Vrijednost vaše nekretnine nikad neće biti nula, kaže Tomislav Gregurić iz Renova nekretnina, dok financijski analitičar Saša Ivanović smatra kako je za ulaganje stanove i kuće sada već prekasno
Piše Daria Bertek
Dionice, štednja u banci ili mirovinski fondovi mnogima se čine kao nesigurnija opcija za štednju zato što svoj teško zarađeni novac stavljaju negdje izvan svog vidokruga. Hrvati su zato jako skloni štedjeti "u čarapi", iako na to ne ostvaruju nikakve prinose nego, baš suprotno, gube vrijednost zbog inflacije, ili ušteđeni novac uložiti u dodatnu nekretninu koju će poslije iznajmljivati i imati stabilan drugi prihod tijekom cijelog života.
Tomislav Gregurić iz Renova nekretnina, član Vijeća Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako se posljednjih nekoliko godina itekako primijeti porast ulaganja u nekretnine, i to najviše u Zagrebu, Splitu i Rijeci.
- Kao što podstanari dobro znaju, Airbnb i ostali sustavi kratkoročnog iznajmljivanja doveli su do velikog dizanja cijena najma. Hrvati i previše ulažu u nekretnine, iako to ima smisla. Povijest nas je naučila da štednja u dionicama nije sigurna opcija, preko noći možete izgubiti sve što imate. S druge strane, vrijednost vaše nekretnine nikad ne može biti nula - smatra Tomislav Gregurić.
No, savjetuje da dobro pripazite gdje kupujete nekretninu i napravite proračun kada će vam se takvo ulaganje isplatiti, najbolje uz pomoć stručnjaka koji to rade svakodnevno.
Financijski analitičar Saša Ivanović malo je skeptičniji oko prednosti ulaganja u nekretnine.
- Za one koji razmišljaju o tome sada, rekao bih da je već prekasno jer su cijene zbog velike potražnje jako skočile. U posljednje četiri godine primjećuje se povećana potražnja za kupnjom nekretnina, ali nije još na onim razinama kao prije krize 2008. godine. Za stan ili kuću se obično treba dodatno zadužiti, a ja se, recimo, ne bih kockao novcem koji nemam - kaže Saša Ivanović.
Na svojoj web stranici detaljno je razložio mane ulaganja u nekretnine:
- Nekretnine su nelikvidna imovina: ako vam hitno treba novac, teško da ćete dobiti poštenu cijenu u kratkom roku
- Dugoročno bi cijena nekretnina mogla padati zbog negativnih demografskih trendova
- Što će se dogoditi s porezom na nekretnine zbog kojega bi isplativost ulaganja mogla znatno pasti?
- Nekretnina je skupa, pogotovo kad pribrojite troškove uređenja, renoviranja, osiguranja i popravaka. Koliko će vam novca zapravo na kraju ostati kada nekretnina počne donositi profit?
Ako se ipak odlučite na štednju u nekretninama, odnosno kupnju nekretnine za najam, korisno je pogledati izračun i savjete agencije Biliškov Nekretnine za magazin Dom i dizajn.
- Prvenstveno treba voditi računa o lokaciji nekretnine, odnosno hoće li "ta" lokacija u sljedećih 20-30 godina biti atraktivna za najam i za koji je profil ljudi namijenjena - savjetuje Jasna Biliškov Barun iz agencije Biliškov Nekretnine.
Kao primjer nekretnine kojom se mogu povećati prihodi u mirovini uzeli su stan od 50 kvadrata u Laginjinoj ulici u Zagrebu, koji je koštao 95.000 eura, od čega je 50.000 eura financirano putem kredita na deset godina. Dakle, par koji ga je kupio, imao je 45.000 eura ušteđevine koje je odmah mogao uložiti.
Stan iznajmljuju za 550 eura mjesečno, a rata kredita im iznosi 490 eura. Stan će isplatiti sam sebe za 17 godina, a s obzirom na to da je na atraktivnoj lokaciji, u centru Zagreba, očekuje se da će mu vrijednost još rasti.
- Pri odabiru nekretnine koja se ne kupuje za vlastito stanovanje, nego kao investicija najvažnije je razmišljati glavom, a ne srcem - zaključila je Jasna Biliškov Barun.
Prije dvije godine predstavljena je prva novija studija o tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Ekonomski institut došao je do podatka da je vrijednost transakcija nekretninama 2017. godine iznosila 7,7 posto BDP-a, točnije 27,8 milijardi kuna.
Nenad Bakić, analitičar i poduzetnik, procijenio je kako nekretninska imovina Hrvata vrijedi oko 150 milijardi eura.
Voljeli smo nekretnine i prije velike gospodarske krize - od 2003. do 2007. godine stanovi su se kupovali kao da sutra ne postoji, i to po puno višim cijenama od realnih. Kada se balon ispuhao, potražnja je preko noći pala za 40 do 70 posto, cijene su se stropoštale, a građani ostali u kreditima, najviše u švicarskim francima.
Posljednjih nekoliko mjeseci analitičari su se zapitali gledamo li reprizu 2008. godine jer su cijene stanova otišle u nebesa. Razloga za povećanu potražnju ima mnogo: hrvatsko gospodarstvo se oporavlja, potrošnja raste iz mjeseca u mjesec, ali jedan od glavnih su državne subvencije kojima se plaća od 30 do 50 posto rate kredita. Zbog povećane potražnje cijene stanova rastu, ali se poslije ne spuštaju na početnu razinu.
Ipak, analitičari su složni da zasad ne gledamo reprizu 2008. godine, ponajviše zato što imamo manje stanovnika nego ikad, iako predlažu građanima da prije ikakvog ulaganja, u nekretnine ili bilo koju drugu opciju štednje, s nezavisnim financijskim stručnjakom provjere sve opcije.
Želite li saznati više o tome kako postati zvijezda svoje mirovine, kliknite OVDJE.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i AZ mirovinskih fondova, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
