Suočeni s lošijim rezultatima ove sezone, mnogi se iznajmljivači pitaju koliko su konkurentni na tržištu i što trebaju napraviti kako bi se bolje pripremili za novu turističku sezonu. Osim ulaganja u opremu apartmana, što je uvijek dobra ideja, potrebno je obratiti pozornost i na prezentaciju onoga što nudimo. Čak i ako nemate apartman prvi red do mora, itekako možete biti uspješni u iznajmljivanju i privući nove goste s autentičnom i dobrom pričom.
- Današnji posjetitelji sve su zahtjevniji, traže dodatne sadržaje, motivirani su drugim vrijednostima, aktivnim odmorom u prirodi, integriranjem i doprinosom koji mogu dati lokalnoj zajednici - riječi su stručnjakinje u brendiranju turističkih destinacija Mirne Karzen, direktorice tvrtke Karzen i Karzen, s kojom smo razgovarali o važnosti dobre priče u turizmu i tome kako pronalazak iste može promijeniti život malih iznajmljivača.
Kako pronaći dobru priču?
Brendiranje je složen proces, započinje Mirna. U turizmu je cilj brendirati destinaciju, mjesto ili regiju, a to je dugotrajan proces koji iscrpljuje i zahtijeva koordiniranost i strukturu. Kod nas taj dio nije dovoljno razvijen, a potencijali su još samo potencijali i zato cijelu državu nose brendovi poput Istre, Dubrovnika i Hvara. Možda najpoznatija priča o brendiranju naše zemlje je upravo ona iz Dubrovnika, koji je svjetsku slavu stekao nakon što se tamo snimala popularna HBO-ova serija Igra prijestolja. Tako je nedavno, na međunarodnom turističkom sajmu u Kini, Hrvatska osvojila nagradu za doživljaj filmske ture "Igre prijestolja", a i Vis je postao popularniji nakon što se tamo na setu snimanja filma "Mamma Mia" prošetao Pierce Brosnan.
No, ima još dobrih primjera. Jedna od njih je Ivanina kuća bajki u Ogulinu, projekt na kojem se radilo čak sedam godina, a danas je jedna od najposjećenijih atrakcija Karlovačke županije. Bajke Ivane Brlić Mažuranić kriju ljepote njezina rodnog kraja, a predstavnici Ogulina i njegove okolice pretočili su Ivanin rad u autentično iskustvo za svoje posjetitelje.
Priču nije teško naći. U ovom je primjeru ona dio naše književne baštine, a život njezinih pisaca je preveden u putničku avanturu.
- Mi često ne želimo ispričati priču ako nije 'stvarna', istražena i povijesno dokazana. No, koliko je posjetiteljima bitno je li Odisej stvarno plovio našim morima i zadržao se u Omišu ili je li Crna kraljica Medvedgrada stvarno bacala u bunar svoje neprijatelje? Bitno je da vam te priče potaknu maštu, kreativnost i želju za povratkom - napominje Mirna Karzen.
Prvi i često najbolji korak koji možemo napraviti jest obratiti se našim bakama i djedovima, lokalnim starješinama i pripovjedačima te učiti od njih. Dovoljna je jedna zanimljiva i inspirativna misao od koje možemo skrojiti sasvim novi svijet.
Kako ju ispričati?
Često se događa da se naša bogata povijest ispriča nabrajanjem dugih i nezanimljivih povijesnih činjenica, koje iako točne i precizne, ne ostaju upamćene, pojašnjava Mirna. Činjenica je da kulturne atrakcije često nisu zanimljive posjetiteljima koji nisu upoznati s njihovim vrijednostima, lokalnom tradicijom te prošlim i sadašnjim običajima. Zato ih moramo prilagoditi publici, učiniti ih interaktivnim i dinamičnim da bi stvorile iskustvo, a posljedično i užitak.
U ovom iskustvu ulogu igraju sve više i moderne tehnologije, a mogućnosti su brojne. Od 3D prikaza arheoloških iskapanja do mobilnih aplikacija koje vas vode kroz muzeje, uvijek tako da ožive priču, a ne da ju preuzmu.
Koje korake naši privatni iznajmljivači mogu poduzeti?
- U moru smještajnih ponuda, iznajmljivači kratkoročno trebaju pronaći jedinstven način na koji se mogu izdvojiti i promovirati. Ne trebaju čekati da se sve kockice poslože jer to se možda niti neće dogoditi. A promovirati se mogu kroz povezivanje s drugim turističkim ili kulturnim operaterima, muzejima ili sportsko-rekreativnim centrima kako bi posjetitelji mogli uz smještaj dobiti i povoljnije cijene ulaska na koncerte, izložbe, muzeje ili fitness centre. Mogu također podržati ekološke ili sportske aktivnosti jer tada smještaj nije samo prenoćište, nego dio priče, dio tog iskustva.
- Sve su popularniji tzv. bike and bed ili run and bed smještaji, u kojima ljubitelji ovih outdoor aktivnosti uz krevet dobiju i informacije o obližnjim stazama, servisima za bicikle i slično, a dočekaju ih i energetska pića ili pločice. Ili podržavaju lokalna događanja, što također posjetiteljima pokazuje da osim smještaja dobivaju i dodanu vrijednost - priču - objašnjava stručnjakinja.
Dobar je primjer takve inicijative festival aMORE - prvi u potpunosti posvećen očuvanju našeg mora. Organizatori festivala pozvali su sve iznajmljivače da postanu ambasadori mora tako da uvedu letak s deset malih stvari koje svatko može učiniti za naše more ili ga postave na svojim stranicama na društvenim mrežama. Čak i ovakva mala djela znatno mijenjaju poslovanje jer odjednom posjetitelj može povezati vaš smještaj s određenim vrijednostima i vidjeti da ih aktivno promičete.
Nama su kultura i turizam još odvojene djelatnosti
Kratkoročni su koraci dobri za ispipavanje terena i osvještavanje činjenice da turizam nastaje na nekim već pozitivnim temeljima i potiče druge industrije, a ne da je samom sebi svrha. Nije dovoljno samo organizirati atraktivne aktivnosti, pojašnjava Mirna, već ih treba ugraditi u širu sliku, a za to je potrebna podrška cijele lokalne zajednice. Vjerujem da kod nas postoji motivacija za stvaranje takvih cjelovitih doživljaja, ali moje iskustvo mi govori da je suradnja i koordinacija između raznih sektora na terenu još nedovoljno razvijena.
Upravo je zato uloga onih malih, ali mnogobrojnih aktera u našoj turističkoj ponudi iznimno važna. Oni mogu više izgubiti bez intervencije, no i znatno više dobiti s promjenama koje su potrebne. Kao i u politici, pozitivna energija za promjenom najprije se osjeti na lokalnoj razini, a odatle dolaze i prvi primjeri oznaka za kvalitetu i brenda destinacije poput Kvarner Family i istarskog Domus Bonusa. No, naša sugovornica napominje da postojeće nagrade i oznake kvalitete treba nadograđivati i uskladiti s europskim i svjetskim standardima.
Prolazi li dobra priča umjesto kvalitete?
- Priča ne može nadomjestiti nedostatke u ponudi, ona svakako mora biti komplementarna razvoju kvalitete. Iznajmljivači trebaju osluškivati tržište, pratiti trendove i uključiti se u nove projekte i suradnje o kojima prije možda nisu niti razmišljali. Tako će se izdvojiti i postati prepoznatljivi - objašnjava Karzen.
Predivan je primjer priča "7 bisera Kaštela", ispričana iz perspektive simpatičnog galeba Bepa. Sadržaj uključuje priču o sedam Kaštela sa spominjanjem stvarnih lokacija, kaštelanskim kulama, tradicionalnim delicijama ovoga kraja, vinom - kaštelanskim crljenkom, ilustriranom mapom grada sa stvarnim lokacijama. Cijeli se turistički proizvod temelji na slikovnici Nataše Jukić i ilustratorice Done Tomić koju privatni iznajmljivači koriste kao poklon svojim gostima, a njima posluži kao svojevrsni vodič kroz Rivijeru Kaštela.
10 koraka od priče do doživljaja
1. Priča: Smislite priču koja će služiti kao nit vodilja za cijelu rutu/putovanje. Priča mora biti u skladu s vrijednostima odredišta, kao i s "vizijom" ciljnog tržišta. Primjerice, ako se nudi iskustvo otkrića ili pustolovine, ono se može predstaviti kao "potraga" u kojoj klijenti moraju pronaći blago na nekom posebnom mjestu odredišta. Priča može biti i naziv rute/paketa, stoga je potrebno pažljivo odabrati privlačno ime.
2. Izvrsna usluga: Kulturni turizam i putovanja motivirana posebnim interesom privlače ljude koji dobro poznaju proizvod, plaćaju visoku cijenu i stoga očekuju izvanrednu uslugu. Posebna se pozornost mora obratiti na pojedinosti.
3. Savladavanje jezika: Da bi se posjetitelji osjećali ugodno i uživali u svojem iskustvu, osobe koje su zadužene za provedbu aktivnosti i koje će biti u kontaktu s posjetiteljima trebale bi tečno govoriti njihov materinski jezik i, po mogućnosti, poznavati njihovu kulturu.
4. Autentičnost: Kulturne turiste i turiste motivirane posebnim interesom često ne zanimaju konvencionalna turistička mjesta, nego originalna, jedinstvena i autentična odredišta. Turistima treba omogućiti da stupe u stvaran kontakt s lokalnim stanovništvom te da iskuse kako lokalno stanovništvo živi i radi.
5. Prilagođavanje: Proizvod, odnosno rutu treba prilagoditi potrebama klijenata te se osnovni proizvod treba promijeniti kada je to nužno, imajući na umu mogućnosti prilagodbe i povezano radno opterećenje.
6. Osjećaji: Velika se pamtljivost postiže kada se kod posjetitelja pobude osjećaji. Stoga se preporučuje smišljanje aktivnosti koje izazivaju pozitivne osjećaje poput sreće, smijeha i divljenja. Pokušajte uključiti svih pet osjetila: njuh, miris, okus, dodir i sluh, kao i osjećaje i humor.
7. Dobrodošlica: Važno je pružiti turistima prijateljsku dobrodošlicu, koja se može nadopuniti paketom dobrodošlice, uz osobnu prilagodbu korištenjem kartica s imenom, posebnim darovima za svaku dob i slično, kada je to moguće, ili posebnim popustima.
8. Druženje: Uključivanje i poticanje ljudi na suradnju u aktivnostima potiče timski duh, kao i stvaranje osobnih veza, a time i pamtljivost. Stoga je od prvoga dana potrebno uložiti napor u to da se ljudi međusobno povežu.
9. Iznenađenje: Iznenađenja uvelike doprinose pamtljivosti pa uporaba elemenata iznenađenja može biti dobra ideja. Oni se, po mogućnosti, ne bi trebali doimati kao unaprijed pripremljeni i, ako je moguće, trebali bi biti usklađeni s pričom.
10. Suveniri: Klijenti vole ponijeti suvenire kući i prisjetiti se onoga što su doživjeli. Suveniri mogu biti još bolje zapamćeni ako su klijenti sudjelovali u njihovu stvaranju, a posebno ako su povezani s nečim lokalno autentičnim (npr. izrada lokalne hrane ili pića; gradnja suhozida ili volontiranje u lokalnoj udruzi).
Želite li saznati više o tome kako poboljšati turističku ponudu kliknite OVDJE
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Dormea, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
