'LABORATORIJ'

KAKO NAPREDUJE OBNOVA JEDNE OD NAJPOZNATIJIH CRKAVA NA SVIJETU Notre-Dame je preživjela strašan požar, a znanstvenici će joj vratiti stari sjaj

Notre-Dame grue, Notre Dame de Paris, 07 JANVIER 2020. A crane, of an exceptional height of 94 meters and manufactured in France, has just been installed at the foot of Notre-Dame, to allow the dismantling of the scaffolding which surrounded the spire, damaged by the fire April 15, 2019, threaten the Cathedral. Une grue, d'une hauteur exceptionnelle de 94 metres et fabriquee en France, vient d'etre installee au pied de Notre-Dame, pour permettre le demantelement de l'echaffaudage qui entourait la fleche, dont plusieurs elements, endommages par l'incendie du 15 avril 2019, menacent l'edifice. //HOUPLINERENARD_HOUPLINE013222/2001071213/Credit:HOUPLINE-RENARD/SIPA/2001071219, Image: 491441542, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: HOUPLINE-RENARD / Sipa Press / Profimedia
HOUPLINE-RENARD / Sipa Press / Profimedia

Notre Dame

Jedna od najpoznatijih crkava u svijetu teško je oštećena u požaru koji je buknuo 15. travnja prošle godine. Njezina obnova trajat će barem šest godina

Požar koji je 15. travnja 2019. godine uništio veliki dio katedrale Notre-Dame u Parizu nije bio samo francuska tragedija nego i golema šteta za kulturnu baštinu cijeloga čovječanstva. Ikonička katedrala, koju je slavni književnik Victor Hugo iskoristio kao mjesto radnje svoga romana “Zvonar crkve Notre-Dame”, bila je najposjećeniji spomenik u Parizu koji bi godišnje posjetilo više od 13 milijuna ljudi. Nakon požara Notre-Dame je zatvorena za posjetitelje te je već mjesecima “laboratorij” u kojemu oko 250 znanstvenika iz CNRS-a (Francuski nacionalni centar za znanstvena istraživanja) istražuje materijale od kojih je sagrađena kako bi rasvijetlili kako je podignuta ta veličanstvena građevina.

- Istraživanje bi moglo ispisati novu stranicu u povijesti Notre-Dame jer trenutno ima puno nepoznatih područja – rekao je Nature Yves Gallet, povjesničar gotičke arhitekture na Sveučilištu Bordeaux-Montaigne i jedan od voditelja istraživanja. Obnova Notre-Dame trajat će barem šest godina (upućeni smatraju i mnogo dulje), a stajat će stotine milijuna eura.

 

Kad je katedrala sagrađena?

Katedrala Notre-Dame slovi kao jedan od najboljih primjera francuske gotičke arhitekture. Kamen temeljac za crkvu Notre-Dame (Naše Gospe) položen je 1163. za vladavine Luja VII., u vrijeme kada se srednjovjekovni Pariz širio u broju stanovnika i jačao kao političko i ekonomsko središte francuskog kraljevstva. 

Sredinom 13. stoljeća sagrađeni su tornjevi visoki 82 metara, a gradnja crkve protegnula se do polovice 14. stoljeća. Notre-Dame je impozantnih proporcija, naročito za vrijeme u kojem je građena: duga 128 metara, a široka 48 metara. Katedrala je čuvena po nizu ukrasnih dijelova, ali ponajviše po oslikanim prozorima i veličanstvenoj rozeti, a kameni radovi na pročelju i vitraji oživotvoruju slike i pouke iz Biblije. U 19. stoljeću Notre-Dame je doživjela temeljitu restauraciju, a radove je vodio arhitekt Eugene Viollet-le-Duc. Tijekom obnove, koja je trajala od 1845. do 1864. godine, u strukturu i arhitekturu katedrale uvedeni su novi elementi i motivi poput 93 metra visokog drvenog tornja.

 

 

Kako je izbio katastrofalni požar?

Požar je izbio 15. travnja prošle godine u 18 sati i 50 minuta u potkrovlju katedrale, potom se proširio munjevitom brzinom na velik dio krova. Plamen je progutao krovnu konstrukciju dužu od stotinu metara, načinjenu od drvenih greda. Više od 400 vatrogasaca bilo je potrebno da se ukroti strašni požar koji je uništio krovište i srušio 93 metara visoki drveni toranj. Gašenje je trajalo 14 sati, a uzrok požara nije ni danas potpuno jasan. 

Sumnja se da se vatra proširila zbog greške na električnim instalacijama dok su trajali radovi na obnovi krovišta. Srećom, spašene su brojne relikvije po kojima je katedrala bila poznata, uključujući i glasovitu krunu od trnja za koju se vjeruje da ju je Isus Krist nosio na križu. Zidovi katedrale nisu izgorjeli, ali su oštećeni. Oštećenje kamenih dijelova građevine pogoršalo se tijekom lanjskog srpnja zbog ekstremnih vrućina koje su vladale u Parizu.

 

Što istražuju znanstvenici u unutrašnjosti Notre-Dame?

- Iako je jedan od najljepših primjera gotičke arhitekture, Notre-Dame je predmet iznenađujuće malo znanstvenih istraživanja, u usporedbi s drugim gotičkim spomenicima u Francuskoj i Europi – rekla je Martine Regert, jedna od voditeljica CNRS-ova projekta obnove katedrale.

U unutrašnjosti zgrade nalaze se gomile krhotina: palo kamenje, izgorjela drvena građa i oštećeni metalni artefakti, koji su sada dostupni za znanstveno proučavanje. Odsustvo turista moglo bi, također, omogućiti korištenje radarskih snimaka za ispitivanje temelja koji su dosad malo istraženi. Projekt znanstvenika s CNRS-a fokusiran je na sedam tema: zidove, drvo, metalnu stolariju, staklo, akustiku, digitalno prikupljanje podataka i antropologiju. - Izgorjela građevina čini se kao divovski laboratorij za arheologiju - kaže Alexa Dufraisse, arheologinja iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Parizu.

 

Kako se znanstvenici vraćaju u povijest gradnje?

Tim koji vodi Yves Gallet proučit će kamen u Notre-Dame kako bi se identificirali kamenolome koji su ih opskrbljivali gradilište na Île de la Cité, otočića u središtu Pariza gdje je podignuta veličanstvena građevina. - Proučavanje maltera koji se koristio za vezanje kamenja moglo bi otkriti kako se različite kompozicije upotrebljavaju za različite strukturne elemente - svod, zidove i leteće lukove.

U malteru se koristilo vapno pripremljeno od sedimentnog krečnjaka koji bi mogao sadržavati ostatke fosila. Tako bismo mogli otkriti odakle potječe. Bolje poznavanje povijesnih materijala moglo bi pružiti pregršt informacija za restauraciju - pojasnio je Gallet. Njegov tim će također analizirati slabosti preostale građevine uzrokovane visokim temperaturama požara, padom zida i vodom koja se koristi za gašenje plamena. Pomoću radara utvrdit će se koliko su čvrsti temelji zgrade, a uz pomoć povjesničara Galletov se tim nada da će steći dublje razumijevanje strukturalnog inženjerstva gotičke arhitekture u cjelini te uloge Notre-Dame u toj priči.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo