Manfred Helmer

Render: Aspern Smart City

Svjetski uzori

Beč, Kopenhagen, Barcelona, Seoul i New York najuzbudljiviji su primjeri pametnih gradova

Manfred Helmer

Render: Aspern Smart City

Svjetski uzori

Beč, Kopenhagen, Barcelona, Seoul i New York najuzbudljiviji su primjeri pametnih gradova

  • 07. svibnja 2000.

      • Dina Hrastović

    Investicije u pametne gradove će, prema procjenama, za samo godinu dana doseći vrtoglavih 35 milijardi dolara. Također, Juniper smatra da nove tehnologije mogu svakom svom građaninu uštedjeti oko 125 sati godišnje.

    Pametni gradovi niču diljem svijeta, a investicije javnih i privatnih igrača konstantno rastu. Tako su dosegle 15 milijardi dolara 2015., a ta će brojka prema nekim procjenama porasti na vrtoglavih 35 milijardi dolara za samo godinu dana. Razvoj tehnologija i transparentnost gradova plodno su tlo najnovijim rješenjima urbanog života, a potencijal koji se krije ponajviše pridonosi životu građana. Juniper, vodeća analitička firma za digitalna rješenja, procjenjuje da pametni gradovi mogu svakom svom građaninu uštedjeti oko 125 sati godišnje. Kvalitetniji zrak, manje buke, olakšana komunikacija, pametni uređaji i život bez gužvi. Gradovi se natječu, firme rastu, građani željno iščekuju, a mi vam donosimo pet najuzbudljivijih projekata pametnih gradova po našem izboru.

    BEČ, AUSTRIJA

    Manfred Helmer

    Render: Aspern Smart City

     

    Već drugu godinu za redom, Beč predvodi na Smart City ljestvici svijeta. Grad u srcu kontinenta, danas provodi jedan od najvećih urbanih projekata Europe. Njegovih skoro dva milijuna stanovnika, godinama prednjače u kvaliteti života, a 2012. je Beč odlučio otići korak dalje - pretvoriti jedno cijelo susjedstvo u projekt najnovije tehnologije i najviših standarda pametnih gradova.

    Aspern Smart City nalazi se u 22. distriktu Beča uz rijeku Dunav i planira udomiti i zaposliti 20.000 stanovnika do kraja sljedećeg desetljeća. U Aspern Seestadtu je trenutno zaposleno 3000 ljudi, a živi oko 7000 građana, uključujući studente. Cilj je od početka bio vrlo jednostavan - stvoriti dodatne smještajne i poslovne kapacitete no na održivi način koji garantira višu kvalitetu života. A za ostvarenje ambicioznog cilja, postavljeni su i jasni targeti svakodnevnog života. Tako je ciljani model za transport stanovnika Asperna 40 posto putovanja javnim prijevozom, drugih 40 posto biciklom ili pješice, a tek 20 posto motornim vozilima.

     

    U svrhu realizacije takvog modela, u Aspernu stanovnici imaju na raspolaganju bicikle s prednjim spremnikom za namirnice iz dućana ili vrećice iz shoppinga ne bi li ih se ohrabrilo da u kupovinu ide pješice i biciklom radije nego automobilom. Za očuvanje energije i emisija štetnih plinova, Aspern Seestadt također planira izgradnju najvišeg drvenog nebodera HoHo čija će emisija ugljikova dioksida biti niža za 2800 tona.

    Najuzbudljiviji iskorak koji se očekuje ove godine je autonomni kvartovski bus. Nakon dvije godine testiranja, bus bez vozača postat će dio svakodnevice u Aspernu. Ovi su busevi znatno manji od tradicionalnih, s devet sjedećih mjesta. U početku će pri svakoj vožnji biti prisutan po jedan službenik, koji u slučaju problema može preuzeti kontrolu nad vozilom. Grad se nada da će se ova tehnologija i dalje razvijati i polako širiti i u druge kvartove.

    Autonomer E-Bus in der Seestadt
    Wiener Linien/ Manfred Helmer

    Samovozeći autobus

     

    No ovaj 5 milijardi eura vrijedan projekt je tek jedan dio bečke Smart City strategije. Krajem 2017., Beč je započeo s testiranjem najnovije tehnologije koja upravlja semaforima u gradu. Pomoću senzora, semafori skupljaju podatke o prometnosti i međusobno komuniciraju i usklađuju svoj rad ne bi li se optimizirao gradski promet. U isto se vrijeme semafori opremaju s 10 tisuća senzora za sakupljanje podataka o kvaliteti zraka i okoliša.

    Trenutno tek jedan od 500 automobila u Beču vozi na električni pogon, a Beč je jedan od sedamdesetak gradova u svijetu koji su odlučili prijeći na isključivo električna vozila do 2050. Za ostvarenje toga cilja, velika se ulaganja, ali i nada polaže u opremanje grada s tisuću električnih punionica do kraja ove godine te povećanje mreže od 100.000 korisnika car sharinga koji je do sada smanjio emisiju ugljičnog dioksida za 7 tisuća tona. No najimpresivnija inovacija je pak ona izvan centra Beča, na energetskim plantažama i instalacijama gdje dronovi održavaju sustav instalacija. Wien Energie, najveći energetski opskrbljivač u Austriji, ovime je smanjio svoje reakcijsko vrijeme - sustav automatski upozorava na greške i kvarove, a dronovi redovito, osim popravka, vrše i pregled sustava te se time vodi redovita evidencija.

    KOPENHAGEN, DANSKA

    Kopenhagen, Nyhavn
    Getty Images/iStockphoto

    Kopenhagen, Danska

     

    Dok se preko 70 velikih gradova svijeta zavjetovalo odreći fosilnih goriva do 2050., glavni grad Danske je izazvao sebe i svoje građane postići isto do 2025. Za ovaj već natprosječno zelen grad u kojemu ima više bicikala nego stanovnika i 375 kilometara biciklističkih staza na raspolaganju, to pak nije veliki zalogaj.

    Kopenhagen, grad koji se regularno pojavljuje među top 10 pametnih gradova u svijetu, ozbiljno se posvetio smart city strategiji 2014., kada je grad započeo suradnju s uredom za istraživanje i testiranje urbanih tehnoloških rješenja. Ova je kolaboracija svoj fokus posvetila potrebama grada u ostvarivanju zacrtanih ciljeva i politika, a od Kopenhagena napravila otvoreni laboratorij. Odličan je primjer njihova gradska spalionica smeća koju građani radije ne bi gledali u središtu grada. No ovaj nužni dio gradske infrastrukture grad je odlučio prilagoditi građanima tako da maksimalno iskoriste postojanje spalionice i zadovolje društvene potrebe grada. Danas se na krovu spalionice nalazi skijaški spust i zelene površine za piknike, a s jedne strane zgrade nalazi se i 80 metara visok zid za penjanje.

    Amager Bakke bio mass power plant in Copenhagen, Denmark. It is a waste to power energy plant which is hoped will enable Copenhagen to be CO2 neutral.
    Getty Images

    Na vrhu gradske spalionice smeća u Kopenhagenu nalazi se skijaški spust

     

    Da otpad na najpametniji način stigne do spalionice brine se sustav komunikacije među pametnim kantama. Svaka gradska kanta i kontejner imaju senzore koji komunalnoj službi dojavljuju trenutak kada ih treba isprazniti. A analize učestalosti i popunjenosti spremnika svevremeno su dostupne na platformi koja svake sekunde ažurira stanje svake postaje.

    Kopenhagen, biciklistički raj, odnedavno je prilagodio i svoj jutarnji i poslijepodnevni promet svojim stanovnicima. Tijekom najvećih gužvi u gradu, semafori se prilagode prosječnoj biciklističkoj brzini te na glavnim prometnicama nastaje zeleni val. Senzori za skupljanje potrebnih podataka u prometu i okolišu nalaze se na uličnim lampama. Cilj je grada postaviti senzore na oko 20.000 lokacija, a jedna od aplikacija koja će koristiti istu bazu podataka je i program za upravljanje jačinom uličnog svjetla - radi sigurnosti svih u prometu, prilaskom biciklista križanju s automobilima svjetlo se pojača. Upravo radi ovakvih prilagodbi grada održivom transportu, stanovnici se sami radije opredjeljuju na korištenje bicikala nego automobila - manje od 30 posto stanovnika ima auto u vlasništvu.

    Za građane i posjetioce u automobilima, grad je prošle godine lansirao smart parking aplikaciju kojom korisnik može provjeriti slobodna parkirališna mjesta i najbržu rutu do istih u realnom vremenu. Gradu je primarni cilj ovom inovacijom smanjiti korištenje automobila i emisije štetnih plinova do koje dolazi tijekom potrage za parkirališnim mjestom. Kako bi potakli ostale start-upove i developere da nastave usavršavati ovaj projekt, svi prikupljeni podaci o prometu i parkingu u gradu su javno dostupni.

    BARCELONA, ŠPANJOLSKA

    Park Guell in Barcelona, Spain.
    Getty Images/iStockphoto

    Sve ulične svjetiljke u Barceloni danas imaju LED lampe na kojima grad štedi energiju i senzore za praćenje brojnosti ljudi

     

    Prvi najposjećeniji grad Španjolske i četvrti najposjećeniji grad u Europi, nagrađivani je smart city projekt. Neki mediji Barcelonin prijelaz na pametna rješenje nazivaju njezinim ponovnim rođenjem - nova radna mjesta, velike energetske i financijske uštede i daleko veća efikasnost. No ono što Barcelonu čini jedinstvenim primjerom pametnoga grada je transformacija koja u ovom slučaju nije bila nimalo laka.

    Barcelona se posvetila razradi vlastite smart city strategije početkom gradonačelničkog mandata Xaviera Triasa 2011. godine. Trias je osnovao Smart City tim koji je sakupio na jedno centralno mjesto sve projekte koji su se razvijali u različitim gradskim uredima. Među tim projektima nalazile su se električne punionice, pametno ulično osvjetljenje, pametne autobusne stanice i besplatan gradski internet. I sve su zaživjele. Još 2011. postavljene su antene svuda po gradu te je omogućen besplatan pristup internetu diljem grada. WiFi je dostupan na svakoj pametnoj autobusnoj stanici koja uz to nudi i utičnice za punjenje uređaja, ažurirano stanje u prometu, turističke informacije i najnovije gradske novosti. Sve ulične svjetiljke danas imaju LED lampe na kojima grad štedi energiju i senzore za praćenje brojnosti ljudi, prometa, temperature, buke i kvalitete zraka, a skoro 400 planiranih električnih punionica po gradu je postavljeno i besplatno za uporabu građana.

    No velika investicija u smart city rješenja bez temeljitog uvida u potrebe grada i njegovih stanovnika obila se gradonačelniku i cijelom projektu u glavu. Trias i danas govori kako je cilj njegovih investicija u nove tehnologije bio poboljšati kvalitetu svih stanovnika. No značajan dio građana u Barceloni se nije složio s takvim pristupom. Početkom Triasovog mandata Španjolska, a tako i Barcelona se još uvijek oporavljala od svjetske ekonomske krize - 2013. u Barceloni je gotovo polovina mladih bila nezaposlena, broj ljudi na ulici je narastao za 50 posto u odnosu na vrijeme prije krize, a diljem Barcelone protestiralo je 15 tisuća ljudi.

    Barcelona, Spain - May 29, 2016: View of Catalonia Square with famous architecture. Rental bikes of the foreground. Ecologic transport of the big city
    Getty Images

    Barcelona je prvi grad u Europi koji je uveo bike-sharing platforme

    Na izborima 2015., za gradonačelnicu je izabrana Ada Colau, poznata lokalna aktivistica koja zagovara humanistički pristup smart city strategiji. Ovim je preokretom Barcelona počela preispitivati pametna rješenja i ciljeve kojima se do sada vodila te se orijentirala k problemima stanovništva - kako ih riješiti pametnom tehnologijom. Jedan od primjera loše provedene ideje je bilo uvođenje LED uličnih lampi radi uštede. Umjesto smanjenja svjetlosti kada se ništa ne zbiva u blizini, grad je pojačavao svjetlo tijekom raznih događanja da bi privukao više ljudi.

    Gradski je ured Barcelone do tada skupio masu podataka, no nije znao kako ih uporabiti. S toga je nova odluka grada bila otvoriti pristup svim građanima i firmama koje posluju u Barceloni te tako inicirati nove ideje i projekte za grad - iz strategije pametnoga grada prijeći na strategiju pametnog građana. Na ovaj su se način svi aktivirali - posebice stanovnici koji danas sami iniciraju projekte za bolju svakodnevicu. Tako su, na primjer, stanovnici Plaze di Sol primijetili indeks buke od skoro 100 decibela, što je iznad preporuke Svjetske zdravstvene organizacije te su pritisli gradsko vijeće da razmotre način na koji se trg koristi.

    Barcelona je puna i drugih pametnih rješenja. Bila je prvi grad u Europi koji je primijenio bike sharing platformu. Danas brojni parkovi u Barceloni imaju podzemna mjerila koja javljaju vlažnost zemlje i potrebe biljaka te prema tim podacima reguliraju navodnjavanje i druge mjere održavanja. Sistem pametnih kanti koje koriste vakuum za usisavanje otpada smješten je ispod pločnika radi manje smrada i buke tijekom preuzimanja otpada.

    Među najvećim i najnovijim projektima su ‘super blokovi’. Cilj Barcelone je osigurati više javne površine za pješake i društvene događaje te maksimalno smanjiti broj automobila i količinu emisije štetnih plinova. Super blokovi bi postale grupe od 3 x 3 bloka zgrada između kojih bi se ograničenje brzine vožnje svelo na svega 10 kilometara na sat, a sav parking bi bio organiziran ispod javnih površina.

    Aerial view of Barcelona Eixample residencial district with famous urban grid, Spain. Late afternoon light
    Getty Images/iStockphoto

    Među najvećim projektima Barcelone su "super blokovi"

    Jedan grad, sjeverozapadno od Barcelone, uveo je ovakvu organizaciju prije deset godina. U glavnom super bloku koji je činio strogi centar, prostor za pješake je narastao s 45 na 74 posto, a količina buke se smanjila sa 66.5 na 61 decibel. Cijeli je grad gotovo prepolovio emisije dušičnih plinova i čestično zagađenje zraka.

    SEOUL, JUŽNA KOREJA

    Famous Bongeunsa Temple Buddha Statue. Modern Skyscrspers of downtown Seoul in the background under blue summer sky. Half aerial view from the jungle behind the temple. Bongeunsa is a buddhist temple located in Seoul, South Korea, Asia.
    Getty Images/iStockphoto

     

    Seoul godinama nije imao noćnu liniju javnog prijevoza. Zbog nedovoljno resursa za održavanje javnog prometa i uz opravdanje da je potražnja noću znatno manja, građani su od 1h do 5h ujutro bili prisiljeni uzeti taksi za duga putovanja. A ti su građani najčešće bili upravo oni koji si to nisu mogli priuštiti. Vraćajući se s iscrpljujućeg posla u lošim radnim uvjetima, mnogi su morali odvojiti sa strane novce za taksi od svoje već toliko male plaće. Kraj agoniji pojavio se jednim od najranijih pametnih rješenja grada - noćne autobusne linije. Ali ne bilo kakve! Seoul je uveo točno devet noćnih pravaca nakon analiziranja preko tri milijarde taksi poziva koje su isti ti radnici vodili prije. A dobiveno rješenje je devet ruta koje i danas zadovoljavaju potrebe jednog od najmnogoljudnijih gradova svijeta.

    Glavni grad Južne Koreje, dom je preko 10 milijuna ljudi i najnovijih pametnih tehnologija. Izborom trenutnog gradonačelnika Seoula, Park Won-soona još 2011., grad se okrenuo novoj politici - politici otvaranja. S ciljem veće participacije građana, a tako i privatnih poslovanja, Park je započeo smart city revoluciju Seoula. Među prvim je koracima bila javnosti dostupna platforma sa svim gradskim statistikama. Grad danas ima skoro pet tisuća baza podataka u različitim kategorijama poput turizma i gradske administracije, a dnevno ih koristi preko pola milijuna ljudi.

    Za urbane inovacije, grad je 2015. godine uspostavio prvi Inovacijski park, a godinu kasnije i prvi Digitalni Think Tank i Gaepo Digitalni park. Temeljni je cilj novih ustanova bio približiti javne i privatne firme kroz zajedničke projekte. Već unutar prve godine rada, 35 projekata iniciranih od strane građana ušlo je u gradski budžet.

    Jedan primjer javno-privatne suradnje je sustav nadziranja prometa u cijelom Seoulu. Glavni je grad Južne Koreje krajem dvadesetog stoljeća doživio naglu urbanizaciju, unutar nekoliko desetaka godina broj vozila u Seoulu je porastao 50 puta. Posljedica nagle urbanizacije je mnoštvo višetračnih ulica sa slabom protočnosti prometa. Kamere i senzori postavljeni po gradu sada prate kretanje prometa, uočavaju probleme na cestama - prometne nesreće ili radove - te javljaju gradskim uredima i uredima javnog prijevoza za pravovremenu reakciju. Ista je platforma povezana i s pametnim čitačima karata u javnom prijevozu koji analiziraju potražnju za javnim prijevozom i vremensku točnost prijevoza.

    Sony 7 r2
    Getty Images

    Cilj Seoula je iskorijeniti potrebu za automobilima, a to planira ostvariti do 2030.

     

    Cilj Seoula je iskorijeniti potrebu za automobilima, a to planira ostvariti do 2030. S tom namjerom, grad se sprema na velike investicije za udvostručenje trenutnih pješačkih zona, snažno promoviranje hodanja i bicikala uz besplatnu uslugu posudbe gradskog bicikla te dodatna ulaganja u već jedan od najboljih sustava podzemne željeznice.

    Najnoviji set nadzora u prometu će biti postavljen do 2022. godine, ali ovi senzori nisu za automobile. Jedan dio - točnije 50.000 senzora - mjerit će kvalitetu zraka, vremenske prilike i okolinu poput razine buke. Dok će 17.820 pametnih kamera bilježiti zbivanja na ulicama i javljati policijskim i vatrogasnim postajama o potrebi za intervencijom.

    Iako je besplatan pristup internetu postavljen na brojnim mjestima, od sljedeće će godine biti prisutan u cijelom Seoulu i na svim javnim prijevozima. A da javni prijevoz u Seoulu nije dosadan, pobrinuo se i Tesco. Probivši led 2011. s prvim virtualnim dućanom u svijetu u seoulskoj podzemnoj, američki maloprodajni lanac je preobratio čekanje u shopping.

    Seoul također priprema 3D model grada koji će biti dostupan svim građanima, a prikazivat će sve planirane projekte i promjene u gradu.

    NEW YORK, SAD

    Times Square covered with illuminated billboards during the 'blue hour' period at dusk, with tourists on the streets.
    Getty Images

     

    Najpoznatiji grad istočne obale SAD-a, postaje glavno odredište star-up scene. New York danas broji više od sedam tisuća start-up firmi, a ukupan poduzetnički kapital prije dvije godine se udvostručio u odnosu na prije pet godina. Ovakav razvoj poduzetničke scene, u kojoj najveću ulogu igraju upravo informatičke firme, omogućava New Yorku nenadmašive mogućnosti/kapacitete u razvoju tehnoloških rješenja za društvene i urbane probleme.

    Sve veća atraktivnost mladim talentima potakla je bliska sveučilišta - NYU, Columbiju i Cornell - na otvaranje novih kampusa fokusiranih na razvoj inovativnih solucija za rastuću urbanizaciju u suradnji s brojnim privatnim i javnim institucijama.

    New York, NY, USA - August 1, 2010: Columbia University Campus: Students are sitting on green in early summer in Columbia university Campus.
    Getty Images
     

    Među prvim projektima našla se obnova osvjetljenja u javnim ustanovama. Pokrenut 2013., ovaj je projekt zamijenio prijašnje osvjetljenje LED lampama u 650 zgrada javne uprave i time smanjio emisiju stakleničkih plinova za 900 tona. Po gradu su zatim raspoređene pametne kante za smeće koje koriste isključivo solarnu energiju, a povezane su na platformi koja prati njihovu popunjenost i obavještava komunalno redarstvo kada ih treba isprazniti. Širom grada su također postavljeni automatizirani čitači konzumacije vode, reciklaže sive vode i prikupljenosti kišnice. U prvom valu inovacija, grad je uveo i visoke subvencije za grijanje bazirano na prirodnom plinu umjesto ulja te time smanjio emisije sumporova dioksida za 70 posto u posljednjih deset godina.

    No iz gradske smart city inicijative upozoravaju da je ovo tek početak i da bi New York uistinu postao pametan grad, pametna rješenja moraju maksimalno pridonositi građanima i olakšati njihovu interakciju s gradom. Iz ovog je načela proizašao projekt “Connected Communities” (Povezane zajednice) kojim je grad osigurao računala i pristup internetu među zajednicama lošijeg socio-ekonomskog statusa. Računala su dobavljena na 100 lokacija i postavljena u knjižnicama, rekreativnim centrima, domovima za starije. Uz to, New York je pokriven mrežom WiFi kioska u svih pet gradskih četvrti. Oko 5500 telefonskih govornica danas je zamijenjeno novim kioscima koji osim interneta nude telefonske usluge, punjenje uređaja i tablet na kojemu su dostupne lokalne i turističke informacije. Sve su usluge besplatne, a njihovo financiranje proizlazi isključivo iz oglašavanja.

    Grad se također okrenuo biciklima kao prijevoznom sredstvu budućnosti. Citi Bike projekt jedan je od najuspješnijih kolaboracija New Yorka i privatne firme. Prošle se godine tijekom špice u prometu vozilo preko 80 tisuća ljudi s 12 tisuća distribuiranih i javno dostupnih bicikala. Grad se nada udvostručiti ove brojke do 2020.

    U svim navedenim projektima najveću ulogu nose centri za inovacije u kojima se manje grupe inovatora međusobno natječu u rješavanju društvenih i infrastrukturnih problema. Grad potiče pobjednike da surađuju s postojećim firmama na tržištu u daljnjem razvoju. Ovime začetnici ideje stječu iskustvo rada u industriji i probijanja na tržištu, a postojeće firme nove obećavajuće projekte. Prije samog kraja testiranja prototipa, gradski uredi se pridružuju projektu i svi zajedno rade na optimizaciji i integraciji novog sustava u postojeći ekosustav grada. I svi su na dobitku.

    Jeste li spremni za Smart City revoluciju? Kliknite OVDJE i transportirajte se u budućnost.


    Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista

    OMOGUĆAVA HRVATSKI TELEKOM

     


    Izdvajamo