NOVINARSTVO NA NIŠANU

GORUĆA TEMA U MEDIJIMA: SVE VIŠE SUDSKIH TUŽBI PROTIV NOVINARA Vodeći hrvatski mediji u zajedničkoj akciji: 'To je toksična sudska praksa'

Zagreb, 090216.
Studio News Bar-a.
Snimanje nove emisije Montirani proces koja ce se prikazivati na HRT-u. Emisiju uredjuje i vodi ekipa satiricnog portala News Bar.
Na fotografiji: voditelji emisije Domagoj Zovak, Borna Sor i Zvonko Hrabar.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

 

Slučaj News Bara potvrdio je koliko je tanka granica između satire i povrede časti i ugleda. Općinski sud u Zagrebu na dvanaest tisuća kuna odštete osudio je satirični portal News Bar, koji je Velimir Bujanec tužio zbog teksta pod naslovom “Hitna pomoć oživljavala Bujanca nakon vijesti o zapljeni kokaina vrijednog 44 milijuna eura”. Bujanec je u tužbi ustvrdio da je “čitav članak netočan” i sud mu je dao za pravo. Unatoč presudi, ekipa koja vodi News Bar tvrdi da ih ovakve presude neće pokolebati.

“Satira ne treba imati ograničenja. Razumije se da se nećete šaliti s nečijom osobnom tragedijom ili Holokaustom. Ali besmisleno je pričati o granicama satire jer tada možete govoriti i o granicama književnosti. To je kao da neki sud kaže ova knjiga ili ova slika ne mogu biti objavljeni. Voljeli bismo da onda netko definira granice do kojih smije ići satira, književnost ili slikarstvo”, govore urednici News Bara u emisiji “Novinarstvo u sudnici” Roberta Tomića Zubera na Al Jazeeri. Zuber se uhvatio goruće teme s kojom se posljednjih godina suočavaju mediji u Hrvatskoj, a to su sudske tužbe i visoke presude protiv novinara i nakladnika.

Emisija će danas biti emitirana na Al Jazzeri, a gotovo svi vodeći hrvatski internetski mediji -  jutarnji.hr, slobodnadalmacija.hr, večernji.hr, 24sata.hr, index.hr, telegram.hr, lider.media.hr, News Bar.hr, net.hr - u akciji medijske solidarnosti emitirat će Zuberovu emisiju na svojim stranicama.

Zuber je, radeći svoju emisiju, razgovarao s urednicima gotovo svih vodećih medijskih kuća i predstavnicima novinarskog udruženja, ali i Državnoga sudbenog vijeća, kao i psihijatrima. Jer i oni valjda nešto znaju o fenomenu koji se naziva duševna bol.

 

“Susrećemo se s neprihvatljivom praksom”, upozorit će Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, uz podsjećanje na skandalozan slučaj iz studenoga, kada je Neven Cambj, sudac splitskoga Županijskog suda i član DSV-a, od Jutarnjeg lista dobio 50.000 kuna na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu. Radilo se o autoriziranom intervjuu sa saborskim zastupnikom Mosta Nikolom Grmojom u kojem je taj političar izjavio: “Državno sudbeno vijeće je izvor korupcije. Ne mogu nam korumpirani ljudi birati suce”. Grmoja pritom nije naveo ime ni jednog člana DSV-a, pa ni Cambjevo, no taj sudac je podigao privatnu tužbu protiv Jutarnjeg lista, a sud kaznio redakciju za prenošenje tuđih riječi.

Balans između sukobljenih strana

“Europski sud za ljudska prava jasno je rekao da se rad javnih dužnosnika smije propitkivati i kritizirati pa čak i biti izložen određenoj razini satire. Mislim da je dobro da se uključilo i Hrvatsko novinarsko društvo, čiji su predstavnici razgovarali s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem”, nije još izgubio nadu Goran Ogurlić.

U stvarnosti se ne dešava ništa novo jer, prema saznanjima odvjetnice Vesne Alaburić, hrvatski novinari i nakladnici su europski rekorderi kada se uzme broj sudskih tužbi kojima su izvrgnuti. Sudovi u Hrvatskoj nisu spremni postići balans između dvaju sukobljenih ljudskih prava, s jedne strane prava na osobnost i s druge prava na slobodu izražavanja. Uostalom, nedavno je Europski sud za ljudska prava upozorio Hrvatsku na nesrazmjer u visinama presuda za ljudska prava u usporedbama s presudama za nasilje, primjerice u obitelji.

Prije mjesec dana potpredsjednik Sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić nepravomoćno je dobio spor protiv izdavača političkog tjednika Lider jer su ga, prema presudi, oklevetali u jednom svom tekstu iz 2014. godine. Stoga je Općinski građanski sud u Zagrebu dosudio Brkiću 15 tisuća kuna odštete jer je autor teksta Goran Litvan, pod naslovom “Politika je ipak kurva”, pisao da je Brkić prepisao diplomski rad, a pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko javio kako će biti uhićeni zbog sumnje da su povezani s ratnim zločinom u Gruborima, koji se dogodio poslije akcije Oluja. Iako je ranije dokazano da je Milijan Brkić prepisao diplomski, a na suđenju za Grubore je priznao da je javio što se sprema članovima AT-a Lučko, redakcija Lidera je ta koja je ispala kriva.

“Lider izlazi 14 godina i ovo je prvi put da nas je netko tužio. Jednostavno, različiti smo od političkih medija koji se bave temama zbog kojih mogu biti tuženi. Ako sada i nas tuže, onda je očito kako je pravosuđe prešlo granicu. Rekao bih kako su suci koji pošteno rade svoj posao pod velikim stresom i na nama u medijima je da ih prepoznamo i da im pomognemo”, drži Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović. Sličan stav dijeli većina novinara i uredništava u Hrvatskoj.

Uostalom, nije samo nacionalnim medijima stavljena omča oko vrata, nego su na udaru sve češće i lokalni mediji, a posljednji u nizu je slučaj Sanje Lacković, supruge saborskog zastupnika i gradonačelnika Đurđevca Željka Lackovića, koja je tužila Podravski list jer su na svom portalu interpretirali Lackovićevu izjavu o svojoj supruzi nakon što je ona zaposlena u Gradskoj knjižnici u gradu u kojem je on bio gradonačelnik, a sada je predsjednik Gradskog vijeća. To što su u Podravskom listu stavili naslov: “Kad je drugi nisu htjeli...”, sucu Alenu Golubu bilo je dovoljno da dosudi 40.000 kuna odštete. U takvim okolnostima, većina medija se počela međusobno solidarizirati, potvrdit će Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

“Olako potezanje obarača sudstva prema medijima, kada su u pitanju duševne boli, naprosto je moralo rezultirati zajedničkom akcijom. Suočavamo se sa sličnim problemima koje teško možemo samostalno rješavati, tim prije jer većina novinara svoj posao radi profesionalno”, smatra Klarić.

Bez medicinske definicije

Identično razmišljaju i drugi poznati novinari s kojima je Zuber razgovarao: Boris Rašeta iz 24 sata, Ilko Čimić s Indexa i Jasmin Klarić s portala Telegram. Ili kako će problem definirati Slavica Lukić, potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva: “To je toksična sudska praksa, a sudovi su postali glavna brana slobodnom novinarstvu”, kritična je Lukić.

Budući da je većina odšteta dosuđena zbog famozne duševne boli, Zuber je odgovor o dušobolji potražio kod eksperata, i u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče je razgovarao s ravnateljem dr. Vladom Jukićem.

“Duševna bol nije psihijatrijski poremećaj, zapravo teško bismo mogli pronaći medicinsku definiciju duševne boli. Ionako već barem petnaest godina od nas nitko nije tražio vještačenje nečije duševne boli. Ali, koliko je poznato, pravnici kažu da se od duševne boli lakše pati uz naknadu”, ironičan je psihijatar Jukić.

U pravosuđu očito drukčije rezoniraju, što je pokazao Željko Šarić, predsjednik Državnoga sudbenog vijeća. Iz njegova rakursa, sudske presude nisu usmjerene protiv medija, a kao dokaz iznio je podatke s Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, najveće prvostupanjske pravosudne instance u Hrvatskoj. Kako je rekao, u 2017. se vodilo 239 predmeta protiv medija, od čega su u 22 slučaja presude u potpunosti usvojeni tužbeni zahtjevi, u 47 djelomično, dok u ostalima nisu.

“Statistički gledano, ne bi se moglo reći da nakladnici loše stoje na sudovima jer su oslobođeni u 168 slučajeva. Kada je riječ o duševnoj boli, suci odlučuju prema iskustvu i sudskoj praksi. Sigurno ima odluka koje su flagrantno pogrešne i o kojima se može diskutirati, ali isto tako, urednici često ne objavljuju zahtjeve za ispravkom. Baš kao što sudovi, povremeno, prilikom određivanja visine naknade štete, ne uzimaju u obzir kao olakotnu okolnost objavljeni ispravak”.

Govoreći o slučaju suca Cambja, kojemu je Jutarnji list zbog Grmojina intervjua morao platiti 50.000 kuna, Šarić je de facto branio presudu i iznio tezu da je bitan kontekst u kojem se iznosi optužba, a u spomenutom slučaju, cjelokupni DSV u kojem je 11 članova je označen kao koruptivno tijelo. Ipak, predsjednik Državnoga sudbenog vijeća se pomalo distancirao od Cambjeva poteza:

“Nismo svi jednako osjetljivi, niti svi jednako cijenimo iscjeliteljsku moć novca. Tko se odluči na tužbu, neka to i napravi, a tko neće, ne mora. Poštujem jedno i drugo. DSV je također mogao tužiti, ali odlučili smo se za novinski demanti”.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo