Signalitics

Dnevni pregled tržišta: Pozitivna izvedba europskih i američkih dioničkih indeksa

Londonska burza
 Eddie Keogh/File Photo / REUTERS

Europski i američki dionički indeksi jučer su zabilježili pozitivnu izvedbu nakon korekcije u prethodna dva trgovinska dana uzrokovane posljednjim objavama sentiment indikatora euro zone koji upućuju na daljnje usporavanje rasta prerađivačkog sektora.

S&P 500 dan je završio u plusu od 0,7% unatoč inicijalno snažnijim dobicima od preko 1% gdje je najznačajniji rast ostvario energetski sektor koji je nošen rastom cijene nafte. Oporavak je zabilježio i financijski sektor koji je zabilježio svoju najbolju jednodnevnu izvedbu nakon mjesec dana te prekinuo petodnevnu seriju pada.

Značajni silazni pritisci na njemačke i američke obvezničke prinose su jučer zaustavljeni te je prinos na njemački Bund neznačajno porastao, ali se pritom i dalje nalazi u negativnom teritoriju. Američki obveznički prinos je zabilježio daljnje blage silazne pritiske, ali se nalazi iznad minimuma dosegnutog u prethodnom trgovinskom danu kada je pao ispod 2,4%.

U međuvremenu, objavljeni podaci o dobiti najvećih kineskih industrijskih kompanija u toku siječnja i veljače, nisu dali investitorima mnogo razloga za optimizam. Naime, dobit je zabilježila pad od 14,0% na godišnjoj razini što je najsnažniji pad od svibnja 2009. godine. Dobit je zabilježila rast od 10,3% u toku 2018.

Do pomaka dolazi usprkos nizu mjera fiskalne i monetarne relaksacije koje je os srpnja uvela kineska vlada s ciljem poticanja rasta. Promatrano detaljnije po sastavnicama, najsnažniju korekciju dobiti od čak 42% je zabilježila auto industrija. U 2018. godini kineski je rast usporio na najnižu razinu u gotovo tri desetljeća uslijed učinaka trgovinskog rata sa SAD-om te potiskivanja korporativne potrošnje uslijed visoke razine zaduženosti.

Cijene WTI i Brent nafte zabilježile su solidan porast u protekla dva dana te nadoknadile snažne gubitke ostvarene u petak, također pod pritiskom zabrinutosti investitora oko usporavanja svjetskog rasta te posljedično očekivane niže potražnje.

Zabrinutosti oko smanjenja potražnje pale su u drugi plan te se čini kako je tržište opet fokusirano na smanjenje ponude. Saudijska Arabija kroz smanjenje proizvodnje nastavlja podržavati više cijene potrebne za punjenje državnog proračuna. Proizvodnja u Iranu i Venezueli ostaje pod pritiskom sankcija od strane SAD-a dok smanjenje aktivnosti na bušotinama u SAD-u upućuje na usporavanje rasta američke proizvodnje nafte.

Kretanje cijena nafte ostati će izgledno volatilno i u narednom periodu pod utjecajem neizvjesnosti ali ne očekujemo značajniji rast sa sadašnjih razina u uvjetima slabljenja svjetske potražnje.

Tečaj EUR/USD nastavio je bilježiti silazne pritiske te se parom ponovno trguje ispod 1,13 dolara za jedan euro. Gotovo svi članovi Vijeća ECB-a danas drže govore, a s obzirom na posljednje objave podataka, euro zasigurno treba podršku u vidu nešto optimističnije retorike monetarnih autoriteta. U slučaju da do potonjeg ipak ne dođe, daljnja korekcija tečaja naniže ne bi nas trebala iznenaditi.

Dosada je predano šesnaest alternativnih „Brexit“ prijedloga u britanskom parlamentu o kojima će se danas glasoviti. Neki od tih šesnaest ne mogu se smatrati zapravo prijedlozima budući da su ili već odbijeni od strane Europske unije ili je očito kako neće pronaći dovoljnu podršku u britanskom parlamentu.

Bilo kako bilo, agonija Brexita se nastavlja i današnja zbivanja u britanskom parlamentu teško da će išta promijeniti. Funta pritom reagira pozitivno na bilo kakve vijesti koje smanjuju mogućnost izlaska iz EU bez bilo kakvog dogovora. Ipak, ovakve epizode aprecijacije pokazale su se nestalnima i tako će izgledno i ostati sve dok tržište na dobije konkretnije dokaze koji idu u prilog bilo kojem ishodu. Sukladno navedenom, zadržavamo naš stav potrebe za minimiziranjem izloženosti ovoj valuti. Nepotrebno je govoriti kako svaka mogućnost negativnog ishoda implicira i značajne deprecijacijske pritiske po euro.

Na jučerašnjoj aukciji trezorskih zapisa, Ministarstvo financija je plasiralo 800 milijuna kuna jednogodišnjih trezoraca čime je nadmašen plan izdanja od 400 milijuna kuna te ukupno dospijeće od 414 milijuna kuna.

Ukupne ponude pritom su premašile milijardu kuna a jednogodišnji kunski prinos se u skladu s našim očekivanjima zadržao na rekordno niskim razinama od 0,09%.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 21:16