Upravitelj Zadruge Tomislav Haramija tvrdi kako je tajna uspješnih vina ovog kraja u položaju i suncu zbog kojeg grožđe dozrijeva sa svim svojim specifičnostima
Brežuljci Plešivice mogu se doimati pomalo zaboravljeno. Mnogi vjeruju da je taj kraj, koji je nekada bio popularno vikend-izletište Zagrepčana i bogato vinsko područje, zapravo sasvim zamro. No, dok se vozimo vinskom cestom Plešivice kroz bogate vinograde, stvari izgledaju sasvim drukčije. Sve oko nas je zeleno, vjerojatno zahvaljujući kiši koja je tek prestala, a ljudi koji u tim vinogradima rade užurbani su i zaposleni. Vikendima, kažu nam oni koji žive u okolici, na Plešivici zna biti itekako gužva, a proizvodnja vina u posljednje je vrijeme ozbiljno napredovala. Plešivički vinari godinama osvajaju prestižne nagrade na natjecanjima diljem svijeta. Prošle je godine, recimo, na natjecanju Portugieser De Monde u Pečuhu, šampionom proglašen portugizac koji proizvodi Poljoprivredna zadruga Plešivica.
Veliki je to uspjeh za jednu relativno malenu zadrugu u ne toliko razvikanom vinarskom kraju Hrvatske. A mi smo se uputili upravo k njima, u PZ Plešivicu, kako bismo i sami provjerili kako ta zadruga uspijeva ne samo održavati lokalnu proizvodnju vina na životu, nego je i razvijati u pozitivnom smjeru. Pred velikom zgradom zadruge iz 80-ih, u stilu koji je bio vrlo specifičan za to vrijeme, dočekuje nas Tomislav Haramija, upravitelj PZ-a Plešivica. I ne oklijeva kad hvali svoju Plešivicu, pogotovo kad mu spomenemo da izgleda da se kraj, a pogotovo vinogradarstvo, sjajno razvija.
- Taj naš položaj, amfiteatri koji su okrenuti prema jugu, daju vrlo specifična vina. Sunce dodatno zagrijava grožđe koje dozrijeva sa svim svojim specifičnostima, a kad se takvo grožđe pretvori u vino i ulije u čašu, dobivamo puno, mirišljavo i svježe vino koje svatko želi popiti - govori Haramija dok razgledavamo pogon zadruge. Kraj je doživljavao uspone i padove tijekom ovih godina, a Haramija vjeruje da ovakav lokalitet za uzgoj vina treba još više iskoristiti, zainteresirati mlade da se bave vinogradarstvom, a onda im to i omogućiti.
Nemaju vlastite vinograde
Poljoprivrednu zadrugu Plešivica osnovali su 1979. zadrugari iz plešivičkog kraja i otada radi bez prestanka. Sredinom 80-ih sagrađen je i objekt od 1500 m2 u kojem smo razgovarali s Haramijom, a u to vrijeme smatrao se najljepšom i najmodernijom zgradom za prihvat i preradu grožđa te proizvodnju kvalitetnih vina u Plešivičko-okićkoj vinogradarskoj regiji. - Danas imamo 151 člana naše zadruge. Treba napomenuti da mi nemamo vlastite vinograde, nego da se proizvodnja odvija u vinogradima zadrugara. Mi svake godine preuzimamo grožđe, i po potrebi vino, koje zatim obrađujemo - kaže Haramija.
Jednom kad osam zaposlenih u PZ-u Plešivica preuzme grožđe ili vino od svojih zadrugara, ono ulazi u proizvodni proces. Grožđe se prerađuje u strojevima u vlasništvu zadruge, čuva u podrumu koji ima kapacitet 350.000 litara, a zatim puni, pakira i prodaje u cijeloj zemlji. Lokalni vinogradari, zadrugari, uzgajaju, a zatim zadruga obrađuje nekoliko ozbiljnih sorti vina, među kojima su i graševina, rajnski rizling, chardonnay i portugizac. To je taj glasoviti portugizac PZ-a Plešivica koji je postao svjetski šampion.
Budući da zadruga funkcionira bez prestanka od početka 80-ih, s vrlo sporadičnim i nedovoljnim investicijama u pogon, Haramija nam je otkrio da su već neko vrijeme imali problema s proizvodnom trakom jer bi sve zapelo kad je vino trebalo puniti, pakirati i pripremati za prodaju. Budući da su znali da imaju kvalitetan proizvod koji zanima ljude, bilo je ključno da osiguraju i laku proizvodnju te prodaju. I u tom trenutku otkrili su mogućnosti financiranja. - Za fondove Europske unije doznali smo preko interneta i reklama na televiziji. Rekli smo, idemo pokušati iako nismo imali puno nade da ćemo moći proći na natječaju - kaže vrlo iskreno Haramija.
Za proces prijave na natječaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za razvoj zadružnog poduzetništva angažirali su konzultante koji bi im pomogli pripremiti dokumentaciju. Papiri su predani, i u zadruzi bi lako zaboravili na taj natječaj da im nekoliko tjedana kasnije nije stigao dopis u kojem ih obavještavaju da su im odobrena sredstva. I to 150.000 kuna. - Nismo mogli vjerovati da je to moguće - kaže Haramija.
Nije to mali iznos za PZ Plešivica, i odmah su ga ispravno iskoristili. - Kupili smo stroj za pakiranje već napunjenih boca i pisač koji označava datume punjenja i lot - objašnjava Haramija i dodaje da je kompletna proizvodnja drastično ubrzana i olakšana. Dobili su brzinu punjenja, povećali kvalitetu, a sada i puno lakše prelaze s jedne sorte na drugu. Haramijinim riječima, "nema zastoja u proizvodnji".
Novac nije potrošen samo na unapređenje proizvodnje, otkriva. Od tog su iznosa uspjeli organizirati i predavanja za zadrugare, sa svrhom daljnjeg poboljšanja vinogradarstva u regiji. Vrlo je jasno da Haramija voli ono što radi. Kad priča o zadrugarstvu, pun je entuzijazma, ali i ponosan na ono što su uspjeli napraviti na Plešivici. Objašnjava da je zadrugarstvo u svijetu vrlo popularno i govori nam da se europska proizvodnja gotovo sasvim temelji na zadrugarstvu, s obzirom na to da su se europski proizvođači već davno sasvim uspješno udružili u zadruge. - Treba zadrugama više dati na značaju u Hrvatskoj. Jedino tako možemo okrupniti, povezati, a zatim i plasirati na tržište malu proizvodnju - govori.
Haramija ne planira stati na tom jednom projektu. - Imamo planove, trebali bismo uložiti u podrumske prostore, nabaviti nove cisterne, ugraditi novu liniju... Moramo se modernizirati - kaže. Isto tako, planiraju u prostorima PZ-a Plešivice napraviti sasvim novu trgovinu vina koja će imati modernu kušaonicu. Za to isto, najavljuje, planiraju aplicirati na razne programe koji bi im mogli pomoći u procesu.
Piše: Vuk Radić
Za više o ostvarenim snovima u Hrvatskoj klikni OVDJE.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta otvorilo je prijave za Europsku nagradu za promicanje poduzetništva 2019 (European Enterprise Promotion Awards – EEPA 2019) . Radi se o priznanju kojim Europska komisija svake godine nagrađuje projekte/inicijative koje s ciljem poticanja poduzetništva i razvoja malog gospodarstva provode javna tijela samostalno ili u javno-privatnom partnerstvu s poduzetnicima. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a više o uvjetima i načinima prijave pogledajte ovdje.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
SADRŽAJ JE ISKLJUČIVA ODGOVORNOST MINISTARSTVA GOSPODARSTVA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA