Krajnji cilj na kojem se već dugo radi jest uništiti objekte u vlasništvu Konjičkog kluba Zagreb, a onda ostaje samo zemljište u vlasništvu Grada na kojem se može sagraditi veliki stambeno-poslovni kompleks dok bi se Hipodrom premjestio u okolicu Zagreba. Netko sada kupuje poljoprivredna zemljišta za jedan euro po kvadratu, a za nekoliko godina istu tu zemlju s projektom za novi hipodrom Grad će platiti 100 eura po kvadratu, rekao je prije dvije godine, u srpnju 2017., za Nedjeljni Jutarnji najveći uzgajivač konja u regiji i vlasnik zaštitarske tvrtke General Security, Enimark Ponjević. Možda su se njegove riječi tada mogle činiti kao nekakva teorija zavjere, no danas je jasno da je vlasnik 120 vrhunskih konja dobro znao što govori.
Nakon što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio da će tvrtka Eagle Hills, iza koje stoji grupacija investitora iz Abu Dhabija, graditi više od milijardu eura vrijedan projekt “zagrebački Manhattan”, golemi stambeno-poslovni objekt na 1,1 milijun kvadrata na prostoru od rijeke Save na sjeveru, preko Dubrovačke avenije na jugu, Jadranskog mosta na zapadu te zgrade Ine i Mosta slobode na istoku, Grad je krenuo u postupak izdavanja građevinske dozvole za prostor od 47 hektara na kojem je smješten zagrebački Hipodrom. Društvo arhitekata odmah se izjasnilo protiv projekta “zagrebački Manhattan”, u kojem bi se, kako neslužbeno doznajemo, u prvoj fazi gradilo osam tisuća stanova.
Idejni začetnik Hipodroma veliki je zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac, a od 1948. gradili su ga ustaški i domobranski zatvorenici osuđeni na blaže kazne. Uređen je po uzoru na pariški Longchamp, a otvoren je prije 69 godina, 1950. Tada se prostirao na 65 hektara, no godinama se sa svih strana pomalo smanjivao i danas ima 47 hektara.
Grad Zagreb je 28. svibnja poslao obavijest svim konjičkim klubovima i vlasnicima konja da najkasnije do 1. prosinca moraju preseliti svih svojih 149 konja s Hipodroma. Na Hipodromu djeluje pet klubova: Konjički klub Zagreb, Konjičko društvo Zagreb, Sportski konjički klub Sem, Karoca i Edek u kojima je 80 licenciranih jahača, 111 licenciranih konja, 38 rekreativnih konja za školu jahanja te dvije škole jahanja - Konjičkog društva Zagreb i Ustanove za upravljanje sportskim objektima, kao i škola terapijskog jahanja za djecu i odrasle s posebnim potrebama s oko 150 polaznika.
Enimark Ponjević
“Neka plate sami”
- To su privatni konji pa neka plate. Imaju dva privatna mjesta u Zagrebu gdje mogu smjestiti svoje ljubimce i konje, pa neće gradonačelnik voditi računa o konjima privatnih ljudi. Svi su tamo dok se ne proglasi javni interes Grada - rekao je 2. lipnja gradonačelnik, a tri dana poslije pojasnio je da se “privatni konji mogu preseliti u privatne centre s uređenim stajama u Malu Mlaku i Čehe”.
Zatim je 6. lipnja pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša te čelna osoba zadužena za megaprojekt službenog naziva “Zagreb City”, Mirka Jozić, objasnila da će Grad raspisati javni poziv za privatnike koji imaju kapacitet za smještaj konja i sportske terene te kako postoji mogućnost gradnje konjičkog centra u Brezovici.
Konjički klubovi s Hipodroma u subotu 8. lipnja organizirali su prosvjed na kojem su istaknuli da staje u okolici Zagreba nemaju kapacitet za prihvat oko 150 konja te da boks na Hipodromu mjesečno stoji 850 kuna, a u privatnim centrima 500 eura.
- Prošli vikend dok je trajao prosvjed, na hipodromu u Budimpešti utrku je osvojio konj Melyson čiji je vlasnik gradonačelnik Milan Bandić, a ja već godinama za njega skrbim. Kako može za konje na Hipodromu reći da su kljusad, a jedno njegovo kljuse istodobno pobjeđuje na međunarodnoj utrci. Bandić je vlasnik šest konja, Melysona, njegove majke Mely s kojom je Bandić osvojio hrvatski derby i Trial Stakes, te njegove ždrebadi, a Duško Ljuština bio je vlasnik pastuha Life B koji je uginuo od starosti, za koje su me prije šest godina zamolili da im ih čuvam. Za to im nisam naplatio ni lipe. Oni ih poslije više nikad nisu obišli - iznenađuje svojom izjavom, iza koje kaže da čvrsto stoji, Enimark Ponjević. U međuvremenu je javnost doznala tko su vlasnici dva privatna konjička centra u koje je gradonačelnik Bandić predložio da se premjeste konji s Hipodroma. Goran Golubiček vlasnik je trgovačkog obrta Fran pek, a u Čehima ima Konjički centar i Konjički klub Evago. Golubiček je potvrdio da je s ljudima iz Grada razgovarao o smještaju 13 konja koji su u gradskom vlasništvu. Ljubitelji konja koji dobro poznaju odnose u Gradu tvrde kako ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis vodi projekt preseljenja Hipodroma na lokaciju u Čehe kod Golubičeka.
Nema slobodnih boksova
Vlasnik Ergele športskih konja Šimleša i Škole jahanja Sv. Juraj u Maloj Mlaki deset godina je Ante Šimleša, višestruki prvak u preponskom jahanju koji je od 2002. do 2009. bio ravnatelj Hipodroma.
Milan Bandić
- Gradonačelnik Bandić pogriješio je kada je rekao da u okolici Zagreba ima samo dva vrhunska privatna konjička kluba, ima ih desetak gdje se mogu smjestiti konji s Hipodroma - kaže Ante Šimleša i dodaje kako on u Maloj Mlaki ima 30 boksova, ali niti jedan nije slobodan. Objašnjava da bi mu trebalo još 40 boksova za što je aplicirao za fondove EU i demantira navode da će njemu ići polovica od nešto manje od četiri milijuna kuna godišnje koji su se dosad izdvajali za Hipodrom iz gradskog proračuna. Sedam godina s Antom Šimlešom na čelu u konjičkim krugovima nazivaju “zlatnim godinama Hipodroma” zbog mnogih atraktivnih događanja, brojnih sponzora i sjajnog marketinga.
Bogati rekreativci
- Problem je Hipodroma što su ga uzurpirali najbogatiji rekreativci - smatra Ante Šimleša, nekoć jedan od mladih momaka iz Sinja koje je početkom 90-ih, kada je preuzeo Konjičko društvo Zagreb koje je upravljalo Hipodromom, tamo doveo Žarko Peša, danas umirovljeni policajac i obavještajac, a nekoć zamjenik ravnatelja HIS-a Miroslava Tuđmana. Peša je svojim novcem i uz pomoć svojih prijatelja godinama brinuo za održavanje Hipodroma, kupovao start mašine, nabavljao konjičku opremu... Osim Šimleše, Peša je na Hipodrom doveo alkarske slavodobitnike Denisa Gugića, koji je danas voditelj održavanja Hipodroma, te Ognjena Preosta, peterostrukog pobjednika Alke i bivšeg zamjenika ravnatelja VSOA-e, a danas predsjednika Hrvatskoga konjičkog saveza i Konjičkog kluba Karoca.
Peša je vodio restoran na Hipodromu koji je od njega - kada je on prije 15-ak godina otvorio Jastožeru u Komiži - preuzela Maja Šostar, sestra Bandićeva pročelnika za zdravstvo.
Ante Šimleša se s Hipodroma povukao 2009. nedugo nakon što su ga nepoznati napadači isprebijali letvama, navodno zbog dugova prekupcima konja.
- Već u Šimlešino vrijeme, od 2002., počelo se govoriti o Bandićevim planovima za gradnju stambeno-poslovnog kompleksa na prostoru Hipodroma i Kajzerice. No, 2008. došlo je do krize, građevinari su apetite zadovoljili gradnjom naselja Lanište i Arene - doznajemo iz konjičkih krugova.
Šimlešu je 2009. naslijedio Marijan Antić u čijem je mandatu 2011. izgorjela upravna zgrada koja je adaptirana šest godina poslije. Od 2015. voditelj Hipodroma je Dragomir Jurjević.
- Novac koji Grad daje za Hipodrom mi nikada ne vidimo. Zrinjevac ispostavi fakturu na čak 800 tisuća kuna za košnju trave, a to ne rade oni, nego naši traktoristi. Na takve načine Grad preko Hipodroma fiktivno rasknjiži tri milijuna kuna godišnje, a oko milijun zaista ide na plaće. No, na Hipodromu je fiktivno zaposleno 18 ljudi, a u stvarnosti ih radi osam - odgovorno tvrdi Ponjević.
Gradska pročelnica Mirka Jozić otkriva da je, kada je najavila mogućnost gradnje konjičkog centra u Brezovici, mislila na zemljište na kojem se trebala graditi kompostana jer je i to ona vodila.
- Nakon što sam najavila mogućnost Brezovice, zvalo me mnogo ljudi odande koji su oduševljeni idejom da kod njih dođe Hipodrom - govori Mirka Jozić.
Međutim, problem je da se ni na jednoj od predloženih lokacija - u Čehima, Maloj Mlaki i Brezovici - ne bi mogle održavati galopske i kasačke utrke jer je za konjičku stazu dužine od minimalno 1670 metara potrebno 50-ak hektara zemljišta. Dakle, nakon iseljenja s Hipodroma prave galopske konjičke staze u Zagrebu više neće biti.
No, Hrvatski konjički savez pregovara s investitorima iz inozemstva o gradnji središnjeg konjičkog centra u Hrvatskoj, na još nepoznatoj lokaciji, koji bi bio pod njihovom ingerencijom.
- Mi smo se već dogovorili, s Hipodroma se sigurno nećemo iseliti 1. prosinca. Oni su smiješni, samim time što je Grad od nas tražio iseljenje, priznali su nam da smo mi u posjedu. Mogu nas tužiti, a mi nastavljamo biti u posjedu pa ćemo se suditi desetak godina. Prema Zakonu o sportu Hipodrom je sportski objekt i taj status može poništiti samo država ako “zagrebački Manhattan” proglasi projektom od posebnog državnog interesa. Hipodrom je sportska i ekološka zona te vodozaštitno područje s dva bunara i vodocrpilišta, a na zemljištu Lokomotive je jedno, iz kojih se opskrbljuje cijeli Novi Zagreb - nabraja Ponjević.
“Ne odustajemo od hipodroma”
Mladen Brezić, predsjednik Zagrebačkog konjičkog saveza koji okuplja 12 klubova i stotinjak natjecatelja, otkriva kako je u novom nacrtu GUP-a, o kojem će prva rasprava biti u srpnju u Gradskoj skupštini, već naznačeno “ex Hipodrom” i “ex Velesajam”, no tvrdi kako oni od Hipodroma ne odustaju.
- Galoperi su najveći problem Hipodroma jer se oni ne mogu međusobno dogovoriti što žele. Oni moraju napraviti profesionalni plan i dugoročno odrediti što žele jer da im ide jako dobro, Hipodrom se sigurno ne bi micao. Ista je situacija s Velesajmom - smatra ravnatelj gradske Ustanove za upravljanje sportskim objektima, Marinko Tomić.
- “Zagrebački Manhattan” privatni je projekt pod okriljem Grada, a puno realniji je državni projekt koji želi realizirati Ministarstvo poljoprivrede. Plan nam je nadvožnjacima ili podvožnjacima spojiti Hipodrom s Velesajmom u čijim bismo paviljonima napravili štale i natjecateljske hale za preponski i dresurni sport, a oko paviljona staze, što je sada svjetski trend. Time bismo spasili paviljone čija je arhitektonska vrijednost velika, a uporabna gotovo nikakva, te bi nam došlo više od 500 novih konja, pogotovo iz Srbije i BiH. U druge paviljone smjestili bismo veterinarske ambulante, prodavaonice hrane i opreme, skladišne prostore za sijeno, hostel za natjecatelje i posjetitelje. Velesajam i Hipodrom postali bi jedno, petkom bi se održavale utrke pasa, subotom kasačke utrke i preponski turniri, a nedjeljom galopske trke. Država bi interes imala kroz Hrvatsku lutriju. Taj naš plan dobro je proučio ministar Tomislav Tolušić, koji nam želi dati 5,5 milijuna kuna, ali za to je potreban odgovoran čovjek za čelu Galopskog saveza. Sada je predsjednik Tvrtko Mikulić, koji je na Hipodrom istovarao sto kamiona s tisućama kubika šute, salonita i građevinskog otpada. Naš je prijedlog da Hrvatska poljoprivredna agencija preuzme Hrvatski galopski savez, a iz gradskih krugova preko Ognjena Preosta ove je zime došao prijedlog da za predsjednika izaberemo Nikicu Jelavića, po struci veterinara. Vlasnici konja žele izabrati mene, a ja bih mjesto predsjednika preuzeo samo pod uvjetom da se Savez veže na Ministarstvo poljoprivrede i Poljoprivrednu agenciju te da širenje Hipodroma na Velesajam dobije status od posebne državne važnosti - poentira Ponjević.