Odavno “Vukelićev most”, što je nadimak 304 metra dugoj dvotračnoj betonskoj grdosiji preko Korane, nije samo karlovačka sramota, jer ni danas, kada slavi svoj deseti rođendan, on ne vodi nikamo. Zajednički su lopatu za njegovu gradnju u zemlju zabola tri ministra Sanaderove Vlade, pokojni Branko Vukelić, Berislav Rončević te tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta koji je svečano otvorio radove. Iako na vrhuncu svoje političke moći, svejedno nisu bili dovoljno snažni da iznesu projekt šest kilometara duge obilaznice Mostanje-Vukmanićki Cerovac, kojemu je perjanica bio upravo taj famozni most.
Radnici Hidroelektre-niskogradnje pokupili su se s gradilišta i više se nikad nisu tamo vratili. Nisu ni mogli, jer projektne dokumentacije za obilaznicu nije bilo, ne samo da nije bilo građevne dozvole - za trasu nisu bili riješeni čak ni imovinsko-pravni odnosi. Došla je velika ekonomska kriza, ovi su otišli s vlasti, došli su drugi, a prošla je i kriza, no pomaka svejedno nije bilo.
Sve do sada, kada su stvar u ruke uzeli oni koje se htjelo impresionirati ovim građevinskim pothvatom - mještani Turnja, karlovačkog naselja kroz koji prolazi državna cesta D-1, nakon autoceste najvažnija cesta koja spaja sjever i jug Hrvatske - koji su doslovno prisilili političare da rade svoj posao. Valja reći da su Turanj tijekom rata zvali malim Vukovarom, jer ga nije preživjela nijedna kuća, ali, nažalost, ni svi mještani. To je bila ona točka u kojoj se napadnuta Hrvatska našla najtanjom.
Radove su 2007. svečano otvorili pokojni Branko Vukelić, Berislav Rončević te tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta
Pokradeni svi vredniji elementi
Najavljeni početak radova za sljedeću godinu na ovom projektu zapravo je samo ogolio besmisao gradnje toga mosta kao samostalnog projekta i bez dokumentacije za pristupne mu putove i ostatak obilaznice. Iz Hrvatskih cesta, naime, potvrdili su nam da će za obnovu u međuvremenu devastiranog mosta s kojega su pokradeni gotovo svi vredniji elementi morati izdvojiti čak 2,4 milijuna kuna, što je petpostotna vrijednost mosta koji je stajao 50 milijuna kuna. Da bi se projekt završio, trebat će za šest kilometara prometnica izdvojiti dodatnih 210 milijuna kuna. Iz Hrvatskih cesta procjenjuju da će do kraja godine okončati postupak javne nabave, pa tako dobiti i ime izvođača radova. Iako još nisu riješili imovinsko-pravne poslove, smatraju da će obaviti izvlaštenja i osigurati dozvole za početak radova najkasnije do kraja polovice iduće godine, da bi ih okončali 24 mjeseca kasnije. U projektu, ruku na srce, nisu sami i svi projektni procesi ne ovise samo o njima, jer svoj dio posla moraju obaviti Hrvatske vode i HEP.
Hrvatske ceste ne mogu krenuti u radove u svoju dionicu koja osim prometnice uključuje obnovu postojećeg mosta i gradnju križanja Mostanje dok Hrvatske vode ne izgrade regulacijske nasipe uz obale Mrežnice i Korane. Nakon toga nastavlja se gradnja dvokolničke prometnice koja će na pola dionice prijeći u jedan kolnik te se tako spojiti na križanje Cerovac, odnosno cestu D-1. Na trasi je predviđena gradnja vijadukta Sajevac dužine 146 metara te dva putna prijelaza, prijelaz “Jelaši” s nadvožnjakom “Jelaši” dužine 102 metra, te putni prijelaz “Slunjska brda” s istoimenim nadvožnjakom od 75 metara.
Osim tona i tona betona, željeza, asfalta i praznih obećanja u ovaj je projekt, nažalost, utkan i život jednoga dječaka. Za vozače samo promet, no za Turanjce je 12. listopada prošle godine u 16.30 sati stao svijet. Strašnu tragediju u kojoj je pod kotačima tegljača život izgubio 10-godišnji dječak nijedan roditelj nije mogao otrpjeti, kao što su do tada olako prelazili preko neispunjenih obećanja političara. Njihov bunt ubrzo je prerastao u građansku inicijativu, a ona u prosvjed. Na glavnu magistralnu prometnicu prema jugu izašao je svaki treći mještanin te je 2000 ljudi od vlasti i institucija zatražilo da konačno njihov problem shvate ozbiljno. Kako tada, tako i danas, prvenstveno kao roditelji ti su ljudi htjeli zaštititi svoju i tuđu djecu od stradavanja, no iz njihove je borbe izrasla udruga građana Naš Turanj, koja za cilj ima podići ukupnu kvalitetu života u njihovoj gradskoj četvrti.
Na problem preintenzivnog prometa i neopreznih vozača na magistrali od škole udaljene tek 10 metara upozoravalo se početkom svake školske godine. Tako je i Nataša Lemić, čim je ušla u roditeljsko Vijeće OŠ Turanj odlučila vidjeti što se može napraviti. Prisjeća se tih trenutaka dok pričamo na školskom igralištu, koji metar od plakata “Obilaznica koja život znači”, koji je iznio svih devet prosvjeda, a sada trajno “gleda” vozače koji kraj njega prometuju.
- Otišla sam na policiju vidjeti što se može učiniti da se stvari poprave, staviti kamere za nadzor brzine, pojačati kontrole, ne znam, bilo što. Primili su me i rekli da je ova prometnica statistički sigurna i da ne možemo dobiti ništa što smo tražili. Čovjek mi se ispričao, rekao da stvari tako stoje i ja sam otišla - kaže Nataša Lemić.
No, nije odustala. S ostalim roditeljima slala je dopise, upite i zamolbe, a zauzvrat nisu dobivali ništa više od praznih “vidjet ćemo” odgovora.
- Onda se dogodila ta nesreća i više nitko nije htio šutjeti, svi su se digli na noge. Blokirali smo prometnicu neprestanim prelaženjem pješačkog prijelaza u krug. Odlučili smo ne odustati sve dok ne dobijemo konkretne datume za gradnju obilaznice. Nakon toga je gradonačelnik Damir Mandić organizirao Vijeće roditelja i pozvao predstavnike relevantnih institucija. Mi smo bili spremni s brojkama, statistikama, kronologijama nesreća, konkretnim primjerima. Mislim da smo ih tada uvjerili da nećemo odustati - pričaju Nataša Lemić i Ivana Pregelj, koja s njom prati situaciju.
Stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti nakon toga su proveli svoja istraživanja i utvrdili porazne rezultate. Izmjerili su dnevni promet od čak 15.000 vozila, od čega čak 1500 kamiona, a bio je listopad, dakle izvan sezone i u vrijeme dok je bio zatvoren granični prijelaz Maljevac, koji nosi dobar dio ovog prometa. Brojevi su to koji su sve iznenadili jer su govorili da je kroz središte ovog karlovačkog naselja protok vozila jednak onome na autocesti A-1 od Bosiljeva do Splita.
- Nakon toga usuglasili smo tri razine mjera. Kratkoročne, osvjetljavanje pješačkih prijelaza, postavljanje stupića na rub nogostupa, preprogramiranje semafora, kameru za snimanje brzine, smanjenje ograničenje brzine na 40 km/h. Sve te mjere su ispunjene i dale su rezultate. Od listopada prošle godine do ožujka ove godine kamera je zabilježila čak 3000 prekršaja, od čega je bilo 1800 prekoračenja brzine. Srednjoročne mjere koje podrazumijevaju proširenje nogostupa, gradnju biciklističke staze i izmještanje autobusne stanice još čekamo, isto kao i onu najvažniju, dugoročnu mjeru - gradnju obilaznice, koja je jedino trajno rješenje naših problema - pričaju Ivana i Nataša.
Prvi korak im je bilo jamstvo da će do srpnja ove godine biti raspisan natječaj javne nabave, što se i dogodilo, pa očekuju da radovi započnu početkom sljedeće godine, kako je obećano. Ako se to ne dogodi, u proljeće na početku turističke sezone ponovno kreću u prosvjedne šetnje.
- Budno pratimo svaki njihov korak. Očekujemo do ožujka, najkasnije travnja nešto, bilo što, lopate, bagere, malere na mostu, svejedno. Dakle, više ne vjerujemo obećanjima, već čekamo konkretne radove. Ako se to ne dogodi, opet ćemo izaći na ulice - odrješite su Nataša i Ivana.
Karlovački gradonačelnik Damir Mandić(HDZ) u danima nakon tragedije koja je pogodila prvenstveno dječakovu obitelj, a onda i sve njegove susjede, postao je svojevrsna tampon zona, pa onda i spona između ljutitih mještana i stranačkih šefova koji jedini mogu promijeniti stvari. On je uvjeren da će projekt biti i konačno realiziran.
- Projekt zaobilaznice datira još prije 30 godina. I u to vrijeme bilo je jasno da je potrebno rasteretiti promet u naseljenom području. Nažalost, tek kada je došlo do prometne nesreće s teškim posljedicama, projekt se ponovno aktualizirao. Iako se više puta pokušavalo, sada je došao trenutak konačne realizacije projekta, koji je važan kako za sam grad Karlovac tako i za stanovnike tog područja. Projekt obilaznice pridonijet će sigurnosti i kvaliteti prometovanja kroz grad Karlovac - kaže nam gradonačelnik Mandić.
Napravi se problem, pa sanira
Njegov protukandidat na posljednjim lokalnim izborima, nezavisni gradski vijećnik i građevinski poduzetnik Davor Petračić još je ljutit, iako je izvjesno da će se konačno graditi famozna obilaznica, a most dobiti smisao. Naglašava da je prometni problem kroz Turanj velik, toliko gust da za dana tim dijelom grada svakih pet do deset sekundi prođe jedno vozilo.
- Političari valjda dobivaju na težini tko pokrene više skupljih i megalomanskih projekata, a o funkcionalnosti i svrsishodnosti očito još nitko na glas ne smije progovarati. Ovo je projekt koji je uistinu strateški potreban Karlovcu, ali i cijeloj Hrvatskoj je alternativni cestovni pravac koji vodi kroz Karlovac i preko tzv. Vukelićevog mosta. Projekt je ponovno zapeo u političkim sferama iako je sagrađen najkompliciraniji i po jediničnoj cijeni gradnje kilometra najskuplji objekt na trasi cestovnog i otkupljena većina čestica sve do Tušilovića. Na Turnju je čak i matematička statistika uvjetovala smrt nedužnog djeteta kao žrtve prometa, a matematičkim modelom moglo bi se na Turnju predvidjeti još nepotrebnih smrti unatoč postavljenim barijerama, kamerama i znakovima zato što je cesta tamo preuska, promet pregust, a uvjeti vožnje zbog blizine objekata nepovoljni jer je preglednost mala. A tek kada su kiša, magla, led, snijeg ili više toga odjednom? Što ako se zbog moguće prometne nesreće zatvori autocesta? - pita se Davor Petračić, napominjući da se s gradnjom obilaznice odavno kasni, ali i s potrebnim “dizanjem cijele brze ceste kroz Karlovac na vijadukt zajedno s paralelnom prugom koja će uskoro dobiti drugi kolosijek i postati vrlo prometna”.
Nezadovoljan je i drugim rješenjima koji se naslanjaju na turanjsku obilaznicu, prvenstveno rotorom na raskrižju D-1 i naselje Logorište, neposredno prije Turnja, čija gradnja također slijedi.
- Gradska nesposobna vlast, ponukana čestim primjedbama, naročito ljudi iz Logorišta, odlučila se u panici na gradnju isto tako nefunkcionalnog rotora na raskrižju prije Turnja. Tim rotorom trebao bi se značajno olakšati promet prema Logorištu, iako je daleko bolje i jeftinije rješenje pametni semafor zbog izrazito dominantnog prometa u jednom smjeru, cestom D-1. Taj problem bi se zapravo riješio gradnjom turanjske obilaznice jer bi tada to prestala biti državna prometnica i postala obična gradska cesta te bi u tim uvjetima i rotor dobro funkcionirao. U Karlovcu očito tako funkcioniraju, da se gotovo redovito za strateške stvari donose izrazito loše odluke, napravi se još veći problem, pa se taj veći problem ide sanirati - zaključuje Petračić.