Vijugavom uskom ulicom vozimo se uzbrdo do kuće na kraju Samobora. Čisti zrak, lavež pasa, susjeda koja nas pita vraćamo li se sa skijanja, kratki je opis naselja u kojem je nekadašnji drugi čovjek HDZ-a Davor Ivo Stier, danas bivši ministar vanjskih poslova te neslužbeni pretendent na čelno mjesto u HDZ-u, nakon preseljenja iz Argentine smjestio svoju obiteljsku kuću.
Stier se odlučio za naselje daleko od zagrebačke gradske gužve i stranačkih borbi, za naočigled idiličnu ruralnu sredinu, pomalo izoliranu od vanjskog svijeta. Možda je upravo ovdje i nastao njegov program za HDZ s kojim bi navodno uskoro mogao izaći na unutarstranačke izbore za predsjednika HDZ-a. Iako u HDZ-u službeno još nitko ne želi govoriti o programima potencijalnih kandidata, neslužbeno pak poručuju:
- Polako, tekma još nije ni počela, bit će vremena...
Međutim, Stiera smo opet pitali - hoće li se kandidirati na izborima koje najavljuju za proljeće? I koje su glavne odrednice njegova programa?
“Dao sam izjavu o tome i u ovom trenutku ne namjeravam davati dodatne izjave o unutarstranačkim izborima, ali puno vam hvala na interesu”, odgovorio nam je u poruci Stier.
A upravo tu, u Samoboru, daleko od zagrebačke gužve, prije nešto više od godine dana, okupilo se zanimljivo društvo, i to čak 140 HDZ-ovaca među kojima i Miro Kovač, Domagoj Milošević, Dražen Barišić, a odazvao se tom pozivu i Karlo Ressler. Riječ je o društvu koje je posebno zanimljivo ako ga promatramo iz današnje perspektive, iako se već i tada spekuliralo o potencijalnoj Stierovoj kandidaturi. Bilo je Martinje.
Sam Stier o tome ne želi govoriti, no njegova nedavna izjava jasno pokazuje da se nešto sprema.
Velika koalicija
“Alternativa ovom stranačkom vodstvu, kad god bili izbori, bit će spremna. Dakle, ja očekujem da stranačka tijela, kao što je najavljeno, što prije definiraju kada će biti ti izbori i da donesu sve provedbene akte da se izbori mogu organizirati i provesti, rekao je.
Ubrzo nakon toga oglasio se i sam vrh stranke.
“Raspisujemo izbore za predsjednika, zamjenika i četiri potpredsjednika HDZ-a u roku dva, najviše tri tjedna. Izbori će se održati oko 17. ožujka”, izjavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Odmah su krenule najave kandidatura za predsjednika HDZ-a - od strane Mire Kovača, Ivana Penave iz Vukovara, pa Lovre Kuščevića...
U brojnim najavama, međutim, izgubila se ona iz izborne noći za predsjednika države, kad je Milijan Brkić navodno iskazao interes za time, ali ovih dana na pitanje hoće li se kandidirati i ako neće, koga će podržati, strateški poručuje: “Još ćemo vidjeti”.
No, ekipa iz Stierova okruženja poručuje: “Budimo ozbiljni, Stier jedini može konkurirati za predsjednika HDZ-a Plenkoviću”.
Podsjetimo da je Stier blisku suradnju s premijerom Plenkovićem prekinuo nakon što je HDZ ušao u koaliciju s HNS-om te je podnio ostavku kao ministar vanjskih poslova i napustio Plenkovićevu Vladu.
Zbog tog poteza mnogi iz stranke, a i izvan nje, Stiera i danas poštuju.
“Nije to još nitko napravio. U HDZ-u se do tada nitko nije bio spreman odreći fotelje zbog uvjerenja”, komentira naš sugovornik te dodaje da to ipak ne znači da Stiera smatra dobrim izborom za predsjednika.
“Stier još nije direktno izgovorio da će se kandidirati za funkciju predsjednika stranke, ali svi znamo čitati između redaka iz kojih se to da zaključiti”, rekao nam je izvor blizak Stieru.
Taj isti izvor potvrdio nam je i da Stier već ima detaljno razrađen plan i program, ali o njegovim pojedinostima nije želio govoriti.
Povučen život u okolici Samobora:
Mnogi njegovi bliski suradnici uvjereni su kako je u obiteljskoj kući napisao novi program i plan za preuzimanje HDZ-a. Tamo živi sa suprugom Veronicom i djecom
“Vjerojatno je i jedini od potencijalnih kandidata za predsjednika koji uopće ima program, jer inače ljudi misle da su oni sami dovoljni. Stier je što se toga tiče izuzetno sistematičan i kod njega najviše cijenim što ima integritet”, govori nam njegov bliski suradnik.
“Pa naravno da Stier ima program, imao je jako puno vremena da ga složi, ali veći mi je problem kod njega nedostatak karizme i to što nema u mobitelu 200 ljudi s kojima je stalno u kontaktu, s kojima upravlja, dogovara se... Tko je njegov tim? S kim on surađuje? Na koga računa? Ta zatvorenost i introvertiranost mislim da u HDZ-u, u normalnim vremenima, više ne prolaze”, komentira naš sugovornik blizak stranci, a i crkvenim krugovima.
Uvjeren je da će se Stierov program za HDZ temeljiti na borbi protiv klijentelizma, odnosno klijentelističkog kapitalizma, o čemu je već nebrojeno puta govorio.
“Drugih jakih gospodarskih i socijalnih poruka s njegove strane nisam čuo, osim borbe protiv klijentelizma, a to je vlast bez Bandića i HNS-a”, kaže naš sugovornik.
Stier je rođen 1972. godine, živio je u Buenos Airesu u Argentini. Potomak je političkih emigranata koji su došli u Argentinu nakon Drugog svjetskog rata.
Suprugina podrška
Njegov djed, Ivan Stier, bio je pukovnik u Ustaškoj vojsci i pomoćnik Vjekoslava Luburića, a djed s majčine strane, Milorad Lukač, bio je jedan od vodećih emigrantskih političara Hrvatske seljačke stranke. Njegova majka Maria Lukač-Stier je ugledna profesorica filozofije na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu, a za Jutarnji list je 2013. godine otkrila da dugi niz godina poznaje papu Franju. Ispričala je tada da joj je “tadašnji nadbiskup Jorge Mario Bergoglio na neki način bio šef jer je imao ulogu Velikog kancelara na sveučilištu”. Na pitanje novinara Jutarnjeg lista otkad poznaje Papu, Stierova majka je ispričala:
“Mislim da smo se prvi put susreli prije 35 godina. Potječemo iz istog dijela grada i nakon što smo se upoznali, otkrili smo da smo u djetinjstvu čak pohađali i isti vrtić. Kasnije smo išli u istu župu i Papa je često dolazio kod nas, služio mise, družio se i razgovarao s vjernicima”.
Davor Stier svoj privatni život drži podalje medija, a o njegovoj supruzi Veronici Vlaho malo se toga zna, međutim na stranicama Glasa Hrvatske naišli smo na njezin kratki životopis u kojem stoji da je urednica vijesti.
Konzervativni krugovi
“Od samoga početka radi u španjolskoj redakciji Glasa Hrvatske. Bila je učiteljica u osnovnim školama u Buenos Airesu, a kao produkcijski asistent radila je na Radiju El Mundo. Danas uređuje Cronicu Semanal, koja se emitira na lokalnim radio postajama u Čileu i Argentini, u sklopu različitih emisija za tamošnju hrvatsku zajednicu. Radi i reportaže namijenjene vikend magazinima na španjolskom jeziku. U Samoboru, gradu u kojem živi, profesorica je španjolskog jezika u privatnoj školi. Zadužena je za prijevod španjolske inačice web portala Hrvatske matice iseljenika”, navodi se u tom tekstu.
Mladi Stier u Hrvatsku se, pak, preselio sredinom 90-tih na poziv Ministarstva vanjskih poslova, nakon čega je radio u hrvatskim veleposlanstvima u Washingtonu i Bruxellesu, a do 2009. godine bio je savjetnik tadašnjeg premijera Ive Sanadera za vanjsku politiku. Na parlamentarnim izborima 2011. godine izabran je za zastupnika u Saboru.
Političku afirmaciju doživio je u vrijeme bivše premijerke Jadranke Kosor, kojoj je bio jedan od bližih suradnika, na stranačkim izborima 2012. godine Stier je podržao Tomislava Karamarka, a 2013. godine izabran je za hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu. U stranački vrh vratio se s Plenkovićem, i to nakon što je 2015. godine objavio knjigu “Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju”. Međutim, nakon što se Plenković razišao s Mostom i koalirao s HNS-om, Stier je podnio ostavku.
“Pohvalno mi je to što je podnio ostavku jer je uvidio da se u stranci događa nešto u što ne vjeruje i to mu je zasigurno veliki plus u redovima opozicije u HDZ-u, ali je li to dovoljno?”, pita se jedan od naših sugovornika. Brojni mu zamjeraju nedostatak te socijalne komponente. Jer uz Stiera se zasad ne spominju neka brojna imena i inače u stranici slovi kao “vuk samotnjak”, ali poznato je da je, primjerice, posljednjih godinu dana intenzivnije surađivao s Domagojem Miloševićem, a neki svjedoče da je imao i dobar odnos s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Međutim, nedavnu izjavu mladog europarlamentarca Karla Resslera mnogi su protumačili kao njegovo udaljavanje od premijera Plenkovića i približavanje Stierovoj struji. Činjenica je, naime, da su Stier i Ressler svjetonazorski bliski, a dodatna poveznica im je i to što je Resslerova supruga aktivna u nekim crkvenim udrugama s kojima se povezivalo i samog Stiera, koji uživa veliku podršku crkvenih krugova.
“Možda u tome ima nešto”, govori nam drugi sugovornik iz vrha HDZ-a. Podsjetimo da je 2016. godine Stier sudjelovao na TradFestu u organizaciji zaklade Vigilare koju vodi Vice Batarelo. Govorio je tada kako kršćanin, prenijeli su mediji, “mora djelovati prema zakonima koji se često protive kršćanskom nauku, no nije potrebno provoditi klerikalizam, već promovirati vrijednosti kršćanske demokracije”. Na TradFestu, manifestaciji Zaklade Vigilare na kojoj se okupljaju konzervativni političari i aktivisti, godinu dana kasnije govorila je i pravnica Karla Ressler, supruga Karla Resslera. Ressler je, naime, bila aktivna i u Mladeži HDZ-a, poznata je aktivistica s pro life scene koja se protivi abortusu i zalaže za zaštitu života od začeća do prirodne smrti.
Ressler je posinak HDZ-ova veterana Vladimira Šeksa, koji je ovih dana odbio bilo kakav razgovor na temu stranačkih izbora.
Iz desnih krugova Željke Markić također prizivaju promjenu na čelu HDZ-a.
“Gospodin Plenković europske kriterije demokratičnosti primjenjuje samo u stalnom dociranju i frazama. U stvarnosti je ukrao inicijativu Narod odlučuje, ratificirao Istanbulsku konvenciju suprotno svom predizbornom obećanju, spremio u ladicu Obiteljski zakon podržavan od struke i birača te skrojio većinu od Pupovca i bivših Milanovićevih suradnika i ministara. Mislim da je važno da u najvećoj političkoj stranci u Hrvatskoj Plenkovićeva politička korupcija dobije autentičnu i nepotkupljivu alternativu. I to je važno za sve građane, bez obzira na njihov politički stav - korupcija u HDZ- u i SDP-u tiče se svih nas, ne samo njihovih članova i birača”, komentira Markić.
U HDZ-u su uvjereni da će nakon što službeno krenu unutarstranački izbori na terenu početi “El Dorado”.
“Ako se Miro Kovač, Stier, Penava ili tko već ne ujedine, odnosno ne nastupe zajedno kao opozicija ili ‘tim alternativa’, Plenković će ih lako riješiti”, smatra naš sugovornik iz HDZ-a te dodaje da, koliko je zasad poznato, ne postoji među navedenim kandidatima nikakav čvrsti dogovor. Ali pojavile su se spekulacije da bi moglo doći do suradnje te da bi dogovori tek sad mogli početi.
Saznajemo da uz njih nema namjeru stati struja Milijana Brkića, čak su se pojavile i neke potpuno neformalne spekulacije da ideju o kandidaturi za predsjednika ne odbacuje u potpunosti ni Andrija Mikulić, šef zagrebačkog HDZ-a.
“Rekao mi je da je spreman za razgovor. Da treba sjesti i razgovarati”, prepričava nam naš izvor.
Zajedno su jači
Naš drugi sugovornik iz redova Plenkovićevih ministara, pak, smatra da premijer u stranci trenutno nema ozbiljnog protukandidata.
“Andrej će pobijediti, a za Stiera mislim da ne može osvojiti izbore u ovoj konstelaciji snaga i pozicija”, kaže naš sugovornik te dodaje: “Znate, ljudi se uvijek priklanjaju predsjedniku, tako će biti i ovaj put. No, ako Plenkovićev HDZ izgubi parlamentarne izbore, onda će se realno otvoriti prostor za nekog novog”.
Naš sugovornik nadalje smatra da je Stierova slaba točka to što je prilično zatvoren, kreće se uvijek u uskom krugu i nema “teren” koji ga podržava.
“Nedostaje mu mreža ljudi, tim, ekipa, nema svoju bazu, više je za drugog čovjeka, političkog tajnika, ideologa...”, govori naš drugi sugovornik iz vrha stranke.
Zasad se, kaže naš izvor, HDZ-ovci još javno ne opredjeljuju, pa ni ne sjede na kavama.
“Nije još dobro biti viđen s nekim od potencijalnih kandidata ako nisi odlučio, svi se još drže u ‘ilegali’”, prepričava nam sugovornik o tome kako se u HDZ-u zasad ljudi međusobno “skeniraju”.
Većina njih nije uvjerena da postoji neki dogovor između Mire Kovača i Davora Stiera.
“Gle, ako njih dvojica ne sjednu, Plenković prolazi kao brzi vlak”, komentira naš sugovornik, koji smatra da ako se netko planira ozbiljno suprotstaviti trenutnom predsjedniku Plenkoviću, mora imati organiziranu “priču”.