Stream na hrvatskom jeziku
Stream na engleskom jeziku
Hrvatska će ostvarenju REPowerEU plana Bruxellesa koji predviđa potpuno napuštanje uvoza nafte i plina iz Rusije pridonijeti proširenjem kapaciteta LNG terminala na Krku, ulaganjem u plinovode i prijenos struje, dovršetkom obnove riječke rafinerije i produljenjem rada Nuklearne elektrane Krško, istaknuto je na jučerašnjoj konferenciji "REPowerEU - Regionalno partnerstvo za ubrzanu energetsku tranziciju" koju je u hotelu Esplanade priredio Jutarnji list u suradnji s partnerima.
- Ovdje bih se, u prvome redu, osvrnuo na kapacitete Jadranskog naftovoda u provedbi REPowerEU plana koji su dostatni za opskrbu Mađarske od 11 milijuna tona i dio potreba Slovačke za energentima. Uz proširenje LNG terminala na Krku, neophodna su daljnja ulaganja u plinovodnu infrastrukturu za što je zadužen Plinacro - naveo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na skupu koji je okupio dvjestotinjak predstavnika energetske industrije, stručnjaka te predstavnika Vlada Hrvatske i Slovenije te Europske komisije.
Opskrba plinom
Osvrnuvši se na financijski dio spomenutih ulaganja, ministar Filipović naveo je da će 2,9 milijardi kuna biti investirano u prijenos električne energije u Hrvatskoj te da će sadašnji kapacitet LNG-ija na Krku biti udvostručen. Skrenuo je pozornost i na važnost Jadransko-jonskog plinovoda koji bi omogućio opskrbu plinom iz Azerbejdžana.
- Hrvatska je važan faktor u ovome dijelu Europe za provedbu REPowerEU plana, odnosno sigurnosti i neovisnosti u energetici koje polako postaju neodvojive. Novca za infrastrukturna ulaganja o kojima sam govorio ima kroz Plan oporavka i otpornosti i iz drugih izvora EU - zaključio je ministar Filipović, čije su najave o podizanju energetskih kapaciteta podrobnije na skupu obrazložili čelni ljudi Ine i HEP-a.
Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić naveo je, među ostalim, da okosnicu HEP-ova plana zelene tranzicije predstavljaju projekt HE Kosinj i već započeta, kao i buduća ulaganja u solarne i izvore energije iz vjetra. Naznačio je i kako HEP razmatra uključenje u gradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško.
- Kada govorimo o kratkoročnim investicijama, osigurali smo, punjenjem plinskog podzemnog skladišta, kao i zakupom kapaciteta LNG terminala na Krku, dostatne količine plina za vlastite potrebe, ali i potrebe drugih članica EU - naznačio je Barbarić.
Bušotine u Jadranu
Član Uprave Ine Darko Markotić istaknuo je da Ina nastavlja ulaganja u bušotine u sjevernom Jadranu, razvija dvije investicije u solarne elektrane u Sisku i u Virju te radi na potencijalima u geotermalnoj energiji i zelenom vodiku. Govoreći o rekonstrukciji riječke rafinerije, Markotić je naveo kako je dosad realizirano 50 posto ukupne investicije u tu rafineriju.
- Energetski miks koji je izgledan za nastupajuće razdoblje nije samo stvar kompanija koje su na tržištu, nego i država, Europske unije, industrije i potrošača - kazao je član Uprave Ine. On je otkrio da projekt izgradnje biorafinerije u Sisku još nije došao do konačne investicijske odluke jer se vanjsko okruženje mijenja, što utječe na cijenu izgradnje. Cijene čelika i drugih građevinskih materijala drastično su porasle, što ovaj projekt sada čini više nego dvostruko skupljim nego je inicijalno predviđeno. Isto tako, naglasio je Markotić, konačna odluka ne ovisi samo o cijeni izgradnje, nego i o stvarnoj potražnji za bioetanolom, a trenutačno nije potpuno jasno u kojem će se smjeru tržište razvijati.
Pojasnio je da su se tržišni uvjeti koji diktiraju troškove elektrane na biogorivo značajno promijenili te ostavio otvorenom mogućnost da elektrana na biogorivo u Sisku bude stavljena na čekanje.
U iznesenim ocjenama na dvama panelima konferencije također nije nedostajalo optimističnih očekivanja o ishodu nastojanja da Hrvatska i Slovenija osiguraju energetsku stabilnost i doprinos provedbi REPowerEU plana, no odaslana su i upozorenja o očekivanim poteškoćama na globalnom tržištu energentima ujesen te ukazano na administrativne prepreke u razvoju zelenih projekata.
- Bit će teška energetska jesen i zima u Europi, posebno zbog plina. Bio sam prošle godine na sastanku u Gazpromu koji je njihov predstavnik počeo najavom da će 2022. biti teška godina. Znali smo što nas čeka - komentirao je član Uprave Petrola Jože Bajuk. Članica Uprave ENNA grupe Sabina Škrtić izrazila je uvjerenje da Europa živi energetsku sadašnjost u uvjetima lažnog tržišta jer cijene plina, istaknula je, diže špekulacija na tržištu. Osvrnuvši se na administrativne prepreke u realizaciji energetskih projekata, Sabina Škrtić upozorila je na probleme u izvorima financiranja te navela podatak da je za realizaciju, primjerice, 40 megavatne elektrane od ideje do realizacije potrebno otprilike 1100 dana. Na skupu je dominirala ocjena da nestašice energenata na tržištu neće biti.
Konferenciju smo pratili UŽIVO, a kako je to izgledalo, pogledajte u nastavku
>>> NOVO, 13:30 >>> Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić ocijenio je u nastavku panela ‘Ulaganja za europski energetski sustav budućnosti‘ skupa u Esplanadi da državna uloga u provedbi REPowerEU plana i ulaganja u obnovljive izvore energije nije samo u opsegu rada resornog Ministarstva.
- Ne bježimo od svoje odgovornosti, ali nije štos u tome da derogiramo okoliš provodeći investicije u energetici. Štos je u tome da ubrzamo investicije vodeći računa o poštivanju propisa i zakona - ustvrdio je Milatić, složivši se kako je jedan od problema efikasnosti državne administracije u provedbi planova zelenih tranzicije ekipiranost same administracije i plaća koje se u njoj osiguravaju.
Glavna savjetnica u Odjelu zaštite okoliša Europske investicijske banke Alexandrina Boyanova skrenula je pozornost na investicije u nove tehnologije koje će smanjiti potrošnju energije i emitiranje štetnih sastojaka u proizvodnji energije u atmosferu.
- Postoje procjene da će oko 50 posto investicija u realizaciju zelenog plana Europske unije ići u nove tehnologije korištenja energije, EIB će biti potpora tim investicijama - najavila je Alexandrina Boyanova. Osvrnuvši se na pitanje prirodnog plina u realizaciji REPowerEU plana, Ante Babić podsjetio je da se plin uvijek razmatrao kao prijelazno, a ne trajno rješenje.
- Priča o nuklearnoj energetici ovog trenutka doživljava svoj svojevrsni revival. To treba imati u vidu uz napomenu da je remont nuklearnih elektrana otvoreno pitanje kao što smo nedavno vidjeli na primjeru Francuske - komentirao je Babić. Nadovezavši se na Babićevo izlaganje o nuklearkama, direktor GEN Energije Blaž Košorok iznio je uvjerenje kako će sadašnji blok Nuklearne elektrane Krško (NEK) biti u funkciji još 20 godina te da upravo počinje javna rasprava u Sloveniji o drugom bloku NEK-a.
- Nuklearna elektrana ima svoju budućnost bez obzira na obnovljive izvore poput sunca i vjetra. U Europi danas ima dosta sunca i vjetra, ali što ako ih sutra ne bude dovoljno? - komentirao je Košorok, s čijim se ocjenama o održivosti NEK složio i Ivo Milatić. Založio se i za projekt drugog bloka NEK-a.
- Imati stabilan izvor energije i tolike teravatsate u budućnosti iz NEK u budućnosti je velika stvar - ocijenio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Komentirajući buduću ulogu prirodnog plina u domaćoj energetici, Milatić je iznio uvjerenje kako će u budućnosti plina trebati na domaćem tržištu.
- Dobro bi nam došao Jadransko-jonski plinovod koji povezuje četiri NATO države i otvara brojne nove mogućnosti danas-sutra i za BiH - ocijenio je Milatić. Na pitanje moderatora panela Marka Biočine je li sadašnji portfelj ulaganja u elektrane na obnovljive izvore energije u Hrvatskoj optimalan, Maja Pokrovac kazala je kako REPowerEU plan vrlo jasno iskazuje kolike udjele treba postići iz solara, elektrane na vjetar i drugih OiE izvora.
- U optimalnom pristupu sunce i vjetar će u udjelu od 80 do 90 posto nositi zelenu tranziciju Europske unije - navela je Maja Pokrovac, skrenuvši pozornost na agrosolare, odnosno uporabu solarnih elektrana u poljoprivrednoj proizvodnji, i ulaganja u tehnologiju bioplina. Uloga bioplina, dodala je direktorica OiE, nemjerljiva je u osiguranju klimatske neutralnosti. Blaž Košorok podsjetio je da Hrvatska i Slovenija surađuju i na projektu Doline vodika koji bi trebao osigurati prijenos zelenog vodika između energetskih potencijala dvaju država. Nakon istupa Blaža Košoroka, moderator panela Marko Biočina zaključio je raspravu, čime je završena i konferencija ‘REpowerEU‘ - Regionalno partnerstvo za ubrzanu energetsku tranziciju‘.
>>> 12:45 >>> U drugom panelu konferencije ‘REPoweEU - Regionalno partnerstvo za ubrzanu energetsku tranziciju‘ sudjeluju savjetnik iz Uprave za energetiku Europske komisije Ante Babić, glavna savjetnica u Odjelu zaštite okoliša Europske investicijske banke Alexandrina Boyanova, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, generalni direktor GEN Energije Blaž Košorok i direktorica Obnovljivih izvora energije Maja Pokrovac. Panel pod nazivom ‘Ulaganja za europski energetski sustav budućnosti‘ moderira pomoćnik glavnog urednika Jutarnjeg lista Marko Biočina.
- Europa nema ni nafte ni plina dovoljno za sebe pa je jasno da ne može temeljiti svoju strategiju ni na jednome ni na drugome. Tako treba sagledavati REPowerEU plan. Njegova realizacija tek je započela a dogodili su se pandemija, rat u Ukrajini i tržišni poremećaji. Klimatski neutralna strategija izvora energije nema alternativu za Europu - upozorio je Ante Babić. Blaž Košorok upozorio je kako nije više pitanje treba li Europi REPowerEU plan već kako ubrzati njegovo provođenje.
- U Sloveniji smo prije najnovijeg razvoja događaja pokrenuli pitanje nastavka rada Nuklearne elektrane Krško. Također, više cijene električne energije nisu nastupile unatrag nekoliko mjeseci, već u listopadu i studenome prošle godine - kazao je direktor GEN Energije. Maja Pokrovac ocijenila je kako ulaganja u obnovljive izvore energije prema REPowerEU predstavljaju nužnost.
- Hrvatska je treća na razini svih europskih zemalja po administrativnoj opterećenosti projekata iz područja obnovljivih izvora energije - upozorila je Maja Pokrovac. Europska komisija, dodala je, postavila je cilj da se izgradnja elektrana na vjetar, primjerice, mora realizirati u roku godinu dana.
‘LNG plina na tržištu ima dovoljno, ne vjerujem u prekide i redukcije isporuke‘
>>> 12:05 >>> U nastavku panela ‘Održivost i otpornost: Kako osigurati pouzdanu opskrbu Europe energijom?‘ član Uprave Petrola Jože Bajuk ocijenio je da treba zaboraviti energetske scenarije budućnosti prema kojima će, naveo je, električni auto, primjerice, pobijediti auto na fosilna goriva.
- Mislim da će istodobno djelovati više scenarija, da ćemo imati diverzifikaciju izvora energija. Sve će biti kompleksnije, zahtjevnije, nego što je sada - kazao je Bajuk. Komentirajući Bajukov istup Darko Markotić složio se s tezom da obnovljivi izvori energije neće prevladati u kratkome roku.
- Energetski miks koji je izgledan za nastupajuće razdoblje nije samo stvar kompanija koje su na tržištu, nego i država, Europske unije, industrije i potrošača - kazao je član Uprave Ine. On je otkrio da projekt izgradnje biorafinerije u Sisku još nije došao do konačne investicijske odluke jer se vanjsko okruženje mijenja, što utječe na cijenu izgradnje. Cijene čelika i drugih građevinskih materijala drastično su porasle, što ovaj projekt sada čini više nego dvostruko skupljim nego je inicijalno predviđeno. Isto tako, naglasio je Markotić, konačna odluka ne ovisi samo o cijeni izgradnje, nego i o stvarnoj potražnji za bioetanolom, a trenutačno nije potpuno jasno u kojem će se smjeru tržište razvijati.
Na pitanje moderatora panela Marka Biočine jesu li kretanja na europskom tržištu od utjecaja i na najavljeno proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku, predsjednik Uprave LNG Hrvatska Hrvoje Krhen kazao je da se u proširenje ide jer je ta investicija dio i kratkoročne i dugoročne energetske strategije Hrvatske i EU.
- LNG plina na tržištu ima dovoljno, ne vjerujem u prekide i redukcije isporuke - ocijenio je Krhen.
Sabina Škrić zauzela se za to da države snažnije prionu pripremi, razradi i primjeni energetskih strategija kojima će se osigurati od snažnih tržišnih poremećaja.
- Da biste jedan projekt od, primjerice, 40 megavatne elekrtane doveli od ideje do realizacije treba vam otprilike 1100 dana. Nekih 40 posto tog roka potrebno vam je za pripremu dokumentacije i vađenje dozvola. Najveći dio spomenutog roka je u stvari čekanje izvora financiranja. U ovome trenutku ENNA Grupa ima nekoliko projekata koji čekaju realizaciju jedne od faza od ideje do realizacije - navela je Sabina Škrtić. Jože Bajuk upozorio je kako mediteransko područje postaje atraktivnije kao dobavni pravac za energetiku.
- Gledano kratkoročno, biti će teška jesen i zima, posebno zbog plina. Bio sam prošle godine na sastanku u Gazpromu koji je njihov predstavnik počeo najavom da će 2022. biti teška godina. Znali smo što nas čeka - komentirao je Bajuk. Darko Markotić podsjetio je da riječka rafinerija punim kapacitetom radi od ožujka ove godine a trenutni fokus Ine, naveo je, sastoji se u osiguranju sigurne opskrbe naftnim derivatima u tekućoj turističkoj sezoni. Nakon Markotićeva istupa, moderator panela Marko Biočina zaključio je prvi panel današnjeg skupa u Esplanadi.
‘Imamo lažno tržište energenata u Europi, jer cijene ne odražavaju ponudu i potražnju‘
>>> 11:45 >>> U prvom panelu skupa u Esplanadi pod nazivom ‘Održivost i otpornost: Kako osigurati pouzdanu opskrbu Europe energijom?‘ sudjeluju članica Uprave ENNA Grupe Sabina Škrtić, predsjednik Uprave LNG Hrvatska Hrvoje Krhen, član Uprave Ine Darko Markotić i član Uprave Petrola Jože Bajuk, dok će se videovezom u raspravu uključiti direktor u Radnoj skupini za oporavak i otpornost u Europskoj komisiji Eric von Breska. Panel moderira pomoćnik glavnog urednika Jutarnjeg lista Marko Biočina.
Eric von Breska izrazio je zadovoljstvo primjenom Plana oporavka i otpornosti u Hrvatskoj.
- Iako smo se suočili s promjenom situacijom u Europi nakon donošenja Plana oporavka i otpornosti, i dalje mislimo da je taj plan dobar putokaz i način na koji treba djelovati. Trenutno s hrvatskom Vladom analiziramo projekte koji mogu doprinijeti energetskoj tranziciji, zelenim i čistim izvorima energije - kazao je von Breska. Član Uprave Ine Darko Markotić upozorio je kako Ina nastavlja s projektom modernizacije rafinerije u Rijeci nakon što je taj projekt, otkrio je, realiziran oko 50 posto svoje investicije.
- Kada govorimo o plinu, Ina nastavlja ulaganja u bušotine u sjevernom Jadranu. Isto tako, imamo dvije investicije u solarne elektrane u Sisku i u Virju. Radimo i na potencijalima u geotermalnoj energiji i zelenom vodiku - naveo je Markotić. Komentirajući tvrdnje da je naftna industrija ekstraprofiter u novonastalim tržišnim odnosima, Markotić je podsjetio da je prije dvije godine bila potpuno obrnuta situacija. Nadovezavši se na Markotićevo izlaganje, član Uprave Petrola Jože Bajuk ustvrdio je da profit kompanije uvijek predstavlja kratkoročne trendove.
- Petrol ima bitno povećanu prodaju, što vidimo kao iscrpljivanje ponude u sadašnjoj situaciji na tržištu. Tu dolazimo do infrastrukturnih izazova, jer je logistika je na maksimumu opterećenja. Ukrajina, kako vidimo, nije neki ograničeni incident, nego početak jedne nove situacije. Znači, moramo gledati ne kratkoročne već dugoročne odnose - komentirao je Bajuk. Članica Uprave ENNA Grupe Sabina Škrtić osvrnula se na mjere koje državne administracije zemalja članica Unije i drugih zemalja poduzimaju kako bi se stabiliziralo tržište i cijene na njemu.
- Mi sad imamo lažno tržište energenata u Europi, jer cijene ne odražavaju ponudu i potražnju. Plina, primjerice, na tržištu ima dovoljno, a imamo i potražnju, pa se postavlja pitanje zašto su cijene takve kakve jesu, odnosno gdje je tu špekulacija i zašto se događa - komentirala je članica Uprave ENNA Grupe.
‘HEP ubrzava svoja ulaganja u izvore iz obnovljivih izvora energija‘
>>> 11:12 >>> Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić označio je LNG terminal na Krku, čiji je HEP suvlasnik, kao dobar primjer energetske suradnje na razini EU i zemalja u hrvatskom okruženju.
- Koristi od LNG terminala imati će i Slovenija. No, najprepoznatljiviji primjer suradnje Hrvatske i Slovenije je Nuklearna elektrana Krško, koja više od 40 godina predstavlja učinkoviti, niskougljični i troškovno izrazito povoljni energetski projekt dvaju država - naglasio je Barbarić.
Prvi čovjek HEP-a upozorio je kako HEP u skladu s europskim prekidom opskrbe nafte, plina i uglja iz Rusije, ubrzava svoja ulaganja u izvore iz obnovljivih izvora energija.
- I tehnologija vodika jedno je od područja koje će HEP razvijati i već razvija, a biti će i dio međudržavne i regionalne suradnje u kojoj HEP sudjeluje. U tom dijelu važno je jačati ulaganja u prijenos i distribuciju, u mrežu, o čemu je ovdje već govorio ministar Filipović - kazao je Barbarić.
‘Neophodna su daljnja ulaganja u plinovodnu infrastrukturu‘
>>> 11:01 >>> Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izrazio je u obraćanju sudionicima skupa u Esplanadi uvjerenje kako ostvarenje REPowerEU plana podrazumijeva zajednički pristup članica u nabavi te ulaganjima u energetici i upravljanju energetskim potencijalima.
- Ovdje bih se, u prvome redu, osvrnuo na kapacitete Jadranskog naftovoda u provedbi REPowerEU plana koji su dostatni za opskrbu Mađarske i dio potreba Slovačke za energentima. Tu je i LNG terminal na Krku, a neophodna su daljnja ulaganja u plinovodnu infrastrukturu za što je zadužen Plinacro - naveo je Filipović. Skrenuo je pozornosti i na važnost Jadransko-jonskog plinovoda koji bi omogućio opskrbu plinom iz Azerbejdžana za države koje surađuju na tom plinovodu.
- Ima puno novca za infrastrukturna ulaganja u okviru REPowerEU, pa je tako za dogradnju mreže kojom upravlja HOPS osigurano 2,9 milijardi kuna. Postoje sredstva za toplinarstvo, zelenu mobilnost i energetsku tranziciju industrije - podsjetio je Filipović. Upozorio je i na nedavno donesenu državnu strategiju razvoja vodika što, naglasio je, dodatno pojačava sigurnost i neovisnost hrvatske i europske energetike. Nakon Filipovićeva izlaganja skupu će se obratiti predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Frane Barbarić a zatim će uslijediti prvi panel na skupu pod nazivom ‘Održivost i otpornost: Kako osigurati pouzdanu opskrbu Europe energijom?‘.
‘Ukupna ulaganja za zelenu tranziciju u Hrvatskoj dosežu 2,5 milijardi eura do 2027..‘
>>> 10:53 >>> Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak u izlaganju sudionicima skupa u Esplanadi podsjetila je da je prije dvije godine tijekom pregovora unutar Unije o novoj financijskoj perspektivi EU osnažena zelena, digitalna i pametna platforma kako u gospodarstvu u cjelini, tako i energetici.
- Do 2027. u hrvatskom dijelu nove financijske perspektive više od 30 posto stavljeno je na raspolaganje projektima za zelenu Hrvatsku. Više od 800 milijuna eura, primjerice, na raspolaganju je za jačanje obnovljivih izvora energija, smanjenje ovisnosti o fosilnim izvorima te urbanu mobilnost - navela je ministrica Tramišak. Ona je podsjetila da ukupna ulaganja za zelenu tranziciju u Hrvatskoj dosežu 2,5 milijardi eura do 2027..
- Svi veliki infrastrukturni projekti u energetiku zasigurno će Hrvatsku poziconirati kao predvodnicu čiste i zelene energije u EU - ocijenila je ministrica Tramišak, nakon koje će se skupu obratiti ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
‘Jačanje izvora el.energije iz obnovljivih izvora neće biti dovoljno, treba pojačati štedljivost i pametna energetska rješenja‘
>>> 10:37 >>> Nakon pozdravnih riječi predstavnika organizatora skupa u Esplanadi, uslijedilo je izlaganje potpredsjednice Europske investicijske banke Terese Czerwinske.
- Jačanje izvora električne energije iz obnovljivih izvora i energetska diverzifikacija neće biti dovoljni za ostvarenje ambicioznog plana REPowerEU. Potrebno je pojačati štedljivost i pametna energetska rješenja. Pripadajuća tehnologija za štedljivost i pametna rješenja neće doći sama od sebe. Stoga će Europska komisija uz podršku EIB-a značajan dio napora usmjeriti i u pravcu pronalaženja i primjene nove tehnologije u energetici - naglasila je Teresa Czerwinska. Ona je skrenula pozornost na utjecaj rata u Ukrajini na promjene u energetskoj politici Europske unije.
- Odlučni smo zajedno s Hrvatskom i drugim članicama Unije učiniti europsku energetiku sigurnom, održivom, zelenom i čistom - poručila je potpredsjednica EIB-a, nakon koje se sudionicima skupa u Esplanadi videporukom obratila i Kadri Simson, europska povjerenica za energetiku.
‘Rusija je energente pretvorila u oružje. Naš odgovor zove se REPowerEU‘
>>> 10:26 >>> Nakon Antona Kovačeva, skupu u Esplanadi obratio se voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev.
- Nema važnije teme od energetika u Europi danas. Živimo u nekom novom i opasnom svijetu. Rusija je energente pretvorila u oružje. Naš odgovor zove se REPowerEU koji se, među ostalim, bazira na ubrzanom uvođenju obnovljivih izvora energije - ustvrdio je Zlatev. Založio se za jačanje suradnje Hrvatske i Slovenije u energetici.
- Hrvatska, primjerice, ima sjajne uvjete za jačanje geotermalnih i solarnih izvora za proizvodnju električne energije. No, Hrvatska mora unaprijediti i uštede u potrošnji električne energije, među ostalim, poticanjem korištenja pogona za vozila u javnom prijevozu iz nefosilnih izvora - kazao je Zlatev. On je podsjetio da se u središtu REPowerEU nalazi Plan oporavka i otpornosti te da su već počele isplate državama članicama iz tog plana.
- Iz Plana oporavka i otpornosti, među ostalim, na raspolaganju je 225 milijardi eura vrlo povoljnih zajmova. Izazov će biti pametno iskoristiti velika sredstva koja stoje na raspolaganju iz Plana oporavka i otpornosti - upozorio je Zlatev.
‘Potrebno je ubrzati zelenu tranziciju‘
>>> 10:16 >>> Skup u Esplanadi otvorila je pozdravnim riječima članica Uprave Hanza Medije Ana Hanžeković Krznarić podsjetivši, među ostalim, na skori ulazak Hrvatske u eurozonu i schengenski prostor koji će, ocijenila je, doprinijeti jačanju energetskoj stabilnosti i održivosti Hrvatske i Slovenije koja je partner u organizaciji današnjeg skupa.
- Nadam se da ćemo danas donijeti važne zaključke za nastavak regionalne suradnje Hrvatske i Slovenije, kao i REPowerEU plana u cjelini - kazala je članica Uprave Hanza Medije, nakon koje je sudionike uvodno pozdravio i direktor medijske kuće Delo Stojan Petrič. On je izrazio zadovoljstvo činjenicom da Hanza Media i Delo zajedno organiziraju drugi međudržavni skup u sklopu međusobne suradnje.
- Slovenija i Hrvatska dobro surađuju i u proizvodnji i u prijenosu električne energije. Gospodarstvo je životno zainteresirano za sigurnu opskrbu i cijenovno prihvatljivu energiju - istaknuo je Petrič.
Nakon čelnih ljudi Hanza Medije i Dela, sudionike skupa u Esplanadi uvodno je pozdravio i šef Ureda Europske investicijske banke Anton Kovačev.
- Izazovi s kojima se danas susrećemo traži od svih dionika brze i odlučne odluke. Rast cijena energenata snažno će djelovati na europsko gospodarstvo, to je svima jasno. Potrebno je, među ostalim, ubrzati zelenu tranziciju. Europska investicijska banka snažno će stati iza REPowerEU plana - poručio je Kovačev.
>>> 10:05 >>> U zagrebačkom hotelu Esplanade upravo je počela konferencija Jutarnjeg lista i partnera ‘REPowerEU - REGIONALNO PARTNERSTVO ZA UBRZANU ENERGETSKU TRANZICIJU‘.
Na skupu će, kroz izlaganja govornika i dva panela, biti razmotren energetski plan ‘REPowerEU‘ s naglaskom na energetsku suradnju Hrvatske i Slovenije, vlade kojih su suorganizatori današnjeg skupa.
Isto tako, partner u organizaciji skupa je Europska komisije, čiji će predstavnici sudjelovati u radu konferencije.
Također, energetska budućnost Europe bez plina i nafte iz Rusije bit će jedna od glavnih tema skupa koji je okupio dvjestotinjak poslovnih ljudi, energetskih stručnjaka i predstavnika organizatora skupa.
U središnjem dijelu skupa "REPowerEU - Regionalno partnerstvo za ubrzanu energetsku tranziciju" priređena su dva panela pod nazivima "Održivost i otpornost: Kako osigurati pouzdanu opskrbu Europe energijom" i "Ulaganja za europski energetski sustav budućnosti". U prvome panelu sudjeluju Eric von Bresca, direktor u Radnoj skupini za oporavak i otpornost Europske komisije, članica ENNA Grupe Sabina Škrtić, predsjednik Uprave LNG-ja Hrvatska Hrvoje Krhen i član Uprave Petrola Jože Bajuk, a uvodno izlaganje održat će predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.
U drugom panelu govorit će i sučeliti stavove Ante Babić, savjetnik Uprave za energetiku Europske komisije, Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Blaž Košorok, generalni direktor GEN energije, i Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora Hrvatske.
Odabir tema dvaju panela i sastav njihovih sudionika naglašavaju ulogu "REPowerEU" plana, kojim su predviđeni strateški ciljevi, preporuke i mjere usmjereni na rapidni prestanak korištenja ruskih energenata, pogotovo prirodnog plina, za energetsku sadašnjost i budućnost Europske unije. Kada je u pitanju hrvatsko-slovenska suradnja kao druga velika tema skupa u Esplanadi, ona se, među ostalim, ogleda u zajedničkom ulaganju i upravljanju Nuklearnom elektranom Krškom, a bit će od velikog značaja i za provedbu "REPowerEU" plana u ovom dijelu EU.
