Bliži se kraj godine, pa je i vrijeme za inventuru znanstvenih postignuća i događaja koji su obilježili 2018. godinu. I ove godine bilo je mnogo sjajnih prodora na različitom znanstvenim područjima, a neki su izazvali i velike kontroverze. Za ovotjedni Zoom odabrali smo šest znanstvenih događaja za koje smatramo da su obilježili ovu godinu.
Genetski modificirane bebe
Kineski znanstvenik dr. He Jiankui na jednom je znanstvenom skupu u Hong Kongu krajem studenog objavio kako je koristio metodu CRISPR-Cas 9 u modifikaciji embrija nastalih medicinski potpomognutom oplodnjom. Tako je eliminirao gen CCR5 s ciljem da bebe budu otporne na infekciju HIV-om. He Jiankui, koji se obrazovao na prestižnom američkom sveučilištu Stanford, svoj je postupak opravdao plemenitim razlozima. Otac “CRISPR beba” želio je spriječiti da mu djeca dobiju HIV zbog diskriminacije s kojom se sam susreće. Inače, u Kini je više od 800.000 ljudi zaraženo HIV-om.
- Osjećam se ponosno, najponosnije - rekao je He Jiankui, istraživač sa Southern University of Science and Technology u Shenzhenu. Dodao je da je u njegovu istraživanju sudjelovalo ukupno osam parova, no jedan je par odustao. Preduvjet za izbor para bio je HIV pozitivan otac i HIV negativna partnerica.
Budući da rad kineskog znanstvenika nije objavljen ni u jednom znanstvenom časopisu, prva reakcija u svijetu bila je nevjerica. Uslijedile su kritike zbog neetičnosti i netransparentnosti u istraživanju. Mnogi su znanstvenici upozorili da je oko metode CRISPR-Cas 9 još mnogo nepoznanica, pa je postupak kineskog znanstvenika potencijalno opasan. Dio znanstvene zajednice zauzeo se i za moratorij na primjenu metode CRISPR-Cas 9 na ljudskim embrijima.
Nova definicija kilograma
Delegati okupljeni na 26. općoj konferenciji za utege i mjere (CGPM) u Versaillesu su u studenom izglasali nove definicije kilograma, ampera, mola i kelvina. Nove definicije osnovnih mjernih jedinica pripremane su osam godina, a stupit će na snagu 19. svibnja 2019. godine. Najviše pozornosti izazvala je izmjena definicije kilograma, koji je definiran 1889. godine te je ostao posljednja mjerna jedinica definirana prema fizičkom objektu.
Kilogram je definiran kao masa međunarodnog prototipa, a riječ je o valjku visine 39 milimetara i promjera 39 milimetara, napravljenom od legure platine (90 posto) i iridija (10 posto). Taj se prototip brižno čuva u sjedištu Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu. Nazvan je “Veliki K”, a njegove su kopije distribuirane diljem svijeta. U odaju u kojoj se nalazi može se ući jedino kada tri ključara, koji su zbog sigurnosnih razloga različitih nacionalnosti, istodobno okrenu ključ.
Od 1889. godine do danas “Veliki K” bio je samo triput podvrgnut kalibriranju. To je jedna od najvažnijih relikvija znanosti i utjelovljuje međunarodnu referencu za sva mjerenja mase u svijetu - od doziranja lijekova, rezanja šunke i mjerenja novorođenčeta do teške industrijske opreme. “Veliki K” ostaje u Međunarodnom uredu za utege i mjere u Sèvresu, ali odsad kao muzejski izložak, dok će se nova definicija kilograma zasnivati na Planckovoj konstanti.
Tesla Roadster u svemiru
Najveći svemirski vizionar današnjice i glavni čovjek kompanija SpaceX i Tesla, Elon Musk poslao je u veljači u svemir crveni sportski automobil Tesla Roadster pomoću rakete Falcon Heavy. Visoka 70 metara, Falcon Havy najsnažnija je raketa na svijetu, a razvijena je u kompaniji Space X. Tijekom lansiranja u Svemirskom centru Kennedy na Floridi na radiju je emitirana prigodna pjesma, “Space Oddity” Davida Bowieja.
Tri minute nakon lansiranja Falcon Heavyja dvije manje rakete koje su mu služile kao potisnici odvojile su se da bi se nakon nekoliko minuta uspješno spustile na točno predviđena mjesta na Zemlji, nedaleko od mjesta odakle su u sklopu Falcon Havyja poletjele u svemir. Za volanom je “Starman” - lutka u svemirskom odijelu nazvana po velikom hitu Davida Bowieja. Na automobilu piše “Don’t panic!”, što je aluzija na kultni znanstveno-fantastični roman Douglasa Adamsa “Vodič kroz galaksiju za autostopere”, inače omiljenu knjigu Elona Muska. Tesla Roadster trebao je krenuti na 400 milijuna kilometara dugo putovanje prema Marsovoj orbiti, no nalazi se na putu prema asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera.
Tesla Roadster
InSight na Marsu
Oko 800 milijuna dolara vrijedni NASA-in lander InSight 26. studenoga uspješno se spustio na površinu Marsa. InSight (Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport) prvi je robotski lander koji će proučavati duboku unutrašnjost Crvenog planeta. InSight pomalo podsjeća na Mjesečev lander iz misije Apollo, a ima tri noge koje drže tijelo sonde. Misija InSight trajat će 24 mjeseca, što je otprilike jedna marsovska godina.
Bilježit će seizmičke i temperaturne podatke kako bi se rasvijetlili misteriji o Marsovu postanku, što bi potom moglo razjasniti i podrijetlo Zemlje i drugih čvrstih planeta u unutarnjem krugu Sunčeva sustava. Na projektu InSight, osim NASA-inih stručnjaka, odgovornih za letjelicu u cjelini, njezino glavno računalo i komunikacijski sustav, važnu su ulogu imali i francuski, engleski, njemački, švicarski te poljski i španjolski znanstvenici. Važnu ulogu u razvoju landera imao je i Splićanin dr. Davor Mance s prestižnog ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) u Zürichu.
- Kao glavni inženjer na razvoju elektronike, osim konkretne konstrukcije analognih i digitalnih krugova elektronike, posebno sam bio odgovoran za konvertiranje originalne elektronike u ‘svemirsku’ varijantu koju je razvila švicarska industrija - rekao je Mance.
Izvještaj IPPC-a o zagrijavanju od 1,5 Celzijevih stupnjeva
Vodeći su svjetski klimatolozi, okupljeni u Međuvladinu panelu za klimatske promjene (IPCC), iz južnokorejskog grada Incheona poslali dramatičnu poruku da nam je preostalo samo 12 godina kako bismo obuzdali nadolazeću katastrofu koju donosi zagrijavanje veće od 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja ovog stoljeća. Dok Pariški klimatski sporazum predviđa poduzimanje mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod 2 Celzijeva stupnja, s time da treba težiti porastu od 1,5 stupnjeva, IPCC upozorava da ćemo famoznu granicu od 1,5 celzijevaca prijeći već nakon 2030. godine.
Iako se na prvi pogled ne čini da je velika razlika između rasta temperature od željenih 1,5 stupnjeva u odnosu na 2 stupnja, u realnom životu razlika je golema. Primjerice, uz porast temperature niži od 1,5 stupnjeva globalno podizanje razine mora do 2100. moglo bi biti 26 do 77 centimetara više nego u polaznom razdoblju od 1986. do 2005. godine. To je oko 10 centimetara niže nego u slučaju globalnog zatopljenja od 2 Celzijeva stupnja, a značilo bi da bi broj ljudi izloženih povezanim učincima kao što su prodiranje slane vode, poplave i oštećenja infrastrukture bio manji za otprilike 10 milijuna.
Treći ženski Nobel za fiziku i peti za kemiju
Nobelove nagrade za fiziku i kemiju ove su godine dodijeljene dvjema znanstvenicama. Kanađanka Donna Strickland postala je prva žena dobitnica Nobelove nagrade za fiziku nakon 55 godina. Donna Strickland (59) tek je treća žena u 117 godina dugoj povijesti dodjele Nobelove nagrade koja je dobila to prestižno priznanje: 1903. godine to je pošlo za rukom Marie Curie, a 1963. godine Mariji Goeppoert-Mayer. Nobel za kemiju pripao je Amerikanki Frances Arnold (61), koja je tek peta znanstvenica kojoj je pripala to priznanje nakon Marie Curie, Irene Joliot Curie, Dorothy Crowfoot Hodgkin i Ade Jonath.