Prehrambeno-prerađivački sektor jedan je od najvažnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj. U usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije, ostvaruje najveći udio u BDP-u i ukupnoj zaposlenosti. Njegov udio u ukupnoj zaposlenosti u 2019. godini iznosio je 3,6 posto. U ukupnoj zaposlenosti prerađivačke industrije u siječnju ove godine imao je udjel od 20,9 posto i rastao je za jedan posto. Prema podacima kojima raspolaže Hrvatska udruga poslodavaca, u prosincu 2019. godine industrija hrane zapošljavala je 42.234 radnika. Bruto plaće u prosincu 2019. godine u toj industriji na međugodišnjoj razini povećane su za 3,2 posto. Prosječna bruto plaća iznosila je 7228 kuna.
Hrvatska udruga poslodavaca raspolaže s podacima da je ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju 2020. u usporedbi s lipnjem 2020. porasla za 5,6 posto, a u srpnju 2020. u usporedbi sa srpnjem 2019. pala je za 1,6 posto.
U tijeku krize nastale pojavom Covida-19 poljoprivredno-prehrambeni sektor je, prema saznanjima HUP-a, pretrpio određenu štetu, iako se to tako nije činilo. Tijekom ožujka i travnja potrošači su promjenom svojih prehrambenih navika utjecali na povećanu prodaju konzerviranih i trajnih proizvoda, a te su navike direktno utjecale na štetu proizvođača svježeg voća i povrća te svježeg mesa i mlijeka. Prerađivačka industrija se zbog nedostatnosti domaće primarne poljoprivredne proizvodnje orijentira na uvozne sirovine, a problemi i zastoji u međunarodnom transportu onemogućuju kontinuitet i optimalnu organizaciju proizvodnje. Početkom proljeća i poljoprivredne godine već se osjeća nedostatak radne snage, što prijeti smanjenjem proizvodnje.
“U cijelom lancu ovog sektora osjeća se kočenje lanca opskrbe od tržnica do HoReCa sektora. Tvrtke članice su u prvom dijelu ove godine zadesili neplanirani gubici, od propadanja robe zbog zatvorenosti granica, pada prometa zbog zatvaranja restorana i otkaza narudžbi pojedinih trgovačkih kuća do smanjenja broja zaposlenih zbog straha od zaraze koronavirusom. Osim toga, poslodavci su se suočavali s povećanom stopom bolovanja uslijed epidemije zbog izolacija, potvrđenih slučajeva, ali u značajnom broju i zbog straha i anksioznosti zbog nove bolesti”, naglašavaju iz HUP-a.
“Stanje zaliha, zbog nagle povećane potražnje u ožujku, ovisno o segmentu bilo je dostatno od 10 do 60 dana za domaće tržište. Povećana prodaja prehrambenih proizvoda u kalkulaciji članica rezultirala je povećanim prihodom”, pojašnjavaju iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Prema analizi savjetodavne tvrtke Smarter, pandemija Covida-19 otkrila je zabrinjavajuću činjenicu, a to je da svjetska prehrambena sigurnost nije ostvarena. Složeni globalni sustavi koji su stvoreni u doba ubrzane globalizacije pokazuju da bi se mogli urušiti. Najvažnije za lanac opskrbe sada je njegova otpornost. “Hrvatskom prehrambenom sektoru jedan od najznačajnijih zahtjeva je onaj za osiguranjem sigurnosti. U prehrambenoj industriji su i inače zahtjevi za zdravom, sigurnom i kvalitetnom hranom sve snažniji. Hrvatske prehrambene kompanije uspjele su osigurati kontinuitet proizvodnje u izuzetno otežanim uvjetima, nikakvih ekscesa kojima smo svjedočili u nizu europskih zemalja nismo imali i potvrđeno je da su nam standardi sigurnosti hrane na visokom nivou. Određenih poremećaja je bilo u otežanoj nabavi pojedinih sirovina, ali oni su uglavnom brzo otklonjeni. Došlo je do značajnog pada potrošnje, kao posljedice značajnog pada turističke potrošnje, ali i do pada potrošnje u segmentu HoReCa kanala ne samo tijekom lockdowna, nego je kontinuirano smanjena potrošnja izvan kuće. No, konzumacija se vraća u kućanstva i prehrambena industrija opet ima svoju ponudu u asortimanu i pakiranjima, pa se tako i marketing, prodaja i logistika moraju brzo prilagoditi novim uvjetima”, ističu iz Smartera.
Ljiljana Šapina, predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore, naglašava da globalizacija, integracija i liberalizacija tržišta s jedne strane otvaraju brojne prilike našoj industriji, ali usporedno s time snažno jača i konkurencija na domaćem i inozemnim tržištima. “Gledajući u cjelini prehrambeno-prerađivačku industriju, prehrambeni sektor bilježi veće stope izvoznog rasta. Proizvodnja hrane i pića, zbog rasta potrošnje hrane na globalnoj razini, ima bolju perspektivu u odnosu na neke druge djelatnosti sektora. U nekim industrijskim granama prepreku snažnijem zamahu zasigurno predstavljaju i spora prilagodba trendovima te tehnološko zaostajanje. Inovacije i proizvodi visoke dodane vrijednosti su i globalno prepoznati kao važni čimbenici rasta i razvoja te povećanja konkurentnosti”, pojašnjava Ljiljana Šapina
Mesna industrija ima najveći udio od preko 20 posto u prehrambenom sektoru. Ostvaruje prihod od osam milijardi kuna i zapošljava oko 10.000 ljudi. Mario Ravlić, predsjednik Grupacija klaoničke industrije i prerade crvenog mesa pri HGK, napominje da se hrvatska mesna industrija, a posebice klaonička, nalazi u vrlo teškoj situaciji još od ulaska u EU, otkad je uvoz znatno povoljnijeg mesa preplavio hrvatsko tržište.
“Pandemija je pokazala jasnu stratešku ovisnost domaće stočarske proizvodnje o domaćim klaonicama. Nažalost, one su poluprazne unatoč potpuno novim i modernim pogonima, dok u isto vrijeme 150.000 svinja tovljenika godišnje izvozimo na klanje. Kada to stavimo u kontekst s enormnim količinama svježeg i smrznutog mesa koje godišnje uvozimo, dolazimo do zaključka da se ova apsurdna situacija mora napokon početi rješavati strukturno i cjelovito”, pojašnjava Ravlić.
Ravlić kaže da su kratku turističku sezonu itekako osjetili. “Sektor ugostiteljstva još se nije vratio ni na 50 posto prijašnjih brojki. Sektor mesne industrije je izvozno orijentiran. Glavna izvozna tržišta su Italija, Austrija te zemlje prostora bivše države. Nedostaju nam izvozna tržišta Kine, Koreje i Japana koja bi oživjela našu klaoničku industriju. Izvoz na tržišta Azije čekamo zadnjih 15 godina, otkad smo neopravdano stavljeni na crvenu listu, a kada se to napokon dogodi, bit će to renesansa hrvatske mesne industrije”, smatra Mario Ravlić.
Ova kriza je samo istaknula dugotrajniji problem, a to je da Hrvatska hitno treba riješiti potražnju sezonaca u poljoprivredi. Poljoprivreda u Hrvatskoj ima ogroman potencijal i ova kriza treba dodatno osvijestiti svu njezinu važnost.