Moj život bio je gomila vizija, izjavio je nedavno u povodu svoga 100. rođendana James Lovelock, poznati britanski znanstvenik i jedna od ikona globalnog pokreta za zaštitu okoliša.
Lovelock je diljem svijeta postao poznat 1969. godine kad je lansirao hipotezu Geja o našem planetu kao “živom samoregulirajućem organizmu”. Također, jedan je od prvih znanstvenika koji su upozorili na klimatske promjene. George Monbiot, kolumnist Guardiana, tvrdi da je Lovelock pridonio našem razumijevanju reakcija planeta na globalno zagrijavanje više nego bilo koja drugi živući znanstvenik.
Od siromašnog dječaka iz Brixtona do inovatora
James Lovelock rođen je 26. srpnja 1919. godine u Brixtonu (južni London) u radničkoj obitelji. Bio je loš učenik, no vjeran posjetitelj knjižnice u Brixtonu. Neko je vrijeme radio kao fotograf pohađajući večernju školu na koledžu Birbeck da bi kasnije upisao studij kemije na Sveučilištu u Manchesteru. Zahvaljujući studentskom statusu, izbjegao je mobilizaciju u Drugom svjetskom ratu, ali je bio angažiran na projektu zaštite vojnika od opeklina. Zatim je 1948. godine doktorirao na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. Iduća dva desetljeća radio je u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja (NIMR), a jedan od njegovih kolega bio je dr. Frank Hawking, otac Stephena Hawkinga kojeg je Lovelock zabavljao kao dječaka.
James Lovelock
- Moja glavna zadaća bila je zamrzavanje životinja i njihovo vraćanje u život pomoću tehnika za oživljavanje. Spoznao sam da životinja koja dugo može preživjeti u smrznutom stanju mora imati određeni sastav masnih kiselina u krvi. Hrčak se za to činio idealan. Ali to smo trebali dokazati - prisjetio se Lovelock nedavno u razgovoru za New Scientist. - Dva kata iznad moga laboratorija Archer Martin upravo je izumio plinski kromatograf, koji je mogao analizirati masne kiseline u životinjskoj masti. Stoga sam mu došao sa svojim uzorkom, ali on je rekao da će mu trebati 100 puta više, što bi značilo masovno klanje hrčaka. Bio sam užasnut. Zatim je rekao: “Ili možda možete izmisliti osjetljiviji detektor.” U roku od dva tjedna izgradio sam detektor i stavio ga na tržište te zaradio mnogo novca za Institut - dodao je Lovelock. On je 1960-ih razvio i detektor za mjerenje razine freona (CFC), spojeva koji uništavaju ozonski omotač u stratosferi.
Rad za NASA-u
Prekretnica u radu toga uspješnog kemičara inovatora zbila se u proljeće 1961., kad ga je NASA pozvala da sudjeluje u projektima potrage za životom u svemiru, posebice na Marsu. Lovelockov je zadatak bio konstruirati osjetljivi uređaj koji bi analizirao površinu Marsa u potrazi za životom. No, njegov je entuzijazam uskoro splasnuo. Dok su NASA-ini biolozi predlagali pokuse zasnovane ne pretpostavci da je život na Marsu identičan onome na Zemlji, Lovelock je smatrao da je najbolji način potrage za životom na ostalim planetima analiza njihovih atmosfera. Planeti s atmosferom sastavljenom uglavnom od plinova poput ugljikova dioksida ne bi bili dobri kandidati za život dok su oni čije su atmosfere kompleksne mješavine visokoreaktivnih plinova poput kisika potencijalni rezervoari života. Kad su 1965. godine francuski znanstvenici objavili da se atmosfere Marsa i Venere sastoje uglavnom od ugljikova dioksida, to nije bila dobra vijest za NASA-u, ali je Lovelocka potaknula da počne razmišljati o tome kako je Zemlja izbjegla takvu sudbinu.
Kako je rođena teorija Geja?
- Kada je Zemlja prvi put viđena iz daljine i uspoređena sa svojim beživotnim partnerima Marsom i Venerom, bilo je nemoguće oteti se dojmu da je naš planet neobična i prekrasna anomalija u Svemiru - zapisao je Lovelock krajem 1960-ih.
Umjetnička instalacija Gaia britanskog umjetnika Lukea Jerrama, podignuta u Šangaju u Kini u srpnju 2019.
U to doba Lovelock je predložio NASA-i da odustane od misije Viking na Mars što se nije svidjelo njegovu kolegi Carlu Saganu. No, biologinja Lynn Margulis, tadašnja Saganova žena, složila se s Lovelockom i njih dvoje zajedno su 1970-ih formulirali ideju o “Zemlji kao živom, samoregulirajućem sustavu”. Na nagovor svoga prijatelja, književnika i nobelovca Williama Goldinga, ideju je nazvao hipoteza Geja, prema grčkoj božici Zemlje.
- Moj prijatelj i susjed William Golding studirao je fiziku na Oxfordu te je bio vrlo zainteresiran za svemir. Rekao mi je: “Ako ćeš smisliti veliku teoriju o planetima, bolje joj daj dobro ime. Predlažem da je nazovete Geja” - prisjetio se nedavno Lovelock.
- Hipoteza polazi od toga da su atmosfera, oceani, klima i Zemljina kora podešeni u stanje pogodno za život i da je to stanje rezultat živih organizama. Život i okoliš tako su blisko povezani da evoluira Geja, a ne organizmi i okoliš gledani odvojeno - ustvrdio je Lovelock. Prema hipotezi Geja, Zemljina je atmosfera u stalnom stanju neravnoteže, ali je u takvu stanju održava biosfera, živi omotač našeg planeta.
Kontroverzije oko hipoteze Geja
Hipoteza Geja ubrzo je postala jedna od najpopularnijih, ali i najkontroverznijih znanstvenih teorija. Dok su je pripadnici pokreta Zelenih glorificirali, mnogi su poznati znanstvenici, poput evolucijskih biologa Richarda Dawkinsa i Stephena Jay Goulda, žestoko napadali Geju. Lovelock je 1979. godine objavio i knjigu “Geja: Novi pogled na život na Zemlji”, koja je postala bestseler. Knjiga je postala ponovno aktualna kad je 2000-ih postalo jasno da se čovječanstvo suočava s ozbiljnom prijetnjom globalnog zagrijavanja.
James Lovelock
- Čovječanstvo, potpuno nepripremljeno zbog svojih tradicija u kojima je čovjek mjerilo stvari, suočava se sa svojim najvećim iskušenjem... Globalno zagrijavanje ubrzava se poput požara i više gotovo nema vremena za djelovanje - upozorio je Lovelock u svojoj knjizi “Osveta Geje”, iz 2006. godine, u kojoj se bavi klimatskim promjenama. Prema Lovelocku, klimatske su promjene najveća opasnost koja prijeti ljudskoj civilizaciji, a sadašnju situaciju slikovito uspoređuje s onom prije 80 godina u osvit Drugoga svjetskog rata. Lovelock je u knjizi “Osveta Geje” upozorio da se na Zapadu mora odustati od bezumnog protivljenja nuklearnoj energiji jer je to jedina učinkovita terapija protiv globalnog zagrijavanja kojom danas raspolažemo.
- Civilizaciji prijeti neposredna opasnost i ona mora odmah početi upotrebljavati nuklearnu energiju ili će ubrzo osjetiti bol koju će joj nanijeti naš oskvrnuti planet - naglasio je Lovelock.
Zaljubio se u 70. godini
Prije mjesec dana objavio je i svoju novu knjigu “Novacene”, u kojoj se bavi budućnošću života na Zemlji u svjetlu sve veće uloge umjetne inteligencije. Svoj 100. rođendan, uoči kojeg je dao niz intervjua, proslavio je u svome domu u Dorsetu, gdje živi s drugom suprugom Sandrom Orhard. S prvom suprugom Helen Hyslop, s kojom ima četvero djece, vjenčao se 1942. godine i ostao u braku do 1989. godine, kad je ona umrla od multiple skleroze. Dvije godine kasnije oženio se 30 godina mlađom Sandy Orhard.
- Sandy je još sa mnom. Bila je to izvanredna ljubavna priča. Upoznao sam je na sastanku u Blenheimu, ali jedva smo razgovarali. Posljednjeg dana sastanka ugledao sam Sandy u skupini žena. Okrenula se i pogledala me. Poletjeli smo bez riječi jedno drugom u naručje. I to je bilo to - ispričao je Lovelock.