskim uređajima - paliti i gasiti svjetla, otvarati vrata garaže. Ni oni sami nisu mogli sanjati u što će se ta zezancija pretvoriti, a kamoli za što se sve ta tehnologija planira koristiti. Internet of Things (IoT) danas je jedna od najprominentnijih tehnoloških grana te je veliki broj uređaja u kućama spojen na internet. Bilo da se radi o rasvjeti ili televiziji, bravi na ulaznim vratima, alarmnim sustavima, pa čak i perilicama rublja i hladnjacima, svi ti uređaji će u budućnosti biti spojeni na internet i slati podatke na naše pametne telefone.
Uskoro stiže i idući korak u IoT tehnologiji, koji će omogućiti kućanskim uređajima da komuniciraju međusobno, bez naših komandi. Pa će tako, kada krenemo s posla, naš auto poslati komandu klima-uređaju da rashladi stan, svjetlima da se upale i na kojoj razini, a pećnici da krene spremati večeru. Sada je i jasno zašto će nam trebati 5G mreža kako bi podržala toliku količinu podataka koje se šalju među uređajima.
Pametno očitavanje za štednju i sigurnost
Dok će nam IoT omogućiti lagodniji život, smart metering tehnologija, odnosno tehnologija pametnog očitavanja, korisnicima omogućuje da prate potrošnju energenata, kontrolu troškova te uštede kroz promjene navika.
Smart metering tehnologija već je prisutna u mnogim kućanstvima, međutim nova NB-IoT mreža predviđena upravo za poslovna rješenja kao što je smart metering omogućava udaljeno praćenje potrošnje uz komunikaciju svakog uređaja izravno putem mreže s centralnom platformom/aplikacijom koja će poslužiti kao ekosustav za komunikaciju s ostalim uređajima. "Takvi čitači mogu pratiti potrošnju električne energije u kućanstvima, potrošnju plina ili vode, a korisnici mogu na mobitelu provjeravati stanje svog doma", kaže Tomislav Sladonja, ekspert u Hrvatskom Telekomu koji je zadužen za implementaciju smart metering tehnologije.
Iako ova tehnologija olakšava život krajnjih korisnika, pokazala se još korisnija na višoj razini. Radnici više ne moraju izlaziti na teren kako bi očitavali brojila, s obzirom na to da brojila sama javljaju kompanijama svoja stanja, a ako dođe do greške ili problema, u realnom vremenu se pale alarmi i službe mogu reagirati. Tako se smanjuju puknuća u vodovodima i potencijalno opasni problemi s plinovodima.
U budućnosti će pametni mjerači biti još pametniji i moći komunicirati sa svim uređajima oko sebe, ne samo s centralama.
Virtualna stvarnost i AR u svakodnevnom životu
Do 2025. godine virtualna stvarnost će biti na svakom koraku
Filmovi iz 80-ih predviđali su da ćemo danas već živjeti u potpuno virtualnom svijetu. To se, naravno, nije dogodilo kako su oni zamišljali iz samo jednog razloga - tehnologija nije bila na dovoljno visokoj razini da bi pružila vrhunsku kvalitetu po niskoj cijeni. Ipak, u posljednjih nekoliko godina industrija videoigara napravila je ozbiljne iskorake u svijetu virtualne stvarnosti, pa tako možemo kupiti relativno povoljne VR naočale i promatrati sasvim realističan, a opet virtualan, svijet oko nas. Razvojem 5G mreža i količinom podataka koje ćemo moći prenijeti internetom samo će se poboljšavati kvaliteta virtualne stvarnosti koja će uskoro biti dostupna svakome.
Iako virtualna stvarnost sada nije potpuno dostupna svima, proširena stvarnost (AR) danas se nalazi u svačijem džepu. Sve što nam treba za dobro AR iskustvo je pametni telefon. Proširena stvarnost se tako danas koristi u turizmu, kako bi se na postojećim objektima prikazivalo više podataka, ili u građevini i arhitekturi gdje se AR koristi kao alat uz pomoć kojeg se vizualiziraju građevine ili namještaj koji još nije postavljen u prostoru. Stručnjaci procjenjuju da će do 2025. augmented reality tehnologiju efikasno moći odmaknuti od mobitela i postaviti ju svuda oko nas - u naočale, izloge i prozore, te će tako dodatne informacije o vremenu, proizvodima, receptima koje kuhamo ili uputama za vožnju biti dostupne doslovno na svakom koraku.
Pišu: Dina Hrastović i Vuk Radić
Jeste li spremni za Smart City revoluciju? Kliknite OVDJE i transportirajte se u budućnost.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
OMOGUĆAVA HRVATSKI TELEKOM