Photo of a young couple calculating home finances
Getty Images

ŠTEDJETI ILI ULAGATI?

Uzoran bi pristup osobnim financijama podrazumijevao posvetiti trećinu primanja budućem sebi, no koji je način najbolji?

Photo of a young couple calculating home finances
Getty Images

ŠTEDJETI ILI ULAGATI?

Uzoran bi pristup osobnim financijama podrazumijevao posvetiti trećinu primanja budućem sebi, no koji je način najbolji?

  • 29. svibnja 2019.

    Ulaganja i štednje su individualni izbor i pod izravnim su utjecajem naših prihoda i potrošnje te rizika koji smo spremni prihvatiti, pojašnjava financijski savjetnik Ivica Brlić

     

    Piše Dina Hrastović

    Da sutra dobijete milijun kuna na lutriji, što biste prvo napravili? Možda biste otplatili onaj kredit za stan, renovirali kuću, pa, zašto ne, možda kupili i novu, proputovali svijet, a nešto ostavili za crne dane i mirovinu. Često je na ovo pitanje jednostavnije odgovoriti jer je u pitanju iznenadni i veliki prihod koji daleko mijenja naš osobni budžet. No, kada raspolažemo manjom količinom novca koju smo zaradili dodatnim poslovima, prekovremenima i izbjegavanjem nepotrebnih troškova, ova će odluka ipak biti teža.

    Raspolaganje dodatnim prihodom svodi se na tri financijske odluke - ili ćemo ga potrošiti, ili investirati, ili uštedjeti. Odgovorna bi odluka bila ne izabrati prvu opciju, a koja od preostale dvije je građanima danas najpametnija, otkriva nam financijski stručnjak Ivica Brlić, savjetnik za financije već 14 godina.

     

    Štednja vs. investicija

    Štednjom želimo ostvariti neki cilj, kratkoročan ili dugoročan. Na primjer, možemo štedjeti za novu igricu koja dolazi sljedeći mjesec, za crne dane koji mogu doći svakog trena ili za mirovinu koja dolazi za 30 godina.

    Investirati podrazumijeva uložiti svoj raspoloživi novac kao kapital. Ulozi mogu biti nisko i visoko rizični te su nekada opipljivi poput investicije u nekretninu ili proizvodnju, a u drugim slučajevima su "negdje u zraku", poput dionica. Investicije također ovise o osobnim ciljevima - osim što moramo znati na koliko smo vremena spremni investirati, investicije nose rizik smanjenja vrijednosti, ako ne i potpunog gubitka.

    Ulaganja i štednje su individualni izbor i pod izravnim su utjecajem naših prihoda i potrošnje te rizika koji smo spremni prihvatiti. Financijski odgovorno bi bilo istražiti sve mogućnosti na tržištu, razmisliti o vlastitim kratkoročnim i dugoročnim planovima, analizirati i usporediti prinose različitih opcija te, ako smo u mogućnosti, konzultirati se s nekim tko bolje razumije financijsko tržište. No jedno pravilo uvijek vrijedi: ne staviti sva jaja u istu košaru.

    Woman inserts a coin into a piggy bank, toned image
    Getty Images/iStockphoto

    Za štednju i ulaganja vrijedi jedno bitno pravilo - ne staviti sva jaja u istu košaru

    Je li danas bolje investirati ili štedjeti?

    Uvijek je pametno imati barem nešto ušteđevine. No za svaku preostalu kunu vrijedi razmisliti hoćemo li je dodati na štedni račun ili investirati. Trenutačno stanje na našem tržištu ne poziva na štednju. Kamate u bankama prosječno iznose 0,5 posto godišnje, dok inflacija u prosjeku iznosi 2 posto. To znači da ćete na 1000 kuna štednje na kraju godine dobiti 1005 kuna, a istih tih sačuvanih ili investiranih 1000 kuna na kraju godine vrijedilo bi 1020 kuna. To znači da 160 milijardi kuna u štednji hrvatskih banaka Hrvatima baš i ne donosi zaradu.

    Drugi mogući pristup štednji je stambena štedionica. Ovaj je tip štednje dugoročan i ugovora se na rok od pet godina. Istekom roka, korisnik može izabrati između nastavka štednje, korištenja ušteđenog novca ili investiranja u novi dom. Posljednja opcija donosi i dodatne pogodnosti poput državnih poticaja i manje kamatne stope na stambeni kredit. Prosječna godišnja kamata stambene štednje iznosi 1,5 posto, a uz to se nadovezuju i državna poticajna sredstva od 1,2 posto na iznose do 5000 kuna.

    30 posto primanja za budućnost

    Uzoran bi pristup osobnim financijama podrazumijevao posvetiti trećinu primanja budućem sebi. Prvih 10 posto trebali bismo odvojiti za financijsku zaštitu - imovinsko, zdravstveno i životno osiguranje. Time uspostavljamo čvrste temelje da nas ništa ne može, barem financijski, iznenaditi. Sljedećih 10 posto nužno je odvojiti za dugoročne planove - stambenu štednju i dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Ovim si korakom omogućavamo dugoročnu financijsku sigurnost, posebice u godinama kada nećemo imati druga primanja. Posljednjih bi 10 posto preostalo za investicije u razne fondove. Kada biramo fondove u koje ćemo ulagati, bilo bi idealno odabrati fondove koji imaju aktivno upravljanje jer takvi fondovi uvijek mogu pravovremeno reagirati na promjene na svjetskim tržištima.

    Najbolje za budućnost

    Danas je dobrovoljna mirovinska štednja, takozvani treći mirovinski stup, među najboljim štedno-ulagačkim proizvodima na tržištu. Osim prosječnih godišnjih prinosa koji se kreću od 3,5 pa do preko 6 posto, od početka ove godine više nema ulaznih naknada za sklapanje ugovora, a država pripisuje poticaj od 15 posto za iznose do 5000 kuna godišnje. Isplata iz trećeg stupa postaje moguća s navršenih 55 godina, a građani mogu odabrati jednokratnu isplatu svoje ušteđevine do iznosa od 30 posto, dok ostatak iznosa u mjesečnim anuitetima od najkraće 5 godina pa do doživotne mirovine.

    Kada govorimo o mirovini, valja imati na umu i prinose iz obveznog drugog mirovinskog stupa te da je moguće i njih maksimizirati. Promjenom strategije ulaganja, to jest kategorije fonda (A, B i C), možemo godišnje ostvariti i do 2 posto veće prinose, što na kraju može rezultirati i s nekoliko desetaka tisuća više u mirovini.

    Izvor: "Mirovinski sustav", HANFA

     

     

    U treći stup mirovinskog osiguranja mogu uplaćivati građani, a isto za svoje zaposlenike mogu učiniti i poslodavci. Naime, svaki poslodavac ima mogućnost uplatiti i do 6000 kuna godišnje svakom zaposleniku, a uplata se bilježi kao trošak poslovanja kojim se smanjuje dobit i porez na dobit poslodavca.

    Budući da su za poslodavce uplate dobrovoljne mirovinske štednje neoporezive, efekt za zaposlenika je gotovo dvostruko veći nego da je uplata izvršena kao plaća. Trošak od ukupno 6000 kuna za poslodavca, rezultira sa 6000 kuna uplate u izabrani dobrovoljni mirovinski fond zaposlenika. Kada bi taj iznos bio isplaćen kao plaća, zaposlenik bi dobio gotovo upola manji iznos na svom tekućem računu.

    BITCOIN - DA ILI NE?

    S napretkom tehnologije danas su se otvorili novi načini ulaganja. A na tom su području najaktualnije - kriptovalute. Bitcoin je dobro "prodrmao" financijsku scenu potkraj 2017. i početkom 2018. godine. Tada ste za jedan bitcoin mogli dobiti gotovo 20 tisuća dolara. Uzme li se u obzir da je cijena te kriptovalute u ožujku 2010. godine, u prvoj godini od njezina rođenja iznosila samo 0,39 dolara, računica ispada itekako profitabilna. No bitcoin je u ovih deset godina tri puta doživio golemi pad. Isplati li se, stoga, ulagati u nešto tako volatilno?

    - To je čisti špekulantski proizvod. Bitcoin nema nikakvu karakteristiku novca. A zašto dosad nije propao? Zato što se radi o globalnom fenomenu. Stoga se uvijek nađe dio zemaljske kugle koji nije iskusio bitcoin te ta kriptovaluta doživi uzlet - smatra Ljubo Jurčić, ekonomski stručnjak i sveučilišni profesor.

    Jurčić nije imao baš birane riječi za one koji su uložili svoj novac u kriptovalutu.

    - Biblija kaže kako ljude vode pohlepa i nada. Iako smo tijekom povijesti imali dosta ekonomskih balona, svaki put se dogodi "not this time". Ljudi misle kako se baš ovaj put neće dogoditi katastrofa. No dogodi se, a mi ne naučimo iz toga. Danas je prelako kupiti bitcoin i spiskati novac. Zato treba zaštititi potrošača. Bitcoin nije proizvod neke državne institucije i kao takav ne nudi nikakve garancije.

    Jednako razmišlja i glavni urednik gospodarskog sadržaja Hanza Medije Gojko Drljača.

    - Činjenicu da je bitcoin tijekom postojanja bilježio vrtoglavi rast vrijednosti svakako ne treba uzeti kao investicijsku preporuku. Štoviše, nobelovac Stiglitz predložio je zabranu bitcoina jer ne ispunjava nikakvu socijalnu/društvenu funkciju, a CEO JPMorgan Chasea Jamie Dimon poručio je da će ljudi koji ga kupuju platiti cijenu svoje gluposti. Bitcoin se ne čini kao pretjerano sigurna "valuta" za pohranu vrijednosti. Njegova volatilnost je ekstremno visoka i podložan je inflacijskim udarima - zaključio je Drljača.

    S druge strane, s njim se ne bi složio poduzetnik Hrvoje Prpić, koji je medijski najeksponiraniji domaći ulagač u kriptovalute.

    - Bitcoin? Zašto ne, dapače - smatra Prpić i dodaje da postoji jedan veliki uvjet.

    - Zaboravite na kratkoročnu zaradu. Gledajte dugoročno i nipošto nemojte svaki dan provoditi uz tablice i grafove gledajući je li bitcoin porastao ili nije. Po meni bitcoin ima svoju budućnost, iako će trebati vremena dok tehnologija ne riješi sve aktualne prepreke koje se pred njim nalaze. Strpljenje je, zato, važno - rekao je Prpić.

    S njim se slaže i Luka Burazer, vlasnik tvrtke koja se bavi kriptovalutama i vođenjem portfelja onih koji su investirali u bitcoin.

    - Ljudi moraju biti svjesni da ako investiraju u kriptovalute neće se obogatiti preko noći, to je suluda ideja. Svaka je investicija rizična, no isto tako treba imati strpljenja da ona odradi svoje. Svakako savjetujem ulaganje u bitcoin, ali i zlato koje mnogi zaboravljaju. Što se kriptovaluta tiče, svakako ne savjetujem da ulažu sami, nego da potraže pomoć stručnjaka - rekao je Burazer.

    Piše Vlado Ozretić

     

    Želite li saznati više o tome kako postati zvijezda svoje mirovine, kliknite OVDJE.


    Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i AZ mirovinskih fondova, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista