Piše Morana Magaš-Perišić
Možda vam se prelazak na električni automobil čini kompliciranim i zbunjujućim. No, ne mora biti tako. Činjenica je da električna vozila postaju sve jeftinija pa ako tražite način za uštedu na troškovima za gorivo, težite smanjivanju svog karbonskog otiska ili se jednostavno želite vozikati u automobilu na struju, postoji puno razloga za kupovinu električnih vozila.
No, prije nego što krenete u "elektrifikaciju", razmotrite koje su vam opcije i pažljivo planirajte kako biste bili sigurni da automobil koji kupujete odgovara vašim potrebama. Evo nekoliko stvari koje treba razmotriti prije nego što se odlučite krenuti električnim putem.
ELEKTRIČNI VS. KONVENCIONALNI
Automobili na struju su u startu skuplji, a čak i s državnom subvencijom često nisu prvi izbor vozača. No, kada je riječ o dugoročnoj isplativosti, onda ona itekako ide u prilog električnog automobila. Uzimajući u obzir spomenute subvencije, smanjen trošak osiguranja i poreza, ne treba zaboraviti da su kod ovih automobila značajno niže cijene servisa i održavanja.
Cijene goriva, kako dizela, tako i benzina daleko su od prihvatljivih, dok se s druge strane baterije električnih automobila još uvijek mogu puniti besplatno. Čak i na mjestima gdje se punjenje naplaćuje, cijena je daleko prihvatljivija od cijene goriva. Ono što prvo zapinje za oko svakom potencijalnom vozaču automobila na struju jest cijena prijeđenog kilometra. Prema izračunima stručnjaka, ona je oko 80 posto jeftinija u odnosu na konvencionalne automobile.
Kao glavni nedostatak električnih automobila ističe se kratko trajanje baterije. Ovisno o modelu vozila, jedno punjenje baterije može trajati od 160 do 400 kilometara. Dolazi se do zaključka kako ovi auti nisu pogodni za dulja putovanja jer i samo punjenje prosječno dugo traje, a i dodatna oprema, poput klime, značajno smanjuje trajanje baterije.
Što se tiče brzine i dostupnosti punjenja, za sada prednost imaju klasični automobili jer benzinskih crpki ima na sve strane, a punjenje rezervoara zahtijeva svega nekoliko minuta. Kod električnih automobila stvar je ipak drugačija. Za vožnju je potrebno malo više planirati jer će za punu bateriju trebati i nekoliko sati. Međutim, ubrzan razvoj tehnologije je doskočio i ovom problemu pa tako danas postoje super brzi punjači koji bateriju mogu napuniti i za pola sata, dok je punionica sve više.
Prema podacima iz svibnja ove godine, Hrvatska ima e-punionice na 272 lokacije, sa 693 priključka, od kojih je više od 100 ELEN punionica koje je HEP financirao kako vlastitim sredstvima, tako i sredstvima iz EU fondova kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata. HEP-ovamreža punionica ovom trenutku pokriva sve autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i više otoka te se prostire na područje Grada Zagreba i 18 županija. Trenutno se provode testiranja svih mogućnosti usluge krajnjem korisniku pa tako i samih modela naplate koji će u idućim mjesecima rezultirati komercijalizacijom usluge.
- Punjenje je za sada još besplatno, ali neće tako ostati jer električna energija nije besplatna ni pružateljima te usluge. Trenutno razmatramo vrstu i razinu naplate – po punjenju, po frekventnosti lokacije, po vremenu provedenom na punionici, po prenesenoj električnoj energiji ili po angažiranoj snazi (brzini punjenja) - najavljuju iz HEP-a.
Još jedan podatak koji ide u prilog električnog automobila jest činjenica da su troškovi njegovog održavanja značajno manji. Primjerice, u ovakvom automobilu ima svega 20 pokretnih djelova pa je stoga smanjena potreba za posjetama servisima. Također, električni automobili ne proizvode buku i osiguravaju vrlo tihu vožnju, čak i kod velikih brzina.
Ipak, najznačajnija prednost je u tome što ova vozila ne emitiraju ispušne plinove i apsolutno su ekološki i zdravstveno prihvatljivi. Ulaganje u ovakva vozila su ulaganje u zdravlje nadolazećih generacija.
PUNIONICE
Električna vozila se električnom energijom pune na stanici za napajanje - punionici. Kod punjenja baterije izmjenična struja na naponu javne elektroenergetske mreže pretvara se u istosmjernu struju za punjenje baterije na odgovarajućem naponu. Tim procesom upravlja sustav za nadzor baterije.
Postoje dvije vrste javnih punionica – spore i brze, a sve sukladno standardima i direktivama Europske unije. Spore punionice omogućavaju prijenos energije u električno vozilo snage do 22 kW. Ovisno o pretvaraču u samom vozilu, na takvim se punionicama automobil puni od dva do osam sati. Na brzim punionicama koje transferiraju električnu energiju u vozilo snagom iznad 22 kW, baterija se može napuniti do 80 posto kapaciteta za pola sata. Ipak, jedna od najvećih prednosti električnih automobila je ta što je automobil moguće napuniti i kod kuće ili u garaži. Svako električno vozilo ima odgovarajući kabel koji se može spojiti na najobičniju kućnu utičnicu. Osigurač na samom kabelu omogućava punjenje snagom od oko 2,2 kW na sat. Kod automobila s baterijom od 16 kW vrijeme punjenja bit će sedam sati. Pri takvom punjenju ne troši se više električne energije nego što će potrošiti drugi kućanski aparati. Dovoljno je imati jednofazni ili trofazni električni priključak
Za one koji nemaju vremena čekati nekoliko sati na punjenje baterije, uz postojeće, HEP planira proširiti mrežu multistandardnih rapidnih punionica za električna vozila snage 50 kW (AC/DC multistandard) na autocestama Goričan-Zagreb-Rijeka te Bregana-Zagreb te dodatno obogatiti ponudu punionicama drugačijih vrsta, poput bežičnih i wallbox punionica. Tim projektima hrvatske autoceste će se uključiti europskim prometnim pravcima na kojima već postoji infrastruktura za punjenje električnih vozila pa će tako Hrvatska postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz koje će biti moguće neprekinuto prekogranično putovati električnim automobilima.
Uz financijsku injekciju Europske unije intenzivno se radi i na razvoju inovativnog i cjelovitog informatičkog rješenja kako bi se omogućila efikasnija uporaba i upravljanje mrežom punionica za električna vozila.
KAKO PRONAĆI PUNIONICU?
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je registrirano 459 električnih i 3717 hibridnih automobila. Porastom broja električnih automobila porasla je i potreba za traženjem najbliže lokacije za punjenje njihovim baterija. Kako bi olakšali vozačima, u servisu Google Maps ugradili su opciju prikazivanja lokacija punionica za električna vozila. U polje za pretraživanje Google Mapsa potrebno je upisati npr. "EV charging” ili “EV charging stations" i aplikacija će prikazati lokacije najbližih postaja za punjenje baterija električnih automobila. Klikom na oznaku pojedine punionice prikazat će se i dodatne informacije poput tipova i broja dostupnih priključaka te brzine punjenja.
Neke od dodatnih opcija su postojeće aplikacije kao što su PlugSurfing, ChargeJuice, Hubjectpomoću kojih je moguće dobiti osnovne informacije o punionicama raznih pružatelja usluge – od vrste punionice, točne lokacije, raspoloživost te cijene punjenja.
CIJENE
Cijena prosječnog električnog automobila je oko 35 tisuća eura, a kada se od tog iznosa oduzme oko 10 tisuća eura koliko se može dobiti od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dođe se do iznosa od 25 tisuća eura, što je nekoliko tisuća više od prosječnog automobila srednje klase s motorom s unutarnjim izgaranjem. Imajući na umu da kod auta na struju nema troškova održavanja i da je punjenje za sada besplatno, na pređenih desetak tisuća kilometara godišnje dođe se do uštede do osam tisuća kuna na godinu. Izračun je jasan - već kroz pet godina isplati se razlika u početnoj cijeni automobila.
Sretnici koji dobiju poticaje za automobile, za Nissan Leaf bi umjesto sadašnjih 276.000 kuna, morali izdvojiti 196.000 kuna, VW e-Up! bi umjesto 205.000 platili 125.000 kuna. Renault Zoei bi tako umjesto 256.000 koštao 176.000, cijena opremljenijeg BMW i3 bi umjesto 315.000 kuna bila 235.000 kuna, dok bi za Smarta u osnovnom izdanju trebalo izdovjiti 105.000 umjesto 176.000 kuna.
KAKO DO POTICAJA?
Prvi korak za dobivanje državne subvencije za nabavu električnih vozila je dobivanje ponude od prodavača. Nakon toga potrebno je ispuniti formular na web-stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i poštom ili osobno dostaviti potpunu dokumentaciju. Do sada su poticaje dobivali oni najbrži, a natječaj je trajao do trenutka kada bi se iscrpila osigurana sredstva koja su, primjerice, na posljednjem natječaju bila 17 milijuna kuna.
Tehnologija ne pita za vrijeme i rapidno napreduje pa se tako o budućnosti električnih automobila na globalnoj razini priča u pozitivnom tonu. Prema procjenama Europske unije, do 2030. godine u Europi bi deset posto vozila trebalo biti na električni pogon. Porast broja auta na struju treba pratiti i povećanje ulaganja u popratnu infrastrukturu što će biti dodatni poticaj sve većem broju vozača da se odluče na kupnju upravo ovih automobila. Sukladno tome, s vremenom će doći i do pada cijena električnih automobila što će itekako utjecati na povećanje njihovog broja na cestama diljem svijeta, a tako i Hrvatske.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i HEP-a u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista