Piše: Dina Hrastović
Hrvati sve češće pate od nesanice, a osim emocionalnih problema, stresa i straha, jedan od faktora koji utječe na kvalitetu sna jest i podloga na kojoj spavamo.
Na godišnjem odmoru netko želi upoznati nove kulture, netko isprobati adrenalinske sportove, a netko ležati u hladu uz novu knjigu omiljenog autora. No, jedno je svima zajedničko: svi se žele dobro naspavati.
Spavanje utječe i na naš društveni život, što je posebno važno tijekom godišnjih odmora, kada se obično više socijaliziramo, bilo s obitelji ili prijateljima. Profesor Matthew Walker sa Sveučilišta Kalifornija proveo je studiju na grupi studenata koja je pokazala da su ispitanici s manje sati sna voljeli držati druge ljude na većoj distanci i bili su manje zainteresirani za interakciju.
Kvalitetan san, međutim, za većinu nije laka misija. Često su nam druge obaveze veći prioriteti nego priprema za spavanje i odlazak u krevet. Večerati što ranije, popiti dovoljno tekućine, ići svaki dan u isto vrijeme u krevet, probuditi se nakon jednog, a ne nakon sedam alarma... sve su to neki od savjeta kojima se trudimo ublažiti buđenje sljedeće jutro.
Nesanica je problem s kojim se svatko susreo barem jednom u životu, a iako najčešće muči osobe starije životne dobi, sve više Hrvata žali se na probleme sa spavanjem. Uzrok nesanice najčešće su emocionalni problemi, stres i strah, a kako izaći na kraj s njome, osigurati si miran san te koji sve poremećaji spavanja muče Hrvate, za Jutarnji list već je otkrio jedan od najboljih hrvatskih stručnjaka za poremećaje spavanja, primarijus dr. Danilo Hodoba.
- Higijenske mjere najvažnije su kada govorimo o kvalitetnom snu. To, primjerice, znači da u krevetu ne treba biti ako se ne spava. Također je potrebno da vrijeme kad se kreće na spavanje bude oko 23 sata, ustajanje oko 7, a prije spavanja ne bi trebalo niti čitati, što mnogi rade. Važno je da se navečer ne bavimo tjelovježbom, pogotovo ne napornijom, jer se tako podiže temperatura tijela. Čim je ona viša, suzbija melatonin, a onda se teže zaspi. To je suprotno uvriježenom mišljenju da ćemo umorniji od fizičkog rada brže zaspati. Hoćemo, ali tek nakon tri do četiri sata jer toliko je vremena potrebno da se tjelesna temperatura vrati na normalu - tako je dr. Hodoba za Jutarnji pobio uvriježenu "mitologiju" spavanja.
Spavanje i društveni život
- Znanstveno je dokazano da pojedinci koji se nisu dovoljno naspavali druge ljude drže na distanci i manje su zainteresirani za interakciju, a to ne želimo na godišnjem odmoru
Dinamičan i stresan tempo života nameće dobar san za imperativ zdravog života. Dobar san nema cijene, a posljedice lošeg osjećat ćete svaki dan. Produktivnost, raspoloženje, bolovi u leđima, neispavanost, kvaliteta sna - sve to ovisi i o madracu, jastuku, ali i krevetu na kojem spavate.
O tajnama dobrog sna i važnosti podloge na kojoj spavamo porazgovarali smo s docentom Mladenom Miškulinom, specijalistom ortopedije i traumatologije, koji nam je otkrio važnost dobrog i kvalitetnog madraca i jastuka, ali napomenuo da za odabir takvog nema univerzalnog rješenja.
- Dobar san preduvjet je za dobar početak dana. Životne funkcije tijekom spavanja su usporene, što našem tijelu omogućava potreban odmor. Smanjena aktivnost organizma tijekom sna odnosi se i na aktivnosti našeg mišićnog sustava. Tijekom dana, mišići kralježnice drže nas i našu kralježnicu uspravnima. Prilikom sna ta aktivnost izostaje, naša kralježnica dolazi u nepovoljne položaje, a to s vremenom dovodi do nelagode, bolova i iritacije živaca između kralježaka. Nakon duljeg vremena svi ovi simptomi mogu voditi i do značajnih tegoba koje više ne možemo zaustaviti - navodi dr. Miškulin.
Doznajte više o kvalitetnim madracima OVDJE.
U idealnim uvjetima čovjek provede najveći dio dana spavajući. Stoga je, među svim drugim potrebnim koracima za dobar i zdrav san, važno misliti i na pravilan položaj našega tijela prilikom spavanja. Pogotovo ako na to ne obaziremo pozornost tijekom dana, na poslu ili u slobodno vrijeme.
Kako možemo pridonijeti kvaliteti svojeg sna izborom kreveta? Postoji li univerzalno pravilo za izbor madraca, jastuka i okvira kreveta?
- Naravno da jedan tip madraca ne može zadovoljiti čovjekove potrebe isto kao što i jedan tip cipela ne odgovara svima. Idealan madrac ne smije biti ni pretvrd ni premekan i mora idealno popunjavati sve 'izbočine i udubine' našeg tijela. Isto se odnosi i na jastuke. Nemamo svi isti razmak između ramena i glave, a jastuk bi trebao održavati vrat u pravilnom položaju. Naravno, teže i veće osobe zbog većeg pritiska trebaju uglavnom tvrđe madrace i jastuke većeg opsega, no ni to nije pravilo. Ja svojim pacijentima uvijek preporučujem da odu na prodajna mjesta i isprobaju više vrsta jastuka i madraca kako bi pronašli svoju idealnu kombinaciju. Ovome moram pridodati da ni podloga madraca nije zanemariva. Tvrde podloge kao, na primjer daske, dodatno će povećati tvrdoću podloge na kojoj spavamo - navodi poznati ortoped.
Potpuna relaksacija
- Dr. Miškulin navodi kako se ljudi nakon ležanja na plaži žale na bol u ramenima ili kralježnici. Dobro je što se s takve podloge često bacamo u more i rastegnemo se plivajući. Na kraju takvog dana, odmor u kvalitetnom krevetu zlata je vrijedan
Radi potpore koju pruža našem tijelu, podloga na kojoj spavamo je od iznimne važnosti za zdrav san.
- Parafrazirao bih njemačkog romantičara Heinricha Heinea, koji je spavanje nazvao 'najdragocjenijim otkrićem' i rekao 'da je krevet jedno od najvećih otkrića čovječanstva'. Tako ja zamišljam njegovu funkciju i na to uvijek pomislim kada se dobro naspavam i probudim dobre volje - dodaje.
Kada je u pitanju godišnji odmor i važnost dobrog odmora, Miškulin dodaje kako je poznato da je dan proveden na suncu iscrpljujuć. Na suncu često ležimo na neravnim kamenim plažama, i to samo na ručnicima ili tankim ležaljkama. Naša kralježnica tada nema adekvatne potpore, naše prirodne zakrivljenosti dolaze u nepovoljne položaje.
- Nerijetko sam čuo kako ljudi govore da ih nakon ležanja na plaži bole čak i ramena. Sva sreća da se s takve podloge vrlo često bacamo u more i rastegnemo se plivajući. Na kraju takvog dana odmor u kvalitetnom krevetu zlata je vrijedan - napominje te dodaje kako bi hrvatski ugostitelji i turistički radnici morali početi razmišljati o svojim gostima i s aspekta kvalitetnog sna. - Našim turistima pružamo prekrasno more, planine, izuzetnu gastronomiju, sportske aktivnosti svih mogućih vrsta. No, priuštimo im i da se Hrvatske sjećaju kao mjesta gdje su se i izuzetno dobro naspavali. Dobar san samo je jedan od preduvjeta nezaboravnog odmora - zaključuje.
U svojem poslu mnogo putuje, tako da silom prilika ima mogućnosti isprobati različite podloge za spavanje.
- Mogu reći da se onim dobrima uvijek rado vraćam. Mislim da bi dobar krevet u apartmanima i kućama za odmor trebao postati zlatni standard hrvatskog turizma - dodaje Miškulin, koji domaćim iznajmljivačima savjetuje da ne štede na odabiru pravilnih podloga za spavanje te da ih često mijenjaju jer madraci i jastuk, koliko god kvalitetni bili, ne traju vječno, izgube svoju formu i kakvoću, a samim time prestaju pružati adekvatnu podlogu našem tijelu - zaključuje stručnjak.
Želite li saznati više o tome kako poboljšati turističku ponudu kliknite OVDJE
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Dormea, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
