Pandemija, a potom i rat u Ukrajini pokazali su da je gotovo nemoguće davati realne procjene o tome što će se događati u energetskom sektoru kad je riječ o stabilnoj opskrbi i cijenama. Pitanje je slijedi li nam tek vrhunac krize, a uz sve geopolitičke neizvjesnosti zasad se ne zna i što će se događati nakon 1. travnja, kada prestaje zamrzavanje cijene plina za kućanstva. Uz sve izazove, Hrvatska mora raditi i na pametnom energetskom miksu. Dio je to zaključaka koje su uz odgovore na ključne izazove u energetskom sektoru ponudili na tradicionalnoj konferenciji Jutarnjeg lista "Energetika 2023. - sigurnost opskrbe i cijene energenata" predstavnici vodećih kompanija i institucija u sektoru, Vlade i stručnjaka.
Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić podsjetio je kako je prije godinu dana rekao da je stanje dramatično jer je cijena megavatsata električne energije skočila na 150 eura. Uslijedila je ruska invazija na Ukrajinu te je cijena krajem kolovoza narasla na dramatičnih 1000 eura. Da se cjenovni udar ne bi prelio na građane i tvrtke, Vlada je donijela dva paketa mjera.
"Ali sve to ima svoju cijenu. Na razini države 26 milijardi kuna, od čega se samo na HEP odnosi šest milijardi kuna", rekao je Barbarić, uz procjenu da se cijene neće vraćati na pretkrizne razine.
Ključna tema
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović poručio je da je sigurnost jedna od ključnih tema na razini Europskog vijeća.
"Pred nama su izazovi na koje moramo odgovarati racionalno. Vlada je napravila sve kako bi građanima energenti ostali pristupačni i po razumnim cijenama. Osigurano je da hrvatski plin ostane u Hrvatskoj i bude dostupan institucijama poput bolnica, vrtića i škola. Jesenskim paketom mjera ograničena je cijena struje i omogućeno je da građani imaju gotovo 60 posto jeftinije cijene u odnosu na Sloveniju", rekao je ministar Filipović te poručio da se Hrvatska dugoročno želi pozicionirati kao energetsko čvorište.
Povjerenica Europske komisije za energetiku Kadri Simson istaknula je da je plan što prije se riješiti ovisnosti o ruskoj energiji. Ključnim je istaknula infrastrukturne projekte.
"Hrvatska ima važnu ulogu sa svojim LNG terminalom, ali i velik potencijal za iskorištavanje solarne energije", rekla je u videoporuci povjerenica Simson.
Sabina Škrtić, članica Uprave ENNA Grupe, istaknula je da je u daljnjem scenariju zima svakako jedan od faktora.
Stabilna situacija
"Ako temperature ostanu ovakve, skladišta će ostati puna pa možemo očekivati stabilnu situaciju oko cijena. Tu je pitanje i intenziteta aktiviranja europske industrije jer su brojni sektori smanjili proizvodnju kako bi se osigurali od energetskog udara. Treći faktor je i razvoj događaja u Kini koja izlazi iz dugog razdoblja zatvorenosti zbog pandemije i smanjene poslovne aktivnosti. To će utjecati na potražnju za energentima", rekla je Škrtić.
Predsjednik Uprave Ine Péter Ratatics ističe da je i kod cijena nafte mnogo teza i neizvjesnosti.
"Nemoguće je spekulirati o tome kako će se razviti rusko-ukrajinski konflikt, koji ima velik utjecaj. Sa skorašnjim embargom na ruski dizel i naftu više ne govorimo samo o pritisku na cijene, već je prioritet sigurnost opskrbe. Okolnosti su se promijenile i bilo bi dobro da dođe do promjena u odnosu na propise oko definiranja cijena", rekao je predsjednik Uprave Ine te najavio da se pokretanje rafinerija u Rijeci, koja je u postupku modernizacije, očekuje u travnju.
"Ina nastavlja s projektima na povećanju proizvodnje plina i nafte, vidimo brojne mogućnosti, ali mnogo će toga ovisiti o regulatorima. Uvođenje dodatnog poreza na profit utjecat će zasigurno naše planirane investicije", dodao je Péter Ratatics.
Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska, istaknuo je da je kompanija instalirala brojne solarne kapacitete. "Poznajemo tržište, imamo znanje i s drugih tržišta, želimo investirati u obnovljive izvore. Birokracija je posvuda, potrebne su dozvole za sve", zaključio je Rörig.
Predsjednik Uprave LNG Hrvatska Hrvoje Krhen ističe da su svi na tržištu plina dobro pripremljeni, opskrba je zajamčena, LNG se pokazao izvrsnim potezom i sada je prilika za iskorak i povećanje udjela na tržištu.
Na drugom panelu konferencije Marijan Krpan, v.d. predsjednika Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU), istaknuo je da su geotermalni potencijali buduća velika tema energetske tranzicije.
Istrčati maraton
Agencija je izdvojila 191 bušotinu s geotermalnim potencijalom. Ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar" Dražen Jakšić ističe da su radili scenarij klimatske neutralnosti do 2050. te procijenili ukupna ulaganja na oko 130 milijardi eura u RH. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić istaknuo je kako je nemoguće da energetika bude isključivo na tržištu. "Nema niti jedne države na svijetu koja nije prisutna u energetici", rekao je Milatić.
Direktorica OIEH-a Maja Pokrovac upozorila je da je Hrvatska zadnja u EU po instaliranim solarima. Da bi se dogodila investicija u ovoj zemlji, dodala je, treba istrčati maraton. "Suočeni smo s ogromnom stagnacijom oko dozvola, Hrvatska je po tome zadnja u Europi", rekla je Pokrovac. Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, otkrio je da je tvrtka u zadnjih deset godina narasla tri puta.
Tijekom dana pratili smo konferenciju UŽIVO, što sve možete pročitati niže u tekstu
13:52 Završila je panel rasprava koju moderira kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača. V.d. predsjednika Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, te direktorica OIEH-a Maja Pokrovac razgovaraju o sigurnosti opskrbe i dekarbonizaciji.
Kolak: Pozicija Končara u RH kao stožerne kompanije, jedine takve s tim sposobnostima u JI Europi, trebala bi biti da bude prvi izbor.
Krpan o geotermalnim potencijalu: Geoterme su buduća velika tema energetske tranzicije, u Panonskom bazenu imamo izuzetan potencijal, naš je radijant 60 posto veći od europskog prosjeka. Radimo na tome godinama. Svih par tisuća bušotina smo analizirali, izdvojili smo 191 bušotinu za koju smo sigurni da ima geotermalni potencijal. Tada smo napravili podjelu na 75 blokova od kojih 40 istražnih blokova može biti upotrijebljeno u toplinarstvu, a 45 za proizvodnju energije. Krenuli smo u akciju, programom geoterme u toplinarstvu,. Snimamo seizmiku na šest područja. AZU snima seizmiku, procesira, interpretira i na temelju rezultata izdvojit ćemo dva područja gdje ćemo bušiti novcem EU Fondova. Ideja je da budu vezane za gradove koji imaju centralizirani toplinski sustav, da se danas-sutra griju s geotermalnom energijom. Ako uspijemo, onda je sigurno da se to može aplicirati na gotovo sva naselja Panonske Hrvatske. Velik je potencijal i u geotermalnoj proizvodnji električne energije, natječaj je za Dravsku potolinu na šest područja. To je jako vruće, negdje iznad 200 cezija. To je dokazani potencijal, nije upitno hoće li se ležište naći, znamo da postoji i otvorili smo ga za investitore. Tamo želimo nove megavate iz tih izvora. Te materijale odaslali smo na adrese energetskih kompanija. Siguran sam da će to biti ostvareno. Električna energija i toplinarstvo, ali i uporaba u poljoprivredi. Već imamo staklenike u Bošnjacima kraj Županje griju na geotermalnu energiju, pitanje je trenutka da se to aplicira i na buduće proizvođače. Siguran sam da će poljoprivrednici uvidjeti potencijal i da će pomoći u poljoprivrednom razvoju Slavonije. Radimo i na turističkom sektoru, toplicama. Uhvatili smo se promocije toga, uvjereni smo da je to tema budućnosti.
Jakšić o energetskoj učinkovitosti, je li to najpotcijenjenija tema:
- Ne bih rekao, osnovno načelo EU je učinkovitost na prvom mjestu. Radili smo scenarij klimatske neutralnosti do 2050., procijenili smo ukupna ulaganja na oko 130 milijardi eura u RH. najveći dio je ulaganje u zgradarstvo i energetsku učinkovitost. Istinska tranzicija mora se odvijati u svakom kućanstvu i poduzeću, obnovi zgrada, stana, fotonaponskim ćelijama na krovu...To je decentralizacija energetskog sustava, za nekoliko godina imat ćemo stotine tisuća malih proizvođača električne energije. Napravili smo iskorak, povukli sredstva iz fondova te nacionalnih sredstava, međutim, interes je na svim natječajima bio veći od raspoloživih sredstava. Slijedi nam, a i po strategiji obnove zgrada, trebamo obnoviti 3,5 posto godišnje, što zahtijeva puno veća sredstva i puno malih projekata.
Završne riječi:
Pokrovac: Imamo precizne spoznaje potencijala. RH je zadnja u EU po instaliranim solarima. U RH još ne znamo cijenu priključka na energetsku mrežu. U Slavoniji imamo 2500 megavata prazne mreže, zar ne možemo investitorima tamo ponuditi povoljnije uvjete? Kolak me potaknuo, Vladi smo dali ideju jedne žene koja je to dobro komparirala. kad je bila pandemija, svi smo bili koordinirani, a kada imamo energetsku krizu nema nikakve koordinacije. Treba nam netko u Vladi tko će energetiku koordinirati, a sada je energetika u četiri ministarstva.. U krizi smo i moramo nešto poduzeti. Nužno je povezati industriju s obnovljivim izvorima. Svi su potencijali mjerljivi. Slovenija je tri puta osunčanija i solarizirana, koristi energiju Sunca, op.a.) nego Hrvatska, Njemačka 650 puta, a Hrvatska ima 30 posto veću sunčanost.
Milatić: Po meni je krivi pristup u razvoju budućih energana. Oni koji su se bavili vjetrom koji je produktivniji, bili su uporniji i uspjeli su instalirati. Sada okrećemo priču pa prevladavaju sunčane energije. Podržavam sve koji su rekli da je potrebna koordinacija. Puno puta sam inzistirao i tu Kolak kao da mi čita misli, da se ODS i HOPS koriste dinamičku javnu nabavu kakvu koristi cijela Europa. Tužan sam, kao dio ministarstva u energetskom dijelu govorim da je to jako razvojna nabava. Kada ste direktor Končara u Hrvatskoj, kako planirati da možete toliko prihoda ostvariti na tenderu ako na njega jurišaju svi? Svaki put ste u borbi. Ako imate dinamičku javnu nabavu, gdje se pet ozbiljnih prijavljuje i nabava je otvorenog tipa, i ako znate da entitet ima investirati, nema šanse da nadmetanje u drugom stupnju propadne. Kolak sudjeluje kao podizvođač njihovim tvrtkama u Europi koje dobiju poslove na natječaju. Dali smo primjere za razvojne projekte u Slavoniji. Zašto praznu mrežu plaćati skupo, još nismo dobili odgovor od HERA-e za to. Borimo se da pravila priključenja budu što bolja, koordinacija nam uistinu treba. Prostorni planovi se rješavaju, sklapamo prijedlog izmjena zakona gdje je jasno napisano da se državni planovi mogu raditi kao podplanovi za određene situacije, gdje država može odlučiti. Tužan sam da ovisimo o volji svake županije gdje će proći dalekovod ili biti trafostanica. Inzistirat ćemo na posebnim državnim planovima. Nadamo se i da će bioplin kroz javnu raspravu doći na temu, da se biopostrojenja sačuvaju jer bi njihova propast bila šteta za državu. Naša sigurnost opskrbe ovisit će o tome koliko ćemo brzo napraviti energetsku tranziciju, ali ne smijemo zaboraviti ugljikovodik i plinsku infrastrukturu.
Kolak o umjetnoj inteligenciji u energetici: Prije tri godine prepoznali smo digitalni segment kao jedan od ključnih. Do tada nismo bili toliko prisutni u tom dijelu, ali pretpostavili smo ove promjene, od distribucije, mreže, pretpostavili smo da upravljanje tim složenim sustavima više neće biti moguće tako jednostavno, ručno. Promišljajući smo rekli da ćemo graditi poslovnu vertikalu Končara koja će graditi kompetencije razvoja digitalnih rješenja upravljanja cjelokupnim elektroenergetskim sustavom jedne zemlje. Nije to baš tako daleko, imamo rješenja kojima upravljamo slivom u hidrosegmentu, upravljamo mikromrežama, radimo pilot-projekt upravljanja mikromrežama budućnosti i na tim se primjerima učimo. Sutra će to biti neizostavan dio sustava. da bi došli do toga, moramo razgovarati o digitalizaciji svih produkata. HEP raspiše tender za neki generator, ali nema narudžbe da se on digitalizira nekim senzorom. Ali radimo i na tome, da se ugrađuju senzori svakog sustava i podsustava. Prvi nam je podsustav stvoriti kompetencije, a onda raditi na digitalnoj sutrašnjici.
Jakšić: Za klimatsku neutralnost potrebna su jako velika ulaganja, a velik je interes investitora. Usprkos svemu možemo reći - ipak se kreće. Imamo dva teravatsata iz vjetra, udio raste, u neposrednoj potrošnji je 37 posto iz obnovljivih izvora, no podbacili smo u krovnim panelima na kućanstvima, praktički smo na dnu, a postoji neiskorišten potencijal. Treba dati potporu kućanstvima, država to i najavljuje. Treba educirati građane.
Krpan: Osim geotermi, AZu radi na zbrinjavaju Co2 što je temeljna ideja dekarbonizacije. Podnijeli smo prijavu na projekt da se višak CO2 iz cementare u Našicama i u Mađarskoj sprema u naše iscrpljeno ležište Boškovci. Ako to zaživi, eto, i tu imamo neki potencijal dekarbonizacije. Ali, geoterme su ključ.
13:30
Milatić: Imamo 64 posto ukupne potrošnje nekarbonske energije, ali gap karbonski je činjenica da moramo promijeniti i mi to možemo. RH ima na raspolaganju 3.5 milijardi eura financijskih instrumenata uz gotovo nikakve kamate, poklonjen novac. Cijena će ovisiti o tomu koliko RH proizvodi energije. Podržavam Krpana, nismo sjedili skrštenih ruku. Onaj "gap" do 2016., kada se nije ništa istraživalo,ceh toga plaćamo danas. Ali, da nismo krenuli, ne bi danas mogli reći da ćemo imati 1200 m3 plina. Nismo toliko loši, Andrejeva (Plenković, op.a.a) administracija nije baš tako loša u ova dva mandata. Uska grla moramo rješavati većim baterijskim stanicama. Sufinancirat ćemo baterijske sustave dok se ne izgradi bolja mreža. Tko misli da će energetika isključivo biti na tržištu, a predstavlja državu, nije kompetentan. Država mora biti prisutna. Energetsko tržište ne postoji, države su se uplele, da nisu bili bi smrznuti i bez struje. Mjere će ići dok god trebaju,a paralelno gradimo novi sustav kako smo rekli. Nije EU zaboravila svoj plan, ali rješavamo ovaj problem.
Drljača: Da rezimiramo, u Hrvatskoj sve funkcionira, pogotovo u administraciji Andreja Plenkovića?
Milatić: Apsolutno!
Pokrovac: Hrvatska je puna apsurda. Mi smo prvi kao poduzetnici imali riječ "Apsurdistan"., pogotovo po pitanju dozvola. Fascinantna mi je retorika "uzimam onima koji imaju, dajem onima koji nemaju". Mi uporno govorimo o bioplinu, biomasi. Znamo da nema projekata iz vjetra i sunca ako nema bioplina. Mala HR ima 47 megavata bioplina, od 1500 megavata ukupnog obnovljivog izvora. I sad dođe uredba - bioplin na 180 eura. Pola je bioplina izašlo iz sustava, došle su strane tvrtke. Godinu dana molimo državu da kad računaju cijene postrojenjima bioplina, koriste varijabilan tržišni dio, ne uspijevamo. Bioplinaši propadaju. Njihova je cijena 280 eura zbog troškova. Uredbom je zaboravljeno da EU razlikuje operativne troškove i troškove ulaganja. Njemačka je rekla da bioplinašu ide 90 eura više zbog ukrajinske krize i rasta troškova. Češka i Nizozemska dopustila je bioplinašima višu granicu, do 1 mw. Svaka zemlja promišlja da nam treba bioplin, tu ne vidim razumijevanja., Nisu svi obnovljivi izvori jednaki,m treba razumjeti da su tehnologije drugačije. Price cap od 180 eura se odnosi na bioplinska postrojenja. Od koga onda uzimamo? Uništit ćemo bioplinska postrojenja. Ako svi propadnemo imamo negativan saldo za državu od 60 milijuna eura, HEP mora uvesti 180.000 megavat sati. Tko je tu lud? Ako mediji ne propituju i taj segment, država... Bioplin je važan za kućanstva. Fino zvuči ova državna retorika, pa ekstraprofit... Jasno je što nam je potrebno, otporno gospodarstvo, korporacije. Zar ne možemo biti malo pametniji. U EU korporacije surađuju s vjetroelektranama. Povezuju se na svjetskoj razini, dogovaraju međusobno cijenu električne energije. Tražimo mogućnost direktnog ugovaranja, jer je najlakše gledati gospodarstvo kroz ekstraprofit, bez njega nema rasta standarda ni države. Shvaćam da u svakom gospodarstvu ima kukolja.
Kolak: Uvijek je najlakše nešto napraviti ako netko drugi to treba napraviti. Pričamo o enormnim potencijalima. Nisam sasvim siguran da postoji koordinacija ili jedinstvo napora da dođemo do cilja. Govorimo što sve treba napraviti, a nitko ne postavlja pitanje postoje li kapaciteti. Lani smo bili u situaciji da transformatori imaju rok isporuke do tri godine. Još nemamo projekt 400-kilovatne trafostanice u Lici, nismo riješili imovinsko pravne odnose, daleko smo od natječaja, a kad to sve napravimo onda ćemo nekom reć "daj ti to sad na brzinu napravi". Je li to zbog nedostatka jedinstvenog pristupa? Treba razmišljati o kapacitetima proizvođača, projektanata... Time se uopće ne bavimo. U jednom trenutku, nadam se, i rat će prestati i trebat će obnavljati infrastrukturu Ukrajine, a danas im nitko ne može isporučiti elektrotransformator. Hitno im treba, ali ih nema, mogu ih dobiti za dvije-tri godine. Događalo se, nije RH drugačija od EU, da zbog nekoordinacije gubimo potencijal. Ako nešto ne napravimo, džaba nam sve. Kao Končar, fokusiramo se na tržišta gdje se promjene događaju brže, gdje nemaju administrativne barijere koje mi imamo. U Europi imate segmente tržišta s različitom dinamikom. Fokusirali smo se na sjever Europe jer vidimo da dinamika prilagodbe elektroenergetskog sustava ide daleko brže nego kod nas. Članstvo u EU nam je donijelo da smo od 2012. narasli kao Končar tri puta, ali kao izvoz, a ne na domaćem tržištu. U RH ne koristimo potencijal, a imamo poziciju gdje bi mogli puno više. Prošle godine dokapitalizirali smo Dalekovod, imajući u vidu planove. Znali smo da netko mora razmišljati o prijenosu, nema sustava koji može bez mreže. Mi to možemo raditi kao kompanija, ali ne znamo hoće li se ostvariti. Dalekovod projekt još nema nijedan ozbiljan projekt u Hrvatskoj. Mi to onda ne možemo stići i ne možemo povući novac iz MPO-a. Naravno da se onda okrećemo drugim tržištima, gdje se stvari odvijaju bez dramatične promjene trenda u odnosu na ono što vidimo u Hrvatskoj.
Jakšić: Planovi su ambiciozni, činjenica je da raste potrošnja fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, to je posljedica nedostatka plina iz Rusije. Zemlje su prisiljene koristiti ono što imaju. Ne možemo sve provesti u kratkom roku. TO je srednjoročni odmak od zelene politike EU. Jedina pozitivna posljedica ove krize s ruskim energentima je pojačanje svijesti i ubrzanje zelene tranzicije.
Milatić: Kad su u pitanju regulacije cijena, prvi udar nakon agresije na Ukrajinu bio je kakav je, doživio je svoj vrh prošlog ljeta, kad smo došli do iznosima od 950 eura, a u Litvi su i zatvarali burze jer je išlo preko 1000 eura. Kompletna Eu se organizirala, stabilizirali smo se, skladišta su napunjena, zima nije hladna, puno se okrenulo na dizel i ulja, sve se stabilizira. Njemačka ubrzano gradi LNG terminale. Sva ta regulacija koja se polako uvodi s "price capovima" djeluje na tržište. Ako se vidi da se nešto fiksira, svi se tomu prilagođavaju, jer je izvjesno da država neće odustati. Mi smo uredbu o ograničenju cijene struje prepisali od EU, ali neke zemlje su išle i snažnije, na 140 ili čak 120 eura. Lijepo je govoriti o problemima koji nas tište. Pamtim puno toga, loše dane, a danas su možda bolji. Ne tako davno, kad je u pitanju dekarbonizacija, razgovarali smo o tomu. Kako doći do situacije da se to odradi što brže i efikasnije,a paralelno da stvorimo ne manje važan, elektroenergetski sustav koji će sve to prihvaćati i distribuirati. Zadnjih 15 godina iz ministarstva smo na sve strane rasplinuli te procese i na kraju kao siroče čekamo da netko dođe sa svim papirima o dobije dozvolu. HOPS je imao listu od 15 gigavata, a na jednom mjestu je bilo tri, četiri investitora, svatko je računao da će to dobiti. Bilo je svega, bilo je više lokacijskih dozvola za istu lokaciju izdanih u jednom danu. Rekli smo tomu stop i počeli uvesti red, uveli Zakon kojim je energetsko odobrenje prvo, uveli prijelazne odredbe. Razumijem da je nervoza investitora tu, ali najgore je da država svojim aktima proizvede lažna očekivanja investitora, pa odemo na arbitraže i šaljemo katastrofalnu poruku investitorima. Odgovorno tvrdim da je 216 firmi koje se javilo, bit će riješeno kroz dva mjeseca. OD šest tisuća megavata, četiri tisuće je pa-pa, nisu provedivi. Neki čisti projekti ne udostoje se kasnije javiti u ministarstvo na natječaj. A mi trošimo vrijeme, rad, 20.000 kuna platimo natječaj, izdamo odobrenje, a on ne plati 15 dana i mi moramo poništiti odobrenje. Svaka čast svakome, ali naši ljudi moraju provjeriti svaku česticu u zemljišnim knjigama, provjeriti sa Zavodom za prostorno planiranje je li u panu, jer tko će mene kao državnog tajnika "oprati" ako je nešto izvan plana. Mi moramo sve provjeriti, jer se ozbiljni novci plaćaju za ta odobrenja. Napravili smo strašan posao. Sutra objavljujemo 15 natječaja. prošle godine smo izdali 700 mw energetskih odobrenja. To nitko ne govori, dobro je pa zašto bi spominjali? Ove godine izdali 125 mw, uskoro još 200. To je 1000 uskoro, a do 2024 moramo doći do 1400. Rade se projekti. Gospodin iz E.ON-a uvijek kritizira, kada gledamo njegove račune naplate za plin, on nije sposoban ispostaviti državi račun godinu dana da mu platimo. To kritiziranje ODS-a, isto se ne slažem. On iz paradigme očitavanje mjerila i priključaka došao u situaciju da ima na stotine zahtjeva za samoopskrbu, digitalizaciju, stvaraju se agregatori, baterijske stanice, pod strašnim su "napadom". Podatak koji nitko ne prenosi, možda Jutarnji hoće, ODS sada neke mjesece pet megavata solara priključi po kućama i tvrtkama. To je 60 mw solara godišnje. Barbarić i ja smo na Visu otvorili 3 mw elektranu i mislili da je čudo, a sada se u tišini otvaraju pet megavata mjesečno. Ova mjera Vlade sve usmjerava na solare. To je proces. Apsolutno podržavam svakoga, sve treba ubrzati i stvoriti kapacitete. Uredbu o javnim natječajima za energetsko odobrenje treba donijeti ovog kvartala. Zašto nije još? Jednostavno. Treba riješiti skladište, proljetni paket, jesenski, ovo, ono, sve je to minimalno mjesec dana uprave za energetiku.
13:15 Nakon kratke pauze počela je panel rasprava koju moderira kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača. V.d. predsjednika Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, te direktorica OIEH-a Maja Pokrovac razgovaraju o sigurnosti opskrbe i dekarbonizaciji.
Pokrovac: Dvadesetak godina sam u energetici. Od 2013. sam sustavno u temi obnovljivih izvora, krajem prošle godine ispred premijera i pet ministara iznijela sam scenu energetike, naslov prezentacije bavio je energetski triatlon. Da bi se investicija dogodila u ovoj zemlji, to je triatlon. A danas je maraton. Predstavljam 80 posto onih u zemlji, 216 iskazanih interesa za ulaganje u oko 6.000 megavata, oni žele ulagati u obnovljive izvore. Suočeni smo s ogromnom stagnacijom oko dozvola, Hrvatska je po tome zadnja u Europi. Jako smo aktivni, pratimo što je najkvalitetnije, sudjelujemo u svim raspravama,a međutim od kraja 2021. kada je Hrvatska rekla da želi ulagati, da ne želi trajanje 12 godina, olakšala priključivanje... Ali od tada imamo stagnaciju. Da bi još motivirali državu, s tvrtkom Interkapital smo prvi u Europi napravili Res indikator, da ocijenimo promišljanje svih investitora. Ocjena je katastrofalna - dvojka. Upitnik ima 27 pitanja, 11 se odnosi na državu i dozvole, a ostala uz tržišna kretanja. najgori smo na jugoistoku Europe. To nas zabrinjava. Stvara se nervoza među investitorima, pokušavaju raditi. Po čl. 133 smo uspjeli neke projekte, ali čekamo članak 17. Tvrtke pokušavaju pritiscima ostvariti interese, difamiraju se drugi. Stvorena je prevelika nervoza, nakon više od 1,5 g nemamo uvjete. Što se tiče potencijala, Hrvatska ima 6.000 megavata iskazanog interesa. Za 5-7 godina možete imati stopostotonu dostatnost. Po prvi put je Europa rekla da je to prevladavajući interes. Tu nemamo što razmišljati, možemo puno bolje. Trudit ćemo se, nema šanse da budemo pasivni. Nastojimo inovirati, već petu studiju EBRD radi s nama. Nudimo akcijski plan. Radimo dvije nove studije - o izvorima na moru, dizalicama topline na morsku vodu, plutajuće elektrane, nudimo nove projekte. Povezujemo poljoprivredu i energetiku, agrosolare, cijela EU to već radi. U RH se uvijek netko boji tko stoji iza toga. Europa je rekla da ako jedan posto poljoprivrede pokrijemo solarima, dobri smo. Gospodarstvo je aktivno, trudi se nuditi rješenja...
Drljača: Slažem se da su potencijali veliki, na prvom panelu čuli smo da smo mali i ovisimo o drugima, a ja sam skeptičan oko podbačaja naših potencijala. Gospodine Krpan, što je s plinom iz hrvatskih izvora. Pripadnik sam generacije koje se sjećaju kako bi to s ulaganjem u istraživanja moglo lako ići. Šokirao sam se kad sam shvatio da smo nigdje s domaćim plinom.
Krpan: U pravu ste. proizvodimo 781 milijun metara kubnih, pad je uzrokovan padom proizvodnje na sjevernom Jadranu. Treba razumjeti prirodu tih tankih ležišta, modalitet crpljenja dovodi do prirodnog pada proizvodnje. Prije desetak godina smo proizvodili milijardu i pol, sada smo a 300 milijuna. Ina ima kampanju bušenja, imaju pozitivne rezultate, treba ocijeniti volumene i mogućnost novih platformi. Pred nama je projekt INA i Edisona, jer će INA isporučiti nove količine plina. Radi se, doći će do povećanja proizvodnje, no kratkoročno. Prostor je jako pokriven 3D seizmikom. Plin ima puno manju gustoću nego nafta, bolje se vidi, sigurni smo u ono čime raspolažemo. Kopno - napravili smo natječaj, neka otkrića su prisutna, ona će uskoro ići u razradu, to su vrlo ambiciozni programi, ambiciozni su i projekti Save i Drave. Istraživanja su dugogodišnja, rezultati ne mogu biti odmah, a imali smo 20 godina kada istraživanja u RH nije bilo. Na kopnu i na Jadranu se radi, ostaje nam neistražen Južni Jadran gdje nema bušotina, a to je drugi nivo ulaganja zbog dubine mora. Na dubinama preko 350 metara bušotina košta oko 200 mil.eura, to je značajno i rizično ulaganje. Govorimo o riziku da je 15 posto vjerojatnost komercijalnog nalazišta. Većina kompanija koja je sposobna to napraviti, a ima ih sedam-osam u Europi, mijenja strategije i reduciraju istražne portfelje. Nisam siguran da ćemo uskoro istražiti Južni Jadran. Nedavno je u Crnoj Gori izbušena ENI-jeva bušotina od 6 kilometara koja je bila negativna. To je realnost. Kao agencija ćemo inzistirati na intenziviranju aktivnosti. Ako INA ima interes za neke stvari na Jadranu, slobodno se jave sa studijom i pismom agenciji, napravit ćemo sve da se otvore natječaji. Generalno, jednom nogom o ugljikovodima, moramo voditi računa i o obnovljivim izvorima, pa smo se orijentirali na geotermalne potencijale.
Drljača: Skeptični ste oko ugljikovodika na Jadranu? Iznenađuje me to.
Krpan: Dugoročno, da. Nismo mi bili neaktivni. Teško je to staviti na tapetu. Tko razumije stvarnu vjerojatnost pronalaska mora razumjeti geološki rizik, ali to nije tema za ovu publiku. Treba iznaći volumen, barem minimalan. Zašto u Italiji ima toliko, a u Hrvatskoj manje bušotina? Razlika je u geologiji. Zašto puno bušotina ima u Iranu, a malo na Islandu? Razlika je u geologiji. Imamo bazen koji je dao više od milijardu barela nafte, plina, kondenzata. Imamo 57 eksploatacijskih polja, proizvodimo 25 tisuća barela dnevno, ali je u padu. INA radi velike napore da ostane na nivou, dugi niz godina. Ponekad je uspjeh i da proizvodnja ne pada.
Drljača: Dojam je da se veliki zeleni planovi sudaraju s problemima današnjice. Danas je više puta spomenuta Njemačka, zatvarali su nuklearke, a sada imamo situaciju da se koristi ugljen i grozni onečišćivač lignit. Koliko se sudaraju mogućnosti i očekivanja kada su obnovljivi izvori u pitanju?
11:41 Moderator panel rasprave "Sigurnost opskrbe i cijena energenata" koja je u tijeku, Mislav Togonal razgovara s članicom uprave ENNA grupe Sabinom Škrtić, predsjednikom Uprave INA-e Péter Rataticsom, predsjednikom uprave LNG Hrvatska Hrvojem Krhenom te Andreasom Rörigom, predsjednikom Uprave E.ON Hrvatska.
Péter Ratatics: INA nastavlja s projektima na povećanju proizvodnih kapaciteta, vidimo brojne mogućnosti, ali mnogo će toga ovisiti o regulatorima. Problem je što su neki naši projekti naišli još prije osam do deset godina na loš odaziv javnosti.
Rörig o solarnoj energiji: Kao EON smo vrlo aktivni i instalirali smo brojne solarne kapacitete. Poznajemo tržište, imamo znanje i s drugih tržišta, želimo investirati u obnovljive izvore. Hrvatska je pri vrhu u EU kada se govori o političkim i birokratskim preprekama. Birokracija je posvuda, potrebne su dozvole za sve, a imamo izuzetne potencijale. napredak je vrlo spor. Potrebne su velike investicije u elektroopskrbni sustav, transformatore, mrežu, jer je bez infrastrukture teško iskoristiti potencijal kojeg Hrvatska ima kada je u pitanju iskoristivost izvora obnovljive energije. Regulacija je 2021. gotovo zaustavila tržište. Želim poručiti Vladi da omogući građanima i tržištu pristup obnovljivim izvorima putem olakšavanja investicija.
Stjepan Adanić, predsjednik Uprave JANAF-a, o geotermalnoj energiji: Postoje izazovi, razgovaramo s INA-om i HEP-om, želimo raditi na novim projektima, ali ako oni ne žele, napravit ćemo ih sami. U idućih desetak godina većinu svojih prihoda želimo imati iz obnovljivih izvora. Moramo ići u diverzifikaciju poslovanja.
Gordan Kolak, šef Uprave Končara: Mi smo pobornici ovih ideja. Htio bih naglasiti da moramo voditi računa o elektrodistribucijskoj mreži, to je jedan od ključnih izazova Hrvatske. Mreža je pokretač, a u ovom trenutku ograničenje izgradnje novih kapaciteta. Ako se tu ne pokrenemo, neće biti moguće ostvariti planove koje smo si zacrtali. Tu moraju biti svi uključeni.
Barbarić: Svjesni smo problema koji će nastupiti porastom potražnje za električnom energijom. Imamo zahtjeve za 5,5 tisuća novih megavata prijenosne mreže, dalekovoda i ostalog. Tu dolazimo do sinergije svih subjekata, od države i Vlade do HERA-e koja mora odobriti cijenu koju HOPS traži za proširenje prijenosne mreže. Država to ne može sama investirati, kao ni HEP. Svi zainteresirani subjekti moraju podnijeti dio tereta. Ministar je rekao da će svi koji su prodavali struju po cijeni preko 180 eura po metru morati vratiti dio sredstava, a to će se koristiti za izgradnju mreže i obnovljive izvore. Tu ne govorimo o porezu na elektroprofit.
Škrtić: Prije šest godina ‘Energia naturalis‘ gradila je strategiju, shvatili smo da će Europa morati ići u promjene. Radimo na ustrojavanju novih procesa, razvoju divizija, osim plina tu je ulaganje u obnovljive izvore, ulažemo u željeznički transport i luke, te trgovanje voćem i povrćem. Pripremili smo se na diverzifikaciju i razdoblje promjene omjera snage, naša najveća kompetencija je trgovanje i poznavanje regulativa. Bez ugljikovodika EU i svijet neće moći još dugo vremena, treba istražiti ogromna sredstva za istraživanje i razvoj. Avio promet, proizvodnja čelika... Treba pametno koristiti vrijeme i potencijale koje imamo. RH ima, stalno pričamo, velike potencijale obnovljive energije. Sve više se svi slažemo i da je i nuklearna energija u biti čista i nezaobilazna varijanta.Fukushima je incident izazvan okolnostima. Mi se nalazimo u četvrtoj industrijskoj revoluciji, IT sektor je dominantan i nezaobilazan, porast je potrošnje električne energije i moramo je dovoljno proizvesti. Moramo naći rješenje
Rörig: Prošlih nekoliko mjeseci zatrpani smo problemima, a tešlo je pratiti svakotjedne izmjene regulativa, ne razumijemo ih. Važno je razumjeti utjecaj ruske agresije na tržište i gospodarstvo. Trenutak u kojem stvaramo ove regulative je vrlo osjetljiv. Moramo olakšati ulaganja u infrastrukturu. Otvoreni smo za sve razgovore, kako možemo ulagati u Hrvatskoj, potrebno nam je partnerstvo s državom i lokalnim tržištem.
Krhen o sigurnosti plinovoda: Incidenti na Baltiku su izolirani. Mi imamo vrlo visoku razinu tehničke zaštite, ulažemo u nove tehnologije, kibernetičku zaštitu i naše je postrojenje apsolutno sigurno. Pratimo visoke standarde drugih kompanija. OD energetskog viška proizvodimo vlastitu električnu energiju, samodostatni smo, ili ga koristimo za potrebe napajanja energijom ili ga vraćamo sustav.
Ratatics o ekstraprofitu i porezu: Ako bismo morali plaćati više poreze, morali bismo smanjiti ulaganja, a to nije dobro. INA najveći dio profita ulaže u infrastrukturu i razvoj tvrtke u Hrvatskoj. Održivost je jedna od ključnih komponenti. Geoterlameni i drugi izvori također su nam vrlo važni i zanimljivi. Želimo nastaviti s istraživanjem i ulaganjem.
Škrtić: Smatram da RH treba raditi na pametnom energetskom miksu, koristiti sve resurse, smanjiti administrativna opterećenja, tu ima jako puno prostora, a sve je najvažnije radi generiranja novog znanjaa i razvoja ljudskog potencijala.
Ratatics: Nalazimo se na kompetitivnom tržištu i očekuje nas mnogo izazova.
Krhen: Svi na tržištu plina su dobro pripremljeni, opskrba je zajamčena, LNG se pokazao iozvrsnim potezom i sada je prlika za iskorak i povećanje udjela na tržištu.
Rörig: Vjerujemo kao E.ON da Hrvatska kao tržište ima potencijal, želimo biti partner Vladi i regulatoru, vrijeme je za razgovore o optimizaciji, investicijama i smanjenju prepreka.
11:23 Moderator rasprave Mislav Togonal razgovara s članicom uprave ENNA grupe Sabinom Škrtić, predsjednikom Uprave INA-e Péter Rataticsom, predsjednikom uprave LNG Hrvatska Hrvojem Krhenom te Andreasom Rörigom, predsjednikom Uprave E.ON Hrvatska.
Rörig: HEP je dominantan u kućanstvima i u gospodarstvu. Teško je nastaviti pružati uslugu. Mi smo i dalje u Hrvatskoj, raspoloženi smo se boriti za korisnike, ali to je zadatak koji nije lagan s obzirom na mjere ograničenja koje je uvela Vlada. Rast cijena je neminovan. Konkurencija je snažna, traži se visoka učinkovitost, ali ostat ćemo na tržištu najmanje do 2024 - rekao je Rorig.
Škrtić: Smatram da je vrijeme iza nas, pandemija i rat, poučilo da je nezahvalno raditi procjene i da svi moramo mijenjati način razmišljanja i brzinu reakcije. Teško je ocrtati što će se događati. Zima je svakako jedan od faktora, posljednjih godina su iv veljača i ožujak bili hladni. Ako temperature ostanu ovakve, skladišta će ostati puna, pa možemo očekivati stabilnu situaciju oko cijena. Tu je i intenzitet aktiviranja europske industrije. Industrija umjetnih gnojiva de facto je stajala godinu dana, Petrokemija stoji, svi drugi sektori su smanjili proizvodnju kako bi se osigurali od energetskog udara. Treći faktor je i razvoj događaja u Kini koja izlazi iz dugog razdoblja smanjenje industrijske proizvodnje i poslovne aktivnosti. To će utjecati na potražnju za plinom. Hoće li taj LNG plin ići prema Istoku, ili će se ravnomjerno održati? - pitala je Škrtić.
Ratatics o cijeni nafte:
- Iskreno, ne znam što možemo očekivati, mnogo je teza. Nemoguće je špekulirati kako će se razviti rusko-ukrajinski konflikt, koji ima velik utjecaj. Mogu reći da smo možda na vrhuncu krize i da bi cijene mogle padati, ali to je nemoguće sa sigurnošću reći. Govoreći o rafineriji Rijeka, rekao je da je postupak modernizacije u tijeku, te da ulaskom u taj projekt nije bilo moguće znati što će se sve dogoditi. Modernizacija je nužna - rekao je.
Iz publike se čuo komentar kako je prije zaustavljanja rada rafinerije nužno proizvesti dovoljno sirovine ranije, a ugovor je potpisan prije ove krize. Komentirajući nestašicu dizela te modernizaciji riječke rafinerije, rečeno je da je prije potpisivanja ugovora u modernizaciji planirano zimsko doba. Da je rafinerija ranije zaustavljena, pitali bismo se zašto baš u zimi. Nije se moglo znati da dolaze covid i ukrajinska kriza. Ne očekuju se problemi nestašice, hrvatsko tržište jako se dobro pripremilo, brodovi redovito dolaze, a u trećem ili četvrtom mjesecu očekujemo puni pogon riječke rafinerije.
Krhen: Glavnina plina u RH dolazi iz SAD-a, Louisiane i Teksasa, iz pet-šest luka utjecaja. Zaprimamo plin iz Egipta, Nigerije, iz više država. Ne bih rekao da smo Rusiju zamijenili ovisnošću o SAD-u. Bliski Istok nam je veći izazov radi transporta. U naredne dvije godine namjeravamo povećati kapacitet na 6 milijardi m3 godišnje. Napravit ćemo zahvat, povećat ćemo izlazni kapacitet. Postojeći terminal zadovoljava sve potrebe tržišta RH.
Škrtić: LNG na Krku izguran je "na mišiće". Investicije su ključne. EU se vrti oko trileme sigurnosti opskrbe, dostupnosti i održivosti. U vrijeme mira bavimo se održivošću i zelenom energijom, međutim, ono što se događa zadnjih dvije godine je fokus trileme prebacilo na sigurnost opskrbe, što je strateški važno za svaku državu. LNG u Hrvatskoj je živi dokaz toga, RH je stavio za stol s ostalim članicama EU, imamo još jedan dobavni pravac. TO ne može ići samo na teret hrvatskih građana i tržišta. Imamo povijest borbe za krhkim standardom građana i krhkim gospodarstvom. Ako bi izgradnja bilo kakve infrastrukture išpla na teret samo Hrvatske, to bi se osjetilo samo u cijeni koja bi se formirala za hrvatske korisnike. LNG Krk je dobar primjer jer vjerujem da će EU osigurati izvore za izgradnju dodatne infrastrukture. Sigurno govorimo o unaprjeđenju sustava, treba povećati propusnost magistralnih transportnih sustava, odraditi dodatne radove. Ne smijemo zaboraviti ulaganje u obnovljive izvore, tu je nužna administrativna relaksacija. Papirologija je i dalje velik problem. Teško je reći što će se dogoditi prvog travnja. Važno je razmisliti može li građanstvo izdržati cijenu plina. Bile su najave Vlade da se vidi što se može učiniti i prilagoditi, kako ne bismo izazvali novi udar na građane. Hrvatska je nekad više od 60 posto dobivala iz vlastitih bušotina. Sigurno se moglo bolje ulagati u vlastite izvore. Od 2013. imamo novi okvir za eksploataciju i istraživanje, cijela javnost je već tada trebala snažnije poduprijeti tu ideju, možda danas ne bi bili u ovako teškoj situaciji, a mi smo imali pobunu protiv LNG terminala. Temelj sektora je da svaka država članica ima dužnost voditi računa o korištenju prirodnih potencijala, tako i Hrvatska. Ako ima resurse i potencijale, mora ih staviti u funkciju.
Počinje panel rasprava "Sigurnost opskrbe i cijene energenata". Uoči nje obratio se predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.
- Prije godinu dana rekao sam da je stanje dramatično. NA referentnoj burzi cijena megavat sata skočila je na 150 eura, šokantno i neviđeno, a najgore je tek uslijedilo. Ruska agresija poremetila je tržište. Problem je nastao i zbog povijesne suše u Europi. Cijene struje su krajem kolovoza došle na tisuću eura. Vlada je donijela dva paketa mjera. Građani i su najzaštićeniji. prosječne cijene građanima i dalje su najniže u EU, zaštićeni su i poduzetnici, ali to ima cijenu, na razini države 26 milijardi eura a samo za HEP 6 milijuna eura.
Dobri pokazatelji
- HEP je krizu dočekao pripremljen, preuzeli smo više tisuća kupaca drugih operatora. Neki operateri su napustili hrvatsku tržište, drugi najavljuju poskupljenja, što će stvarati novi pritisak na HEP. Izvjesno je samo da će se nastaviti velika neizvjesnost. Početak godine obilježen je pozitivnim signalima, nuklearke u Francuskoj vraćene su u mrežu, zima je blaga, hidrologija povoljna. Sve je to utjecalo na smanjenje cijene struja na referentnim tržištima. Nitko ne može predvidjeti trendove, ali ako se okolnosti dodatno ne pogoršaju ne očekujemo skokove kao 2022. Ali, cijene se neće vraćati na pretkrizne razine. Radimo na osiguravanju dovoljne količine energenata. Za plinsko skladište u Okolima, koje smo popunili, osigurali smo povoljan kredit. Pola ogrjevne sezone je iza nas. LNG terminal je najvažniji, tu nam ulazi više od 60 posto svog prirodnog plina. U dvije godine terminal je u sustav dao više od četiri milijarde prostornih metara prirodnog plina, idemo prema 6,1 milijardu.
Važna je vijest da je NE Krško dobila dozvolu za rad do 2043, to ima jako velik utjecaj na energetski sektor. Krško je ekonomičan izvor koji na godišnjoj razini pokriva 16 posto energije u Hrvatskoj,a zadovoljava sve sigurnosne čimbenike. HEP je osigurao polovicu iznosa za servisiranje. Sa slovenskim partnerima spremni smo i za nove projekte poput druge nuklearke. Prioritet je povećanje proizvodnje, to je istaknula i EU. Osim HEP-a, jednako su važne i druge kompanije. Rusko uništavanje infrastrukture naučilo nas je koliko je infrastruktura važna. Ulaganja u sigurnost opskrbe ključna su. U HEP grupi investiramo 200 milijuna eura u mrežu godišnje. Električne mreže osposobljavaju se za prijem energije iz obnovljivih izvora, to je u nacionalnim strateškim dokumentima. Predviđeno je više od 380 milijuna eura. Do 2026. gradimo 550 kilometara visokoprijenosnih vodova. Fokus je na efikasni dovršetak započetih ulaganja. Do početka nove ogrjevne sezone puštamo novi dio Toplane Zagreb, dovršeno je 90 posto. Gradimo elektrane. Imat ćemo deset solarnih elektrana. Dogradnja hidrosustava Senj - 460 mil. eura, revitaliziramo 12 hidroelektrana, a nove investicije idu prema prioritetima. Koristit ćemo sva sredstva, uključujući EU sredstva. Računamo na suradnju s EBRD-om i bankama te na podršku Vlade. Osamdeset milijuna eura vrijedna je elektrana Korlat, prvi obnovljivi hibridni energetski park, ugovor o izgradnji očekujemo do kraja godine. Od vjetra i sunca želimo imati 700 megavata. Želimo ulaganja s 400 milijuna eura zadržati, i ostati jedan od najvećih investitora u hrvatskoj, što će imati pozitivan utjecaj na proračun, BDP i gospodarstvo. nadam se da ćemo iduće godine manje govoriti o krizama, a više o dobrim stvarima koje su napravljene.
Očekujemo rast broja korisnika jer se drugi operateri povlače, s obzirom na mjere koje je Vlada donijela. S 88 posto već smo došli na više od 92 posto građana", zaključio je Barbarić.
10:57 Uvodnu prezentaciju pod nazivom "Energetska kriza i trendovi u Europi" održao je Mislav Slade Šilović, voditelj usluge poslovnog savjetovanja za sektor energetike u JIE, PWC Hrvatska.
- Energetska kriza je tema koja nadilazi sektor i de facto je ušla u sve pore našeg društva. Svi moramo raditi na razvoju kriznih politika. Od početka rata u Ukrajini EU je implementirala niz sankcija Rusiji, Prve su se odnosile na bankarski sektor, a zatim na energiju. Činjenica je da je do srpnja lani udio prihoda Rusije od izvoza energetike bio utrostručen. Prvi set sankcije nije bio uspješan. Tek treći set sankcija mogao bi imati utjecaja. Sankcije nije lako provesti. Govorimo o potpunoj rekonfiguraciji svijeta. Puno je posla ispred EU. Kriza traje još od Covid krize, dvije krize uzastopno. Pritisak je na cijene sirove nafte i ugljena. Najveće članice proizvođači ugljena nisu mogli dovoljno proizvesti. Indeksi cijene plina skočili su znatno više od nafte i ugljena, pa je ovo "plinska kriza". Europski indeks nafte skočio je više od azijskog i američkog, Europa je više pogođena zbog ovisnosti o Rusiji. Od siječnja prošle godine cijena plina povećala se 16 puta, ali je pala i stabilizirala se. Skladišta su popunjena. Male su potrebe da se krhki balans naruši i plin opet poskupi.
Uz cijenu nafte, imamo i situaciju s dizelom, poskupljuje gorivo za zrakoplove, sve to radi pritisak na inflaciju. Znatno su porasli indeksi gnojiva, sirovina... Cijena plina utjecala je na cijene hrane, cijene željeza utjecale su na industriju poput autoindustrije, pad proizvodnje nekih sirovina pao je za više od 30 posto. Neki sele proizvodnju u SAD.
Svi troškovi u EU, od poljoprivrede do industrije, porasli su od devet do 27 posto. To jako utječe i na profitne marže. Proizvodna industrija mogla bi imati i do 40-postotni pad prihoda. Europska industrija ja i manje konkurentna, tu treba naći rješenje. OIE industrija također nije ostala netaknuta. Eskalirale su i cijene za proizvodnju "off shore" elektrana, sada je 38 posto iznad prosjeka, a to je stabilizirana cijena. Najveći konkurenti su iskazali gubitke u kvartalnim izvještajima. Nadamo se da rast cijene obnovljivih izvora energija neće imati daljnjeg utjecaja. Krenuli smo sa strateškim inicijativama, poreza na neizravnu dobit, punjenje skladišta plina... Interesantne su strateške inicijative, novom LNG HUB-u, prvi "benchmark" za EU LNG cijene, želimo brže puniti skladišta. Europska skladišta bila su top tema, zaostajali smo, ali cilj EU komisije je nadmašen, no situacija je fragilna. Hladna zimska fronta, porast potrošnje, mogu opet utjecati na cijene. U proljeće ćemo imati nižu popunjenost nego u isto razdoblje lani, opet smo pred izazovom. LNG se pokazao kao brz odgovor na rusku invaziju. Hrvatska ima priliku osnažiti utjecaj u regiji. Imamo vrlo živu LNG priču u Europi, a EU je smanjila uvoz plina iz Rusije, uvozimo iz Amerike i s Bliskog Istoka. Države su radikalno intervenirale, to je bilo nužno. No, imaju i svoje mane, jer donose neizvjesnost u investicijsku zajednicu. Hrvatska razine intervencije bila je 4,2 posto GDP-a, iznad prosjeka EU. Kontekst je da Hrvatskoj treba fokus na dugoročnu perspektivu, politike, sektora i alokacije kapitala. Segment održivosti usporava OIE projekte, uvozimo 35 posto električne energije, rastu cijene No, kad bi uspjeli otključati investicije u obnovljive izvore, koje stoje iz raznih razloga i povećati utjecaj projekata koji stoje spremni, smanjili bismo pritiske i potrebu za uvozom. To sve nije moguće bez uvođenja novih mjera poput dizanja investicijskih kapaciteta mrežnih operatora - rekao je.
10:32 Počela je tradicionalna konferencija Jutarnjeg lista "Energetika 2023 - sigurnost opskrbe i cijene energenata". Prisutne je pozdravio moderator Mislav Togonal, istaknuvši kako je prošlu godinu obilježila energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini, ali je cijena plina globalno pala zbog blage zime. Prisutan je trend globalnog rasta cijena nafte, no paralelno se radi na obnovljivim izvorima. Što nas čeka nakon 1. travnja, hoće li EU do 20927. postati neovisna o fosilnim gorivima iz Rusije? - rekao je.
Pozdravio je prisutne, ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, predsjednicu Uprave Hanza Medije Anu Hanžeković Krznarić, državne tajnike, direktore kompanija te diplomate.
Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić prvi se obratio prisutnima:
- Ova konferencija ključno je okupljanje sektora. Ove godine ćemo biti posvećeni najvećoj krizi u svijetu i EU, te promjeni planova koji bi doprinijeli stabilizaciji. Tragični događaji nerijetko utječu na velike promjene. Nakon havarije u Fukushimi, Nijemci postepeno gase nuklearne elektrane, primjerice. Lani se dogodila invazija Rusije, koja je dovela do tektonskih promjena. Divljanje cijena nastalo je i prije, a nakon prodora u Kijev došlo je do potpune krize i izvanredne situacije. Činilo se da sve počinje i staje s državnom intervencijom. Naučili smo da se tržište ne ubija lako, cijene plina pale su u posljednja dva tjedna, relaksira se i cijena nafte. U očekivanju europskog embarga na dizel imamo impulse poskupljenja, a Njemačka dobiva 35 posto električne energije iz ugljena. Njemačka ostaje vjerna zelenoj budućnosti, te hrabro gasi tri ostale nuklearke. Nema jednostavnih i sigurnih rješenja. EU dekretom ne može riješiti energetsku krizu i budućnost. Put do zelene i cjenovno prihvatljive energije cesta je s puno zavoja i prepreka. Realni scenarij je osjetan rast cijena plina i nafte. Kako prilagoditi nacionalne strategije ovim okolnostima? To su važna pitanja. Ovogodišnja konferencija svakako će donijeti više uzbuđenja nego ove ranije. Ponosni smo na govornike i eksperte koji će sudjelovati.
U uvodnom govoru putem video poruke obratila se iz Estonije Kadri Simson, povjerenica Europske komisije za energetiku:
- Čestitam Hrvatskoj na ulasku u eurozonu i schengensko područje. Ruska invazija na Ukrajinu utjecala je na građane i poduzetnike. Naš je plan što je prije moguće riješiti se ovisnosti o ruskoj energiji. Radimo na drugim izvorima, smanjujemo uvoz iz Rusije, moramo postati održivi što prije. Imamo vrlo ambiciozne planove. Ne možemo u potpunosti smanjiti ovisnost o Rusiji, ali možemo surađivati sa zemljama poput Izraela ili Egipta. Infrastrukturni projekti su ključni. Naša plinska skladišta su gotovo osamdeset posto puna, zasad nema problema s opskrbom. No, cijene energenata su visoke i nastavljamo s naporima kako bi olakšali situaciju građanima i tvrtkama. Dodatno, Komisija priprema i brojne dugoročne planove. Hrvatska ima važnu ulogu sa svojim LNG terminalima, ali ima i velik potencijal za iskorištavanje solarne energije. Ruska invazija mogla bi nas udaljiti od ovisnosti od sustava baziranog na fosilnim gorivima - rekla je Simson
Uslijedio je uvodni govor izaslanika premijera Andreja Plenkovića, ministra Filipovića.
- Ovo je osma konferencija, čestitam organizatorima. Vjerojatno je suvišno nabrajati sve krize koje su u proteklih par godina pogodile Hrvatsku. Prije pet godina scenarij koji uključuje sve te krize, da ga netko ističe, pomislili biste da se režira film katastrofe. Stoga je sigurnost ključna tema na razini Europskog vijeća i svih političkih razina diljem svijeta. Događaju se globalne, tektonske promjene, ruše se obrasci stvarani desetljećima, a stvaraju novi. U tim okolnostima pred nama su izazovi na koje moramo odgovarati racionalno, rješavati ono što je važno i hitno, a ne zanemarivati dugoročne ciljeve koji domovini osiguravaju stabilnost i razvoj. Suočeni smo s poremećajima u lancu nabave, agresijom Rusije, nesigurnošću opskrbe, špekulacijama cijenama, a na sve te stvari koje su utjecale na građane i gospodarstvo uspješno smo odgovorili. Očuvali smo stabilnost i radna mjesta. Skladište podzemnog plina je zapunjeno, hrvatski plin je ostao u Hrvatskoj, na raspolaganju je građanima, bolnicama, ustanovama... Intervenirali smo u cijene goriva, dizel je jeftiniji od svih naših susjednih zemalja. Čuvamo gospodarsku aktivnost i standard... Na europskoj razini aktivno smo sudjelovali u odluci o ograničavanju cijene plina, što je posljedica razgovora šefova država i ministara energetike, sastajali smo se svaki tjedan, ograničili na 180 eura po kilovatsatu. Poručili smo da pojedincima nećemo dopustiti zaradu preko leđa naših građana. Sve je to utjecalo na cijenu plina. Kada govorimo o intervencijama, mi smo to radili ne jer gorimo od želje, nego to moramo napraviti da bi građani znali i gospodarstvo da čvrsto stojimo uz njih. Situacija zahtijeva izvanredne mjere‘, rekao je Filipović.
- Dugoročno se želimo pozicionirati kao energetsko čvorište, smanjili smo PDV na solare. Osigurat ćemo da poduzeća koja proizvode takvu energiju, dio prihoda će biti usmjeren prema našim građanima. Plan je utrostručiti solarizaciju, sufinancirat ćemo 50 posto solara u razdoblju ispred nas. Geotermalni potencijali su nešto o čemu se puno govorili, a u prosincu smo otvorili natječaj za istraživanje šest područja u četiri županije. To je golemi potencijal kojeg treba iskoristiti, a može biti jedan od stupova energetske sigurnosti. Radi se o 400 milijuna eura novih investicija. Zelena tranzicija u Hrvatskoj nije samo fraza, nego faktor sigurnosti, proizvoditi što više energije za potrebe u Hrvatskoj, a da zemlju očuvamo čistom. Hrvatska to može - kazao je Filipović.
U tjednu prije tradicionalne godišnje konferencije Jutarnjeg lista energetska situacija u Europi izgleda neobično povoljno u odnosu na moguću ekonomsku, socijalnu i humanitarnu kataklizmu kakva se najavljivala nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Europa je zahvaljujući toploj zimi već prevalila polovicu uobičajene sezone grijanja, a skladišta plina i dalje su na zavidnoj razini popunjenosti.
Čak i u slučaju značajnog prosječnog pada temperature do kraja ove zime Europa će imati dovoljno uskladištenog plina da dočeka proljeće bez značajnijih disrupcija u opskrbi, pa čak i u slučaju da Rusija posegne za dodatnim smanjenjem isporuka. Veletrgovci plinom su se smirili, panika više ne dominira tržištem.
U tjednu prije konferencije "Energetika 2023. - sigurnost opskrbe i cijene energenata" cijene plina pale su na najnižu razinu u 17 mjeseci te su iznosile 55 eura/MWh. U kolovozu, podsjetimo, cijena se kretala oko 350 eura/MWh, što znači da smo svjedočili 80-postotnom padu cijene.
Štoviše, energetska drama kao da je splasnula i u drugim segmentima: njemačka cijena električne energije po forward ugovorima godinu unaprijed sada je, primjerice, na razini od oko 150 eura, a prije šest mjeseci prelazila je 1000 eura. Mnogi su primijetili i da se zahvaljujućima odnosima ponude i potražnje relaksirala čak i cijena nafte.
Ukratko, iako je očigledno da je u sezoni grijanja 2022./2023. izbjegnuta energetska katastrofa, to ne znači da su europsko i malo hrvatsko gospodarstvo u sigurnoj luci gdje mirno mogu čekati nove energetske udare.
Nakon odustajanja Kine od stroge zero-covid politike, došlo je do novog zamaha kineske proizvodnje, pa je i eksplodirala potražnja za naftom, s globalnim reprekusijama. Tako je pomalo neprimijećeno prošla vijest da je prema informacijama Međunarodne agencije za energiju postavljen globalni rekord potražnje za naftom na dnevnoj razini koja je dosegla 101,7 milijuna barela dnevno. Što ako cijena barela nafte opet naraste iznad 100 dolara za barel?
Stoga naša konferencija ima posebnu težinu. Na njoj će vodeći eksperti iz hrvatskog energetskog biznisa i državne uprave kroz izlaganja i raspravu potražiti odgovore o novim izazovima koji nas očekuju ove i sljedeće godine.
Primjerice, tko će i kako opskrbiti europsko tržište dizelom - gorivom koje je pokretač ekonomije, a već je sada jasno da će u prvoj polovici 2023. postati deficitaran resurs? Što kada se sankcije počnu ciljano primjenjivati na dizelsko gorivo? U kojoj će mjeri iznova rasti cijene na energetskom tržištu u slučaju duljih drastičnih zahlađenja? Moramo li i na srednji i na dulji rok računati na osjetno više cijene energenata zbog duljih linija opskrbe? Što je to specifično na hrvatskom energetskom tržištu što može proizvesti posebne rizike? Jesu li pomogle mjere državne intervencije kojima je Vlada RH gasila požar cijena u domaćoj energetici?
To su samo neka od pitanja koja ćemo postaviti na prvom panelu konferencije "Energetika 2023. - sigurnost opskrbe i cijene energenata", koja će se održati 25. siječnja, a odgovore će ponuditi Sabina Škrtić, članica Uprave ENNA grupe, Péter Ratatics, predsjednik Uprave INA d.d., Hrvoje Krhen, predsjednik Uprave LNG Hrvatska, te Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska, dok će uvodnu prezentaciju kao pripremu za raspravu imati Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.
Na samom početku konferencije očekuje se da će goste u uvodnom govoru pozdraviti premijer Andrej Plenković, a potom će sudionici konferencije imati priliku čuti govor Kadri Simons, povjerenice EK za energetiku, kao i uvodnu prezentaciju "Energetska kriza i trendovi u Europi" Mislava Slade-Šilovića, voditelja usluga poslovnog savjetovanja za sektor energetike u JIE za PwC Hrvatska.
Na drugome panelu "Sigurnost opskrbe i dekarbonizacija" bit će više riječi o rješenjima. Ključno je pitanje drugog panela mogu li investicije u obnovljive izvore energije i nove tehnologije ponuditi sigurnost opskrbe i u kojoj mjeri, uzimajući u obzir nimalo zanemarivu ovisnost o fosilnim gorivima (potrošnja plina u RH je rasla posljednjih godina), koje su to investicije u Hrvatskoj, koji je njihov potencijal, koji su vremenski okviri realizacije i kada možemo očekivati neke vidljive promjene.
Ideja jest jednostavna, ali istodobno provesti dekarbonizaciju, spriječiti tako razvoj klimatskih promjena te osigurati adekvatne isporuke energije kompanijama i kućanstvima vrlo je složena misija u kojoj si ne možemo priuštiti regulatorna lutanja i krupne greške. Ne smijemo zaboraviti da je trenutačni energetski spokoj vrlo vjerojatno privremen. Cijene jesu pale, ali isto tako ostaje činjenica da jedna velika Njemačka od 30 do 35 posto električne energije dobiva sagorijevanjem ugljena, ali i dalje ostaje kod plana gašenja nuklearnih elektrana. Kako se u toj kompleksnoj, široj europskoj priči može pozicionirati mala i otvorena ekonomija Hrvatske? Idu li riječi "ekologija" i "sigurnost" ruku pod ruku, ili moramo računati na neke kompromise? Jesu li možda dijelovi zelene agende previše ambiciozni, stoga nerealni, pa i opasni? Kako osigurati procvat investiranja u zelenu energiju na razini RH? Ta i slična pitanja postavit ćemo sudionicima drugog panela. To su Marijan Krpan, v.d. predsjednika Uprave AZU (Agencija za ugljikovodike), Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar", Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, i Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a.